Franja

prezídek -dka m prezid, pregradni zid, pregrada

prikléščiti -im priklještiti, prikleštiti, pritijesniti, pritesniti, pritisnuti uza zid

pritijèsniti prìtijesnīm (ijek.), pritésniti prītēsnīm (ek.)
I. utesniti, pritisniti koga ob zid, spraviti koga v zagato: pritijesniti koga uza zid; biti pritiješnjen sa svih strana povjeriocima
II. pritijesniti se stisniti se: što ste se svi ovdje pritijesnili

pritješnjávati -tjèšnjāvām, pritješnjívati -tjèšnjujēm (ijek.), pritešnjávati -tèšnjāvām, pritešnjívati -tèšnjujēm (ek.)
I. pritiskati koga ob zid, utesnjevati, spravljati v zagato
II. pritješnjavati se stiskati se

prōpūgnāculum -ī, n (prōpūgnāre)

1. branišče, branilo, predgradje, predzidje, obrambni zid, zaščitni zid, parapet, prsobran, branik, utrdba, palisada, okop: Plin., Stat. idr., propugnacula statuere L., pontes et propugnacula iungunt V., alta navium propugnacula H., moenium T., solidati muri, propugnacula addita T., propugnacula Siciliae Ci. (o ladjevju), imperii Ci. (o ladjevjih in vojskah), illorum urbem ut propugnaculum oppositam esse barbaris N., domus ut propugnacula habeat Ci. ep.

2. metaf. obramba, zaščita, varstvo, zavetje: tirannidis N., lex Aelia et Fufia, propugnacula tranquillitatis Ci., ut propugnaculo ceteris posset esse (sc. navis) Ci.
b) dokaz(ilo) v obrambo, utemeljitev (razlog) v obrambo: firmissimo propugnaculo uti L., propugnaculum, quo contra omnes meos impetus usurum se putat Ci.

pteron -ī, n (gr. πτερόν) ptêron = stranski zid pri kakem poslopju: pteron vocavere circumitum Plin., supra pteron pyramis altitudinem inferiorem aequat Plin., aliae rursus extra murum labyrinthi aedificiorum moles; pteron appellant Plin.

ravaleur [-lœr] masculin delavec (zidar, pleskar), ki ometa, pleska, obnavlja zid, stavbo

revetment [rivétmənt] samostalnik
(o fortifikaciji) pokritje, prikritje, skritje, kamuflaža; obloga, pokritje, zidu; podporni, zaščitni zid (od zemlje, vreč s peskom itd.)

saxum -ī, n (secāre; prim. stvnem. sahs nož)

1. skala ali kamen kot tvar, tvarina, snov, materija, skalina, peč, pečina, v pl. tudi skalovje, skalje, pečevje: ENN. AP. CI., ENN. AP. SERV., O., LUCR., LUCAN., COL. idr., saxa et solitudines CI., saxa praerupta CI. strme skale, nisus per saxa L. plezanje po skalovju, saxo undique absciso rupes L. strmo skalovje, sestoječe iz okrog in okrog ostro usekanih kamenih grmad, immania saxa, vestras, Eure, domos V., saxa latentia V. čeri, Neptunus saxa albo tundit salo H.; pren.: quasi murenula inter definitionum saxa prolaberis AUG. V pl. saxa = kamniti, skalnati (skaloviti, pečevnati, pečinasti) kraji, skalovje, pečevje, pečine, čeri: Ligurum saxa MART. Kot krajevni nom. propr.
a) Saxum ali saxum (sacrum) Sveta skala na Aventinu, kjer je Rem priredil ptičegledje: cum Licinia ... aram ... sub Saxo dedicasset CI., res nomina fecit: appellant saxum O.
b) Saxum (saxum) ali saxum Tarpēium (gl. Tarpēius) Tarpejska skala (pečina) na Kapitolu: PL., CI. EP., DIG. idr., deicere e saxo cives H., Pituanius saxo deiectus est T., tribuni de saxo Tarpeio deiecerunt (sc. Manlium) L.
c) Saxa rubra Rdeče skale, trg s kamnolomi v Etruriji ob Flaminijevi cesti: CI., L., T.
d) saxum Ceraunum (po drugih Ceraunus) Keráv(e)nska skala = Ceraunia (gl. to besedo): PR.
e) occ. skalnat del gore, skalnata gora, skalnat hrib: nubilosa saxa LUCAN., hirta dumis saxa STAT.; poseb. o skalnatem Kapitol(ij)skem griču: Capitoli immobile saxum V., superis habitabile saxum SIL.

2. posamezna skala, posamezen kamen, poseb. (velik) kamen za lučanje: PLIN., AMM. idr., saxum silex L., VITR. kremen, saxum ingens ... ex Capitolio procidit L., in saxo frigida sedi O., pertundunt guttae saxum LUCR., magni ponderis saxa ... in muro collocare C., saxis aut fustibus aliquem praecipitem agere CI., nunc tela, nunc saxa ingerere L., saxa iacere CI., saxis rem gerere O., saxumque e monte revulsum mittere conatur O., subigere saxa SIL., rotare moenibus saxa STAT.; tudi kamen za prače, pračarski kamen: a pueris ii more quodam gentis saxis globosis, ... funda mare apertum incessentes exercebantur L., intorquere saxum SIL.; preg.: saxum volvere TER. (o hudem, napornem delu), inter sacrum saxumque sto PL. ali inter sacrum ac saxum positus AP. (gl. pod sacer); occ.
a) stavbni, gradbeni, rezani kamen: templa saxo structa V., saxum quadratum L. idr. rezani kamen, kvadrast (kvadratast, štirjaški) kamen (kolekt.).
b) bolvan, balvan poseb. marmoren bolvan (balvan) za kipe idr.: non e saxo sculptus CI., canis ante pedes saxo fabricatus eodem stabat O., saxo sollers nunc hominem ponere H.

3. meton.
a) kamnit zid: saxo lucum circumdedit alto O.
b) kamnito poslopje: aurum ... perrumpere amat saxa H.

4. metaf. nekaka cimolska kreda (creta Cimolia), čistilna glina, suknarsko ilo, suknarska ilovica, ki se nahaja kakor skalovje v debelih skladih: (sc. creta) quam vocant saxum. Proprietas saxi (sc. Cimoliae cretae) quod crescit in macerando; itaque pondere emitur, illa mensura proprietas PLIN.

scarp [ska:p]

1. samostalnik
poševen podporni zid, poševno pobočje, škarpa; strmina, nagib

2. prehodni glagol
strmo položiti (kaj); nagniti, poševiti

Schallmauer, die, Physik, Luftfahrt zvočni zid (durchbrechen prebiti); figurativ magična meja

Scheidemauer, die, pregradni zid, predelni zid

Schildmauer, die, Baukunst, Architektur notranji zid

Schutzmauer, die, Baukunst, Architektur zaščitni zid

screen-wall [skrí:nwɔ:l] samostalnik
arhaično zaščitni zid

sea-wall [sí:wɔ:l] samostalnik
zaščitni zid ali nasip obale ali pristanišča, ki preprečuje erozijo zemlje

semidetached [semiditǽčt] pridevnik
(o hiši) ki ima skupen zid samo z enim sosedom

semidetached house hiša dvojček

siding [sáidiŋ] samostalnik
železnica stranski (ranžirni, industrijski) tir; gibanje ali nagnjenost na eno stran; podpora, podpiranje, pridružitev (with k)
ameriško vodoravno pribite deske na navpične stebre, ki tvorijo zid; razširjeno mesto v umetnem plovnem kanalu za srečanje dveh ladij

private siding industrijski tir

smurare v. tr. (pres. smuro)

1. podreti, podirati zid

2. sneti z zida

sonic barrier [sɔ́nik bǽriə] samostalnik
aeronavtika zvočni zid