Franja

mléček -čka m
1. mlječni sok: iz odsekane veje kaplja mleček, žleza izloča nekak mleček
2. cipresasti mleček bot. mlječika (mleč-), Euphorbia Cyparissias; ostri mleček bot.
obična mlječika, Euphorbia esula
3. mliječ, mliječac, mleč: matični mleček, ribji mleček

mlijèko s (ijek.), mléko s (ek.)
1. mleko: majčino, kravlje, kiselo, slatko mlijeko; obrano mlijeko posneto mleko; neobrano mlijeko neposneto mleko; kondenzirano mlijeko, kondenzovano mleko kondenzirano mleko; mlijeko u prahu
2. mleček, rastlinski sok: iz tanke cjevaste stabljike maslačka curi gorko mlijeko
3. ekspr. mesečina: gledaš kako mjesec -om brda kupa
4. mi smo rod po -u v rodu smo si po krvi
5. ptičje mlijeko bot. ptičje mleko, Ornithogalum; ekspr. ima svega, samo nema ptičjeg mlijeka; tamo teče med i mlijeko; krečno mlijeko apnica, apnena voda; pasti, uletjeti u što kao muha u mlijeko; djevojka je jedra kao da je -om nalivena; usisati nešto s majčinim -om

Möhrensaft, der, korenjev sok

mòšt mošta m (srvnj. most < lat. mustus) mošt, šira, neprevreli sok od grožda ili drugog voća: hruškov, jabolčni, sadni, vinski mošt

mūcilāgo -inis, f (mūcus) sluzast sok: Th. Prisc.

mūrex -icis, m (prim. gr. μύαξ, μυῖα klapavica)

1. užitni volek, bodljikav lupinar, ki ga pogosto najdemo v Sredozemskem morju: Baianus H.

2. škrlatnik (čokati volek, bodljikava bagrenka), morska školjka z zavito bodljikavo lupino, po kateri se loči od morske školjke, imenovane purpura: Plin.; njegova lupina (pesn.) kot Tritonova troba (tuba): O. ali Forkisova: Val. Fl.; rabljena kot posoda za tekočino: Mart. in kot okras votlin: O.; meton. škrlatni sok, škrlat, škrlatna barva, purpur: Phocaicus, Tyrius O., suave rubens V., lanae bis Afro (Gaetūlo) murice tinctae H.; konkr. škrlatno oblačilo Cod. Th.; pren.: velut murice probitatis inficit Ambr.

3. metaf. bodičaste stvari
a) bodičast rogljač ali skôpec (past): Val. Max., murices ferreos in terram defodere Cu.; štrleča bodica: armarium muricibus praefixum Gell.; železna bodica na uzdi: acutus Stat.
b) čer, kleč, greben, ostro kamenje: acuto in murice remi obnixi crepuere V., sternere forum muricibus Plin.

murra¹ (murrha, myrrha) -ae, f (gr. μύρρα, beseda semit. izvora) bot.

1. mira, arabski grm trajnica: Plin., Panchaia tellus ferat et murram O.; pooseb. Myrrha -ae, f Míra, Kinirova hči, Adonisova mati, spremenjena v istoimen(sk)i grm: O.; meton. mira, mirin sok, mirovo olje, mirovo mazilo: Plin., crines murrā madidi O. ali madentes V., stillata cortice murra O.

2. sicer rastl. murris (murrhis, myrrhis) ali myr(rh)izza dišeča krebuljica (Scandix adorata Linn.): Plin.

mȕsa ž, músa ž drevesni sok, mezga: brezova, javorova musa

nectar [nɛktar] masculin nektar, pijača bogov; botanique medeni sok; odlična, božanska pijača

nectar -aris, n (gr. νέκταρ)

1. nektar, božanska pijača: non enim ambrosiā deos aut nectare … laetari arbitror Ci., ac poëtae quidem nectar ambrosiam epulas comparant Ci., nectaris ambrosii sacrum potare Lyaeum Prud.

2. božanski balzam, božansko mazilo: nectare odorato sparsit corpusque locumque O., protinus imbutum caelesti nectare corpus delicuit O.

3. metaf. „nektar“ = slast, naslada, prijetnost, sladica, sladčica, npr. slastno vino: in umbra vina novum fundam calathis Ariusia nectar V., ter liquido ardentem perfudit nectare Vestam V. je izlil čisto slastno vino na goreče ognjišče, flumina nectaris ibant O., quid nunc … dicam … madidas Baccheo nectare rupes Stat.; med, sladek sok: cum liquentia mella stipant et dulci distendunt nectare cellas V.; mleko: oves … pleno quae fertis in ubere nectar O., Picentina Ceres niveo sic nectare crescit, ut … Mart.; blag vonj: nardi florem, nectar, qui naribus halat Lucr., non illas rosas … madidas divini roris et nectaris … video Ap.; sladkost, sladkoba ustnic: oscula, quae Venus quinta parte sui nectaris imbuit H.; ljubka pesem: corvos poetas et poetridas picas cantare credas Pegaseium nectar (po nekaterih izdajah melos) Pers.

nectariferous [nektərífərəs] pridevnik
ki izloča sladek sok

Obstdicksaft, der, gosti sadni sok

Obstsaft, der, sadni sok

omphacium -iī, n (gr. ὀμφάκιον) olje ali sok iz nezrelih oliv ali vinskih jagod, nekakšen podbíranec: Plin.; od tod omphacomel -mellis, n sirup iz soka nezrelih oliv ali vinskih jagod: Plin. Val.

opium -iī, n (gr. ὄπιον) bot. makov mleček, makov sok, opij: Plin., Plin. Val.

opobalsamum -ī, n (gr. ὀποβάλσαμον) iz balzamovega drevesa se cedeči sok (ὀπός), bálzamov sok, bálzam: Plin., Mart., Iuv., Stat., arbores opobalsami Iust. balzamova drevesa.

opocarpathon (opocarpathum) -ī, n (*gr. ὀποκάρπαϑον) kárpasov (kárpatov) sok, strupeni sok (ὀπός) rastl., imenovane carpasum ali carpathum karpas, karpat: Plin.

opopanax -acis, m (gr. ὀποπάναξ) panacéjin sok, sok (ὀπός) rastl., imenovane panax (panacéja, „vselečnica“): Plin., Cels.

Orangensaft, der, pomarančev sok

ostrum -ī, n (gr. ὄστρεον) škrlatnikov (volkov) sok, škrlat, báger, púrpur: Pr., Vitr., vestes ostro perfusae V.

2. meton. škrlatno (bagréno) oblačilo (odelo, odeja), škrlat, báger kot snov, tkanina: H., Lucr. idr., ductores ostro decori V., stratum V.