Franja

načìniti nàčinīm, nàčinjen
I.
1. narediti: načiniti ravan put, sliku, koga čovjekom, svojim prijateljem, što od koga, što shvatljivim, odijelo
2. pripraviti: načinila nam je kajganu
3. ustrojiti: načiniti kožu
4. postlati: načiniti krevet, postelju
5. pogrniti: načiniti trpezu, sto
II. načiniti se
1. narediti se: načiniti se anđelom, gazdom u tuđoj kući
2. pogoditi se: kako se načinite, tako vam budi
3. nališpati se

nàgnuti nȁgnēm, nàgnuh nȁgnū in nàgoh nàže, nàgnuo -ula in nàgao nàgla
I.
1. nagniti: nagnuti bure, bačvu, krčag, čuturu, glavu
2. nagniti se: dan je nagao; sunce nagnulo k zapadu
3. ekspr. pripraviti koga do: nagnuti koga na pokajanje
4. ekspr. spustiti se v beg, pobrisati jo, ucvreti jo: dijete naže uza stranu, on naže bježati
5. napasti, navaliti: sad nagoše pješaci
6. nameniti se: kud si nagao?
II. nagnuti se
1. nagniti se: nagnuti se kroz prozor opasno je; nagnuti se nad bunar; nagnuti se napolje; dan se nagnu kraju; sunce se nagnulo k zapadu
2. drveti, pognati se: za njima nagla potjera

nagòtoviti -īm pripraviti: nagotoviti jela za goste

namàknuti nàmaknēm, namàknuh nàmaknū in namàkoh nȁmače, namàknuo namàknula in namàkao namàkla
I.
1. natakniti: namaknuti uzdu, zamku, omču, koga na kolac, šešir na glavu, prsten na prst, neprijatelja na koplje
2. pomakniti: namaknuti kapu na čelo
3. dobiti, preskrbeti: bolje hrane treba joj namaknuti, ona je bolesna
4. pripraviti: poša mu je već namakla večeru
5. pripeljati: silan aga namaknu gojne vole i dželate
6. nastaviti: ako te udari po lijevom obrazu, ma ti mu namakni desni
7. sezidati, zgraditi: namaknuti most
8. pridobiti: namaknuti silno imanje, krupne pare, silan novac
II. namaknuti se priplavati nad: naoblači se i oblak se nad grad namaknuo

napèriti nàperīm
1. naperiti, nameriti: naperiti topove na neprijateljske položaje
2. napeti, pazljivo prisluhniti: naperiti uši
3. zapičiti: naperiti oči na koga
4. pripraviti, odpraviti: ti naperi od zlata kočiju
5. zajeziti: naperiti vodu
6. obrniti: sva je pažnja na tebe naperena

naréditi nàrēdīm
I.
1. določiti, zaukazati: tko ti je to naredio
2. urediti, pripraviti: sve smo već naredili za put
3. naročiti: narediti novo odijelo
II. narediti se
1. urediti se
2. pripraviti se: narediti se za put
3. poravnati se, pogoditi se

nàspravljati -ām pripraviti: naspravljati svakojakih jela

nasprémati nàsprēmām pripraviti: ona mala šta mi nije namesila i naspremala

nàštimati -ām, nàštimovati -ujēm (se) pog. ubrati (se), pripraviti (se), prištimati (se): naštimati instrument, klavir; naštimati se za prevođenje s ruskog na naš jezik

nàtjerati -ām (ijek.), nàterati -ām (ek.)
1. napoditi, nagnati: natjerati konja u rijeku
2. pognati: natjerati komu rumen u lice
3. prisiliti: natjerati koga na poslušnost
4. izvabiti: natjerati komu suze na oči
5. zvišati: natjerati cijenu robi
6. spraviti, pripraviti: natjerati koga u škripac

òpraviti -īm
I.
1. popraviti: opraviti put, pušku, uru
2. obleči: opraviti nevjestu
3. odpraviti, odposlati: mene je otac opravio da ti izručim pozdrave; kožu ću caru opraviti
4. pripraviti: opravi mi gospodsku užinu!
II. opraviti se
1. popraviti se
2. obleči se: ona se lijepo opravila
3. odpraviti se: opraviti se na put
4. pripraviti se

ordinare

A) v. tr. (pres. ordino)

1. urediti, urejati; razporediti, razporejati; razvrstiti, razvrščati:
ordinare i libri sullo scaffale razporediti knjige po polici

2. ukazati; naročiti, naročati; predpisati:
ordinare un caffè naročiti kavo
ordinare una medicina predpisati zdravilo

3. relig. ordinirati, posvetiti, posvečevati v duhovnika

B) ➞ ordinarsi v. rifl. (pres. mi ordino)

1. razvrstiti, razvrščati se; razporediti, razporejati se

2. knjižno pripraviti, pripravljati se

organizá -éz vt. organizirati, prirejati, prirediti, pripraviti

organizzare

A) v. tr. (pres. organizzo) organizirati; pripraviti, pripravljati; prirediti, prirejati; povezati, vključiti v organizacijo

B) ➞ organizzarsi v. rifl. (pres. mi organizzo) organizirati se; pripraviti, pripravljati se

parar zadržati, ustaviti, nehati; odbi(ja)ti, parirati; pripraviti; (hudo) zdelati; stati, mirovati

parar un golpe odbiti sunek
parar mal hudo zdelati
parar en mal slabo poteči
¿en qué va a parar esto? kaj bo iz tega?
parar la consideración en usmeriti pozornost na
ir a parar (en) meriti (na)
¡paren en la disputa! nehajte se prepirati!
no parar nunca neumorno, brez prestanka delati
sin parar brez odlašanja, v hipu, neprestano
ha parado de llover nehalo je deževati
¿dónde para V.? kje ložirate?
para a considerar que... samo pomisli, da ...
pararse ustaviti se, mirovati, zadržati se, muditi se
pararse en nimiedades biti malenkosten

parentō -āre -āvī -ātum (parēns)

1. mrtvaško žrtvovanje (zadušnico, pogrebno slovesnost) opraviti (opravljati), sprva za mrtve starše in sorodnike, potem tudi za druge osebe: Plin., Tert., quibus ius ibi parentare Varr., Accae Larentiae Varr., mortuis Ci.

2. metaf. darovati umrlemu daritev = (s prelivanjem krvi) pripraviti (pripravljati), da(ja)ti komu zadoščenje, maščevati koga ali opraviti (opravljati) daritev v zadoščenje: Cethego Ci., umbris O., parentandum esse regi sanguine coniuratorum L., civibus Romanis C., luxuriae Sen. ph., iniuriae suae Petr., internecione hostium irae parentatum est Cu. je bilo zadoščeno jezi.

parer [pare] verbe transitif (o)krasiti (de z), (o)kititi; (o)čistiti, (o)trebiti (zelenjavo); architecture oklesati; technique pripraviti, prirediti; odbiti, prestreči, parirati (le coup udarec); ustaviti (konja); verbe intransitif odvrniti (à quelque chose kaj), (u)braniti se; ustaviti se

parer à un danger odvrniti, preprečiti nevarnost
parer au plus pressé, au plus urgent odpomoči najnujnejšemu, napraviti najnujnejše za preprečitev ali omiljsnje zla
on ne saurait parer à tout človek ne more na vse misliti
être paré contre le froid biti zaščiten proti mrazu
il se parait du titre de directeur général ničemerno si je dajal naslov generalnega direktorja, izdajal se je za generalnega direktorja
se parer des plumes du paon krasiti se s tujim perjem

pariō² -ere, peperī, partum, toda paritūrus (iz *p_er-i̯ō; indoev. kor. *per- roditi (menda povezan s kor. *per- = prinesti (prinašati), dodeliti (dodeljevati), v lat. pars, gr. ἔπορον prinesel, dal je, πέπρωται dano, določeno je), prim. skr. pr̥thuka- otrok, tele, mladič, skot, gr. πόρις, πόρτις, πόρταξ tele, telica, stvnem. far, farro, nem. Färse telica, lit. periù valim = sedim na jajcih, lat. partus, Propertius (= „Negodnik“ = prezgodaj rojen otrok)) „na dan spravljati“, in sicer

1. (po)roditi (rojevati) (o ženskah); (s)kotiti, povreči, storiti, nesti, drstiti se, ikriti se (o samicah živali): Ca., Macr., Latona Deli Apollinem Dianamque peperit Ci., p. sine obstetricis operā, sine doloribus Pl., quā nocte Olympias peperit Cu., Lucinam in pariendo invocant Ci., p. equuleum L., animal Plin. (o kitu) žive mladiče, ova Ci. nesti, parere Plin. (o ribah) drstiti se, ikriti se, o drugih živalih tudi (s)kotiti, povreči, storiti; pt. pf. subst. (kot dep.) parta -ae, f „ki je rodila, porodivša“, porodnica: Col.

2. (redko o moškem spolu) (za)ploditi, oploditi (oplojevati), zaroditi: Caecil. ap. Non., leo pariet Poeta ap. Q.

3. metaf.
a) roditi, ploditi, ustvariti (ustvarjati): fruges et reliqua, quae terra pariat Ci., o philosophia, tu urbes peperisti Ci., ligna putrefacta pariunt vermiculos Lucr.; occ. iznaj(deva)ti, izumiti (izumljati), izmisliti (izmišlj(ev)ati) si: verba Ci., quae tota ab oratore pariuntur Ci., fabulae Scalam peperēre Iust.
b) pridobi(va)ti (si), preskrbeti (preskrbovati) (si), priskrbeti (priskrbovati) (si), oskrbeti (oskrbovati) (se), pripraviti (pripravljati) (si): consulatum, sibi laudem Ci., fructum labore Ci., virtute sibi tyrannidem N., victoriam ex hoste L., gratiam apud aliquem L. ali ab aliquo S. fr., sibi amicitiam cum aliquo N., paritur pax bello N., quidquid partum est Sen. ph. vse pridobitve, vse osvojitve; adj. pt. pf.: partus honor V. pridobljena, parta bona Ci., male partae opes Suet.; subst. partum -ī, n pripravek, zaloga: agricolae parto fruuntur V.; večinoma pl. parta -ōrum, n pridobljeno = pridobljeno premoženje, pridobitve: patris mei bene parta Ter., male parta male dilabuntur Naev. ap. Ci., parta viri retinere, amittere S., propter annonae caritatem ante parta consumpsisse Auct. b. Afr., parta a Lucullo T. ali parta retinere T. osvojitve.
c) occ. roditi (rojevati) = prizade(va)ti, povzročiti (povzročati) komu kaj, nakopa(va)ti si kaj, izkupiti (skupiti) kaj: discidium Lucr., odium Ter., dolorem Ci., ne quam suspicionem pareret N., invidia virtute parta Ci., letum sibi manu parare V. smrt si zadati, narediti samomor.

Opomba: Fut. I paribis: Pomp. ap. Non.; inf. parīre: Enn. ap. Varr., Pl. fr.; cj. impf. pariret: It.

parō² -āre -āvī -ātum (prim. pariō)

1. pripraviti (pripravljati), priravna(va)ti, prilagoditi (prilagajati), prirediti (prirejati), opremiti (opremljati), urediti (urejati), ukrepati, pripraviti (pripravljati) se na kaj, za kaj; abs.: Pl., Ter., Romani festinare parare S. ukrepajo; z obj.: Ter., S., H., T., Q., Pr., Hier. idr., convivium, insidias, ludos, navem Ci., turres, falces C., bellum C., N., bellum ante audierunt geri quam parari Ci., fugam Ci. pripravljati se na beg, iter C. ali se ad iter L. ali (abs.) ad iter L. pripravljati se na beg, se proelio Iust., alicui necem L. streči komu po življenju, deinde cur quicquam contra leges parasti? Ci.

2. z inf. (prav zdaj) pripravljati se, nameravati, nameniti se, namenjen biti, kaniti, v mislih imeti, misliti: Enn. ap. Varr., Ter., H., Iust., T. idr., liberos exstinguere parabant N., litteras Romam mittere parabam Ci., Labienum adoriri parabant C., in Apuliam … proficisci parabat L., caput orantis nequiquam et multa parantis dicere deturbat terrae V.; v enakem pomenu tudi s finalnim stavkom: animo virili ut sis, para Ter., deos paravisse, ne … Pl. so tako uravnali (uredili) … ; impers.: si ita naturā paratum (uravnano) esset, ut ea dormientes agerent Ci.

3. pridobi(va)ti (si), nabaviti (nabavljati) (si), oskrbeti (oskrbovati) (se), preskrbeti (preskrbovati) (se), priskrbeti (priskrbovati) (si), pripraviti (pripravljati) si, skupaj spraviti (spravljati), zb(i)rati: divitias O., argentum Ci., exercitus S., non modo pacem, sed etiam societatem L. skleniti, praesidium senectuti Ci.; o osebah: amicos, testes Ci.; subst. pt. pf. parāta -ōrum, n pridobljeno imetje, posestvo: H.; occ. priskrbeti (priskrbovati) si z denarjem = kupiti (kupovati): S. idr., hortos, praedia, mancipia Ci., iumenta immenso pretio C., servus argento paratus L. — Od tod adj. pt. pf. parātus 3, adv. -ē

1. pripravljen, gotov: Ter., Plin., Plin. iun. idr., omnia sibi parata et prompta esse C., sedes paratae V., victoria L. lahko dobljena, mors O., domus ali urbs V. pripravljen za sprejem; occ. pripravljen = naréd, pri rokah, na voljo, na razpolago: naves, quae forte paratae, corripiunt V., philosophi habent paratum, quid de quaque re dicant Ci.; z ad: omnia sibi esse ad bellum apta ac parata C., ad bella omnia parata Cu., famulae ad talia sacra paratae O. nameščene (pripravljene) za … ; pesn.: rictus in verba paratus O. pripravljena (hoteča) govoriti; z dat.: parata semper appulsui frons (sc. prorae) T., p. itineri ac proeliis Cu.

2. (o osebah) (z vsem srcem, odločno) pripravljen, namenjen, odločen, vóljen (volján), pri volji, naréd: sic animo paratus C. ali ita sum animo paratus Plancus in Ci. ep. take volje, tako razpoložen, v takem razpoloženju, ut animo essent parati in posterum (za bližnjo prihodnost) C., animo paratior Auct. b. Alx., sese esse paratos Auct. b. Afr., omnium esse militum paratissimos animos C., ad omnia mulieris negotia paratus Ci., paratiores ad omnia pericula subeunda esse C., homo ad omne facinus paratissimus Ci., paratus ad navigandum Ci. pripravljen vkrcati se; prim. navis parata ad navigandum C. odpluti, za odplutje; pesn. in poklas.: animus in utrumque paratus V., paratus in omne obsequium Suet., in obsequium parentis T. (Dial.); z dat.: Q., acies parata neci V., animus sceleribus paratus T., milites parati castris ponendis L., miles ipsi adeo paratus (vdan), ut … T.; z inf.: V., facere paratus N. odločno namenjen, quod parati sunt facere Ci., se iterum paratum esse decertare C., vos servire magis quam imperare parati estis S., quod pericula subire paratissimus fueris Ci.

3. (dobro) pripravljen na (za) boj, gotov (odločen) za boj: se parem non esse paratis adversariis N., facilius est imprudentem quam paratum opprimere N., exercitus paratus atque instructus C. ali instructus paratusque L., provincia paratissima Ci., naves paratissimae C.; z ab (glede na kaj): si paratior ab exercitu esse Caelius in Ci. ep., cum deûm benignitate ab omni re (v vsakem oziru) sumus paratiores Plancus in Ci. ep.; s contra (pren.): optime contra fortunam (udarce usode) paratus Ci. ep.

4. dobro pripravljen, izučen, izšolan, izurjen, vešč: itane huc paratus advenis? Ter., paratus atque instructus Ci., paratus et meditatus, paratus meditatusque Ci., nos paratiores reperiet quam putabat Ci., ad dicendum venire magis audacter quam parate Ci., paratius atque accuratius dicere Ci., diligentius paratiusque venire (sc. ad accusandum) Ci., paratissime respondere Plin. iun. zelo dobro pripravljen na odgovor, id si parate curavi ut canerem Pl. skrbno, natančno; z ad: ut ad partes (na svojo vlogo) paratus veniat Varr., Hernicos ad partes paratos (sc. esse) L. so se dobro naučili svojo vlogo, so se dobro izurili v svoji vlogi, omne tempus in his studiis consumpsi, quo paratior ad usum forensem … esse possim Ci.; z in z acc.: in omnes causas paratus Q.; z in z abl.: in iure paratissimus Ci.; s samim abl.: paratus simulatione T. vešč pretvarjanja, mojster pretvarjanja.

5. kupljen: servi aere parati S.

per-dūcō -ere -dūxī -ductum (per in dūcere)

I.

1. (do cilja ali srečno) pripeljati, privesti, dovesti, spraviti: aliquem Romam L., legionem in Allobrogas perduxit C., aliquem ad Caesarem C., omnes naves incolumes C., bovem ad stabula V.

2. occ.
a) napelj(ev)ati, navrniti (navračati), spelj(ev)ati: aquam Claudiam L. epit., aquam in coloniam Traianus ap. Plin. iun.
b) (zid, jarek, pot, zgradbo, gradnjo) izpeljati, speljati, narediti, napraviti, postaviti, sezidati, zgraditi itd. od … do: a lucu ad montem murum fossamque perducit C., munitiones ex castellis in proxima castella C., viam a Bononiā Arretium L., porticum a portā ad … L.
c) (po)spremiti (spremljati): Dionem Syracusas N.
d) (kot zvodnik komu žensko) privesti, pripeljati, zvoditi, (zvodniško) spraviti skupaj, zapeljati: O., Suet., Lact. idr., Tertia perducta a tibicine Ci., perduci poterat tam pudica? H.
e) (koga kot jetnika v tujo deželo) odvesti, odpeljati: is (sc. Paulus) in Britanniam missus, ut militares quosdam perduceret ausos conspirasse Magnentio Amm.

3. metaf.
a) pripeljati (privesti prignati, dotirati, pritirati) koga, kaj do česa, dognati kaj do česa, pripeljati (privesti, dovesti) koga do česa, spraviti koga do česa, privesti koga k čemu: Varr., Cu. idr., eo rem perduxit N., hominem ad summam dignitatem C. ali ad honores amplissimos Ci. povzdigniti, aliquem ad furorem, ad exitum, ad mortem Ci.
b) spraviti koga k čemu, pripraviti koga do česa, premakniti koga v (na) kaj, k čemu, nagniti (nagibati) koga k čemu, usmeriti (usmerjati) koga k čemu: cum perducere eum non posset N., eo est perductus N. pustil se je nagniti k temu, aliquem ad (in C.) suam sententiam Ci., eos pollicitationibus ad se C. pridobiti si, ad studium sui S., aliquem ad societatem periculi N. da se soudeleži nevarnosti, si dictis nequis perduci, ut vera haec credas Pl.
c) nadaljevati do … , v pass. tudi = trajati do … : (sc. agri colendi studia) ad centesimum annum Ci., orationibus in noctem perductis L., a primā pueritiā usque ad ultimum eius diem familiarem amicitiam Sen. rh., altercationem in serum L.; occ. zavleči (zavlačevati), zatezati, odlašati do (v) … : rem disputationibus ad mediam noctem C. —

II. (po)srkati, vpi(ja)ti, (iz)piti: totum liquorem Arn. poet., poculum continuo haustu Ap. —

III.

1. prevleči, prekriti, (na)maziliti: hinc illud subiit, auro sacras quod ovato perducis facies (sc. deorum) Pers., corpus odore ambrosiae V. z dišečo ambrozijo.

2. s premazom izbrisati, prečrtati: nomen Icti.

Opomba: Sinkop. pf. perduxti (= perduxisti): Mart.