cassitō (cāsitō) -āre -āvī (frequ. glag. cadere) kar naprej (neprestano) padati, kapljati (s kapa): Paul. (Dig.)
cundir razširiti se, raztegniti se; narasti; gosto padati (sneg)
hacer cundir razširiti (govorico)
deževáti -uje (dəž) padati kiša, daždjeti (-deti), kišiti: zunaj dežuje
vani, napolju pada kiša
dežíti -i (dəž) daždjeti (-deti), padati kiša
dòpadati -ām
I.
1. prihajati, padati v, priti: dva puta dopada on turskoga ropstva; seljačke mase dopadaju pod uticaj buržoazije; sve nesreće kojih je Servantes dopadao nisu mogle umoriti njegovo junaštvo; dopadati često raznih bolesti
2. prihitevati, pogosto prihiteti: sam Karađorac više je puta dopadao da pomogne
3. dobivati, prejemati kot delež: ja vidim gdje u svakom boju čast i dobit dopadaju tebi, a udarci meni
II. dopadati se ugajati, biti všeč: meni se tvoja primjedba vrlo dopada
draper [drape] verbe transitif prevleči s (črnim) blagom, drapirati; nabrati v gube; padati v gubah (quelqu'un okoli koga); figuré zastreti, zagrniti
se draper zaviti se (dans v), ogrniti se
draper un tissu nabrati tkanino v harmonične gube
fioccare v. intr. (pres. fiōcco)
1. padati v kosmih (sneg)
2. pren. deževati, na gosto padati:
incominciarono a fioccare botte da ogni parte z vseh strani so začeli deževati udarci
flake2 [fleik]
1. prehodni glagol
oluskati; cepiti; z luskami pokriti
2. neprehodni glagol
v ploščice, lističe se cepiti; v kosmičih padati
to flake off (ali away) luščiti se
fließen ([floß] floss, ist geflossen) teči; dotekati; iztekati; (sich langsam bewegen) polzeti, drseti, premikati se, lesti; Stoff, Haar: mehko padati; (im Umlauf sein) pretakati se, biti v obtoku; Tinte: razlivati se, Blut: teči, biti prelivan
fluctuate [flʌ́ktjueit]
1. neprehodni glagol
valovati; majati se, omahovati, kolebati
trgovina dvigati se in padati (cene)
2. prehodni glagol
ameriško razmajati
in-cidō1 -ere, íncidī (in, cadere)
1. pasti (padati) v ali na kaj: Plin., Lucr., Sil., Q., belua in foveam incidit Ci., incidit ad terram Turnus V., turris Danaūm super agmina incidit V.; z dat.: V., Col., Lucr. idr., caput incidit arae O., ruinae … nostris capitibus incident L., incidunt missilia ramis Cu. padajo nanje, jih zadevajo, incidit ictus clipeo T. ga zadene (prileti nanj); poklas. z acc.: quos inciderat ballista (= in quos ceciderat) T.; abs.: incidit spatium rhombi Iuv.; metaf.
a) priti v kak čas, biti v kakem času, spadati v kak čas: N., Q., Plin., Suet., in Calendas Ianuarias compitaliorum dies incidit Ci., quintus annus in te praetorem incidit Ci. v tvojo preturo (v čas tvoje preture), omnia in nostram aetatem inciderunt Ci., eius aetas incidit in ea tempora Ci., incidi in id tempus Ci.
b) v glavo pasti, na misel priti: quae cogitatio si non incidisset Ci., incidit mihi in mentem Ter., Ci.
2. occ.
a) (o rekah) v … padati, izlivati se: hi duo amnes … incidunt … flumini L.
b) planiti, zagnati (vreči) se v ali na kaj: exercitus patentibus portis incidens L., castris i. L., navigiis incidit eurus V., flamma incidit in segetem V. šine, švigne.
c) (koga sovražno) napasti, naskočiti, zapopasti, navaliti na koga: acrius ultimis incidebat Romanus L. je naskakoval; pren. = prepasti (prepadati), prevze(ma)ti, obiti (obhajati), obstreti: terror incidit exercitui C., pestilentia incidit in urbem L. je prišla nad mesto.
3. metaf. nepričakovano na koga naleteti ali zadeti, kam priti, pasti, zabresti, zaiti: in quos de improviso incidant Ci., in hostīs aut in praedones i. Ci., in latrones i. Ci., mulier in viros inciderat Ci., in manus eorum i. Ci., in vim et in tela latronum i. Ci., in Bactrianos i. Cu., quibus quadrigae inciderant Cu.; z novo metaf.: quocumque oculi inciderint Ci. kamor koli se obrnejo oči, casu in eum sermonem incidi qui tum fere multis erat in ore Ci. sem prišel (napeljal besedo) na to govorico (toda: incidere in sermonem [sc. hominum] Ci. ali i. in varios sermones Ci. priti ljudem v (na) zobe, razne govorice se raznesejo (raznašajo) o kom; prim. pod 3. navedene occ. pomene in rekla kakor: in suspiciones incidere, in eorum mentionem i. Ci.; occ. (v kako zlo ali slab položaj) pasti, priti, zabresti, zaiti: in morbum incidit N., Ci. zbolel je, in furorem Ci. razsrditi se, zbesneti, in insaniam Ci. zblazneti, in cupiditatem Ci. zaželeti si, incidit in invidiam N. prišel je v zamero, in fraudem divinitus incidit Ci., in has miserias numquam incidissemus Ci., in suspiciones incidit regni adpetendi Ci. osumili so ga, da … , in calumnias i. Ci., in aes alienum i. Ci. zabresti v dolgove, incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim H.; poklas. s samim acc.: i. caecitatem Ambr., i. repente hunc morbum Plin. Val. nalesti se.
4. (o dogodkih) nenadoma nastopiti, pripetiti se, zgoditi se, primeriti se, naključiti se: Plin. iun., Sen. ph., Cels. idr., incidit civile bellum N. vmes je izbruhnila, ne quod periculum incideret N., fatalis quaedam calamitas incidit Ci., incidit mentio de aliquo L. ali alicuius Sen. ph. ali incidit sermo de aliquo Plin. iun. beseda (pogovor) nanese na nekoga, v pogovoru se kdo slučajno omeni; s finalnim stavkom: Auct. b. Afr., Auct. b. Hisp., forte incidit, ut nuntiaretur Ci., forte ita incidit, ut … lictor Sulpici … forem … virga parentaret L., forte ita inciderat, ne duo violenta ingenia matrimonio iungerentur L.; z dat.: incidit regi adversa valetudo Cu. je prišla nenadoma nad kralja, se ga je nenadoma prijela, multis inciderunt tales casus Ci., si quid durius tibi inciderit Prop.
Opomba: Pt. fut. act. incasūrus Plin.
ìspadati -ām
I.
1. izpadati: ispadaju mu zubi, ispada mu kosa; ispadati riječima protiv koga
2. padati iz: ispadati iz kombinacije
3. ispadati za rukom iti po sreči
II. ispadati se obilo napadati: ispadao se snijeg; ispadala se kiša
izbádati ìzbādām
I.
1. iztikati: izbadati oči
2. bosti, z bodljaji beležiti: da bismo učili pisati slova, uzimali smo sa zove lišće i na ovom smo čiodom izbadali slova
II. izbadati se dial. padati v oči, zbujati pozornost: što više miješaš boje, to će vezivo biti manje šareno, jer se neće nijedna boja jako izbadati
izdeževáti se -úje se prestati padati, ispadati se (o kiši, o daždu): po dolgem času se je izdeževalo
ìzgibati -ām padati v boju: ta plemena dugo su izgibala braneći svoju zemlju; u njoj ponestaje daha kao da život u njoj izgiba kot da življenje v njej umira
kapljáti -am
1. kapati, padati kap po kap: kapljati zdravilo v žličko
2. curiti, puštati iz sebe: sod kaplja
3. malo-pomalo pristizati, skupljati se: denar po malem kaplja
4. kapljucati
kocáti -am padati u krupnim pahuljama: sneg koca vse popoldne
kocnjáti -am
1. padati u krupnim pahuljama
2. nezgrapno se kretati: medved kocnja skozi goščavo
kolèbati -ām
I.
1. zibati: zipkati i kolebati kao u kolijevci, u kolevci
2. ekspr. opotekati se: on je kolebao za žandarom kao hipnotiziran
3. omajati: dušo moja, nek te ništa ne koleba
4. omahovati: ljudi su neko vrijeme, vreme kolebali
5. rasti in padati, nihati: u ritmu koleba jakost struje
II. kolebati se
1. nihati, zibati se: klatno se koleba
2. omahovati, biti neodločen: kolebati se i ne doći do zaključka
labāscō -ere (incoh. glag. labare)
1. začenjati padati, hoteti se zvrniti, hoteti se prevreči, začeti opotekati se: res … penitus tentata labascit Lucr.
2. metaf. majav (gugav) postajati, začeti se majati, vdajati se, popuščati: Ter., Acc. fr., leno labascit Pl. — Dep. soobl. labāscor -scī: postquam vidit misericordia labasci mentem populi Varr. ap. Non.