Franja

Zadetki iskanja

  • prolijètati pròlijećēm (ijek.), prolétati pròlēćēm (ek.)
    1. letati mimo, skozi
    2. preletavati
  • prònijeti pronèsēm (ijek.), prònēti pronèsēm (ek.)
    I.
    1. ponesti mimo, skozi: pronijeti mimo kuću kroz vrata
    2. raznesti, razširiti: pronijeti glasove
    3. začeti nesti: kokoš je pronijela
    II. pronijeti se raznesti se, razširiti se: o tom se pronio glas u narodu
  • pronòsiti prònosīm
    I.
    1. nositi mimo, skozi: pronositi mimo kuću, kroz vrata
    2. raznašati, razširjati: pronositi glasove
    II. pronositi se raznašati se, razširjati se: pronose se glasovi u narodu; zvuk se pronosi kroz vazduh velikom brzinom
  • pròpadati -ām
    1. propadati, prepadati: bolesnik brzo propada
    2. padati mimo, skozi: propadati kroz sito
    3. pogrezati se, udirati se: bilo je blato, pa ljudima propadahu noge
  • pròpasti pròpadnēm
    1. propasti, prepasti: propasti na izborima
    2. pasti mimo, skozi: brašno je propalo kroz sito
    3. pogrezniti se: u zemljotresu propale su mnoge kuće
    4. ekspr. propasti, pogoreti: govornik je propao svojim govorom
    5. izgubiti življenje: mnogi su propali u ratu
    6. priti na nič: u privrednoj krizi mnoga su preduzeća, poduzeća propala
    7. splavati po vodi: propale su mu sve nade; propali su mu lijepi planovi
    8. končati se, pogubiti se: sve je propalo ove godine
    9. v zemljo se vdreti: propasti od stida
    10. izginiti: propasti bez traga
    11. izpriditi se: sin mu je propao
  • pròplivati -vām
    1. preplavati: proplivati vodu
    2. splavati mimo: neko propliva mimo mene
  • proplòviti pròplovīm prepluti, pluti mimo: naši su mornari proplovili mnoga mora; nijedan putnik neće pored Lovćena morem proploviti, a da se ne osvrne
  • proputòvati -pùtujēm
    1. prepotovati: proputovati čitavu Jugoslaviju
    2. potovati mimo, skozi: proputovati kroz Sarajevo
  • prošíšati pròšīšām
    1. pognati: prošišati sebi kuršum u glavu
    2. žvižgati mimo ušes: tri su metka prošišala
  • pròtjecati -čēm (ijek.), pròticati -ičēm (ijek., ek.)
    1. teči mimo, skozi: rijeka protječe pored sela; rijeka protječe kroz varoš
    2. minevati, teči: vrijeme brzo protječe
    3. potekati: događaji brzo protječu
    4. pritekati: svaka voda naravska ili ističe iz zemlje ili protječe iz neba
  • provòditi pròvodīm
    I.
    1. izvajati, izpeljevati: provoditi zadatak
    2. voditi, peljati mimo: provoditi koga pored kuće
    3. voditi, prepeljevati skozi: provoditi koga kroz gomilu svijeta, kroz grad
    4. preživljati: provoditi vrijeme u radu
    II. provoditi se zabavati se, imeti se: u važem društvu uvijek se dobro provodimo
  • provòđēnje s
    1. izvajanje, izpeljevanje
    2. vodenje, prepeljevanje mimo, skozi
    3. preživljanje: provođenje dopusta, odmora na moru
  • provòziti pròvozīm
    I. prepeljevati mimo, skozi
    II. provoziti se
    1. prepeljevati se mimo, skozi
    2. voziti se (za zabavo)
  • prozújati -jīm
    1. odbrenčati, odbrneti mimo: prozujala je strijela kraj glave
    2. pošto nekoliko dana prozuji besposlen ker je preživel nekaj dni brez dela
  • push by neprehodni glagol
    prerivati se mimo
  • rādō -ere, rāsī, rāsum (indoev. kor. *rad- str(u)gati, praskati, glodati; prim. skr. rádati (on) praska, gloda, radanaḥ zob, stvnem. razi oster, ratto = nem. Ratte, Ratz, lat. rāstrum, rōdō, rōstrum) strgati, (po)strgati, (o)strgati, strugati, (po)strugati, (o)strugati, skobljati, (po)skóbljati, (o)skobljati, (z)brskati, (s)praskati;

    I. splošno: terram pedibus Pl. (o vranih) pesn.: quis (= quibus) Circaea iuga impresso raduntur vomere Sil.; occ.

    1. s str(u)ganjem (praskanjem, skobljanjem) (o)čistiti, (z)gladiti, (u)gladiti, (z)likati: Col., Plin., Lucr., Iuv. idr., lapides palmā radere H., rasae hastilia virgae V. oličene, obeljene.

    2. z britvijo (novacula) brado ali lase do kože (o)striči, (o)briti (gr. ξυρεῖν, medtem ko tondēre = ostriči s škarjami (forfex), gr. κείρειν): modo tondere modo radere barbam Suet., novaculā caput radere Cael., capite et superciliis rasis Ci., caput rasum
    a) kot znak sužnosti: L.;
    b) kot znak žalosti: Suet.;
    c) kot zaobljuba v nevarnostih: Iuv., omni parte corporis rasā praeter caput C.; pass. radi dati se obriti (naspr. tonderi, velli): Suet., cotidie radi Plin.; šalj. o ljubici: ista tonstrix non tondet (ne ščiplje (sc. svojih ljubimcev) = ne odščipava (jim) denarja). Quid igitur facit? Radit. (goli, oguli jih = slači jih do kože) Mart.; pren. (kaj duševnega) (o)piliti, izpiliti, spiliti: limā rasa Mart., rasa antitheta Pers.

    3. (kaj pisanega) (o)strgati, (iz)praskati, spraskati, (iz)strugati, (p)ostrugati, (iz)brisati: nomen Pisonis radendum fastis censuit T.; pren.: eurus radit arva imbribus H. odplavlja, odnaša, izpira, odplakuje, ad trimatum marris ad solum radere Plin. odstrgati, odsekati, damnosa canicula quantam raderet Pers. bi odščipnil.

    4. praskaje poškodovati, raniti, raziti, (s)praskati, razpraska(va)ti: fauces radere (o glasu) Lucr., fauces rasae Q., mulieres genas ne radunto Tab. XII ap. Ci.

    II. pesn. mimo, preko česa, čez kaj hodeč dotakniti (dotikati) se česa, (po)potovati mimo (preko) česa ali čez kaj, zdrkniti, zdrsniti, zdrčati (drsati, drčati) mimo (preko) česa ali čez kaj, jadrati (pluti) mimo (preko) česa ali čez kaj, preleteti (preletavati) kaj: Pr., Sen. tr., Val. Fl. idr., saxa Pachyni radimus V., Circaeae raduntur litora terrae V., iter laevum radere V. na levi ob pečini (skali, čeri) pluti, iter liquidum radere V. leteti po zraku, raditur haec elegis ultima meta meis O. moje elegije drčijo (hitijo) mimo tega zadnjega cilja = skoraj sem na cilju (= pri kraju) s svojimi elegijami, sicco freta radunt (sc. equi) passu O. drčijo bežeč preko morja, aquilo radit terras H. ali Eurus radit arva H. brije (vleče, piha) po … , traiectos surculos radere Suet. lesti preko, prelesti jih; (o rekah) dotakniti (dotikati) se, (o)prati, oplakniti (oplakovati): radere ripas Lucr., campos Tib.; pren. neprijetno dotakniti (dotikati) se koga, česa, žaljivo, nesramno obregniti (obregovati) se ob koga, kaj, užaliti, (raz)žaliti: res delicatas Q., teneras auriculas mordaci vero Pers., pallentes mores Pers. bičati, šibati, grajati.
  • razmínuti se ràzmīnēmo se
    1. raziti se: starac i pandur sretnu se i razgovaraju i tako se razminu
    2. zgrešiti se: razminuše se kao Vukac i dobra sreća
    3. iti mimo: vjereni momak i djevojka ne sastaju se prije svadbe, pa da se i vide gdjegod, oni se jedno od drugoga postide i razminu
  • repasser [rəpase] verbe intransitif zopet mimo iti, priti, peljati, jezditi, leteti; figuré zopet se oglasiti (pri kom); zopet preiti (à quelque chose k čemu); verbe transitif zopet prekoračiti, prepeljati (z brodom, s čolnom); še enkrat, zopet podati; nabrusiti (klino); (z)likati; figuré poklicati si nazaj v spomin; še enkrat prebrati, pregledati; ponoviti (lekcijo); še enkrat delati, opravljati (izpit); populaire pretepsti

    se repasser likati se
    fer à repasser likalnik
    repasser du linge, un tissu, une étoffe likati perilo, tkanino, blago
    repasser la lime sur quelque chose (figuré) opiliti, izpiliti kaj
    repasser une leçon, un rôle ponoviti lekcijo, vlogo
    repasser par les mains de quelqu'un priti zopet komu v roke
    repasser des ciseaux, des couteaux (na)brusiti škarje, nože
    repasser un pli à plat (gladko) zlikati gubo
    certains tissus ne se repassent pas nekatere tkanine se ne likajo
  • roll by prehodni glagol & neprehodni glagol
    voziti (se) mimo, peljati (se) mimo; (za)kotaliti (se) mimo
  • sballare1

    A) v. tr. (pres. sballo) razmotati, razpakirati

    B) v. intr. udariti mimo, zmotiti se