Franja

Zadetki iskanja

  • ameriška podganarica stalna zveza
    zoologija Elaphe obsoleta (kača) ▸ fekete patkánysikló
  • ameriški gož stalna zveza
    zoologija Pantherophis guttatus (kača) ▸ vörös gabonasikló
  • anakonda samostalnik
    Eunectes (kača) ▸ anakonda
    Povezane iztočnice: zelena anakonda
  • bakren [é] (-a, -o)

    1. Kupfer- (novčič die Kupfermünze, pločevina das Kupferblech, ruda das Kupfererz, streha das Kupferdach, žica der Kupferdraht, ocvirki der Kupferschlicker), aus Kupfer

    2. (bakrene barve) kupferfarben, kupferfarbig
    | biblično:
    bakrena kača die Kupferschlange
    živalstvo, zoologija ➞ → bakrena kačica, ➞ → bakreni moknati molj
  • bakrenoglavka samostalnik
    zoologija Agkistrodon contortrix (kača) ▸ rezesfejű mokaszinkígyó
    Sopomenke: bronasti glavež
  • báti se (bojím se) imperf. refl.

    1. (biti v strahu) avere paura, temere:
    hudo, močno bati se avere una paura da morire
    nič se ne boj! niente paura!
    fant se boji samo očeta il ragazzo ha paura soltanto del padre
    bati se kot hudič križa, kot živega vraga avere una paura matta, una paura del diavolo

    2. (s strahom pričakovati) aver paura, temere:
    bati se mraza, smrti temere il freddo, aver paura della morte
    (ne marati) non volere:
    bati se sitnosti non volere seccature, grane

    3. (biti v skrbeh za) temere per:
    bati se za zaslužek temere per il guadagno
    starši se bojijo za otroke i genitori temono per i propri figli

    4. (domnevati, misliti) temere:
    bojim se, da se motiš temo che tu sbagli
    ne boj se, ne boš mi ušel non temere, non mi scappi mica

    5. pren.
    ni se bal ne biriča ne hudiča non aveva paura di nessuno
    bati se lastne sence aver paura della propria ombra
    PREGOVORI:
    kogar je kača pičila, se boji zvite vrvi cane scottato dall'acqua calda ha paura della fredda
    če ne storiš hudega, se ti ni treba bati male non fare, paura non avere
  • bēlua (vulg. bēlba), slabše bellua, -ae, f (sor. z bēstia)

    1. žival: Pl., Lucr., quantum natura hominis pecudibus reliquisque beluis antecedat Ci., fera atque inmanis belua Ci., ingens belua H.

    2. poseb. velika žival, zver, zverina: Romulus silvestris beluae sustentatus uberibus Ci. ali Romulus et Remus cum altrice belua Ci. (o volkulji), saevis inimica virgo (= Diana) beluis H., beluae pellis Cael. volčja koža; (v obl. bēlba) o hijeni: Arn., o drugih kopenskih in morskih zvereh: Cu., T., genera beluarum, quae in rubro mari … gignantur Ci.; occ. poseb.
    a) slon: Cu., Sil., Fl., eone es ferox, quia habes imperium in beluas Ter., Inda belua O., Gaetula belua Iuv., beluarum manus Ci. slonov rilec.
    b) kaka mitološka zverina ali pošast: tum visam beluam vastam et immanem, circumplicatam serpentibus Ci., pestis et belua immanis (= Scylla) L., belua Lernae (= mnogoglava lernska kača) V., belua centiceps (= Cerberus) H.

    3. pren.
    a) (o neumnem človeku) bik, govedo, osel: Pl., Ter.
    b) (o predrznem, nesramnem, podivjanem človeku) zver, pošast, divjak: sed quid ego hospitii iura in hac inmani belua commemoro? Ci., taetram et pestiferam beluam ne … dimittatis cavete Ci., volo ego illi beluae (= Gallo) ostendere, me … L.; o abstr.: ignari, quanta belua esset imperium Suet.
  • bjèlica ž (ijek.), bèlica ž (ek.)
    1. bela pšenica, češnja, sliva: pšenica bjelica
    2. žival z belo dlako: bjelica ovca; bjelica kuna; bjelica zmija zool. kača belica, Coluber gemonensis, zool. smokulja, Coronella austriaca, mn. bjelice, belice ribe belice
    3. golica, blanket
  • brennen (brannte, hat gebrannt)

    1. intransitiv goreti; auf der Haut, Zunge, in den Augen: peči, skeleti, Sonne: žgati

    2. transitiv žgati, Wunden: izžigati, izžgati, Vieh: žigosati, Branntwein: kuhati, Technik Textilwesen bariti, Kaffee: pražiti; auf den Nägeln brennen figurativ muditi se, priganjati (koga); brennen auf etwas nestrpno pričakovati; gebranntes Kind scheut das Feuer kogar je pičila kača, se boji zvite vrvi, osmojena mačka se ognja boji
  • bronasti glavež stalna zveza
    zoologija Agkistrodon contortrix (kača) ▸ rezesfejű mokaszinkígyó
    Sopomenke: bakrenoglavka
  • cane1

    A) m

    1. zool. pes (Canis canis):
    cane da guardia pes čuvaj
    cane da caccia lovski pes
    cane lupo volčjak
    cane poliziotto policijski pes
    cane delle praterie prerijski pes (Cynomys ludovicianus)
    cane da pagliaio zanikrn pes, bastard; pren. pezde
    menare il cane per l'aia pren. okolišiti, slepomišiti
    stare come cane e gatto pren. biti (si) kot pes in mačka
    lavorare da cane garati kot črna živina
    vita da cane pren. pasje življenje
    cose da cani, cose fatte da cani slabe stvari, slabo narejene stvari
    non trovare un cane ne najti nikogar, ne najti žive duše
    sentirsi come un cane bastonato čutiti se ponižanega
    raro come i cani gialli pren. redek kot bele vrane
    voler drizzare le gambe ai cani pren. poskušati nemogoče
    solo come un cane sam kakor volk v hosti
    cani sciolti polit. pren. neodgovorni, podkupljivi odposlanci

    2. pren. krutež; srboritež; skopuh:
    cane grosso velika živina

    3. pren. slab igralec, slab pevec

    4. pren. slabš. pes:
    tacete cani! molčite, psi!
    figlio di cane pasji sin

    5. voj. petelin

    6. astr.
    Cane maggiore, minore Veliki, Mali pes
    PREGOVORI: can che abbaia non morde preg. pes, ki laja, ne grize
    cane non mangia cane vrana vrani ne izkljuje oči
    cane scottato dall'acqua calda ha paura della fredda kogar je pičila kača, se boji zvite vrvi

    B) agg. invar.

    1. pog. slab, podel:
    mondo cane! prekleto!

    2. pog. hud:
    freddo cane hud mraz
  • Cecrops -opis, m (Κέκροψ) Kekrops, najstar. kralj v Atiki, po mitu pol človek pol kača, zato Cecr. geminus: O. Od tod

    1. patronim Cecropidēs -ae, m (Κεκροπίδης) Kekropid, Kekropov potomec = Tezej: O.; v pl. Cecropidae -ārum, m = Atenci: V., O. K temu fem. Cecropis -idis kekropska = atiška: terra O., ales O. = Prokne, kot subst. = Kekropida: Aglauros O., Procne O. Prokne kot Pandionova hči.

    2. adj. Cecropius 3 kekropski, Kekropov: arx O. atenski grad, ki se imenuje tudi samo Cecropia -ae, f Kekropija: O., Plin. Pesn. (met.) = atiški: insula Pl. ali fines Lucr. Atika, apes V., cothurnus H atiška tregedija, Cecropiae domus opprobrium H. (o Prokni, hčeri atiškega kralja Pandiona), Cecropia dote madent pectora Mart. so polne atiške modrosti.
  • constricteur [kɔ̃striktœr] masculin (= muscle masculin constricteur) mišica zažemalka

    boa masculin constricteur, constrictor masculin boa, udav (kača)
  • črna mamba stalna zveza
    zoologija Dendroaspis polylepis (kača) ▸ fekete mamba
  • desetkrat prislov
    1. (o desetih ponovitvah) ▸ tízszer
    desetkrat ponoviti ▸ tízszer megismétel
    desetkrat zmagati ▸ tízszer győz
    desetkrat nominiran ▸ tízszer jelölt
    desetkrat na dan ▸ naponta tízszer
    desetkrat na teden ▸ hetente tízszer
    Pred vsako uporabo steklenico vsakič desetkrat pretresemo. ▸ Minden használat előtt tízszer rázza fel a flakont.
    Vinsko trto moramo škropiti petnajstkrat na leto, jablane desetkrat na leto. ▸ A szőlőt évente tizenötször, az almafákat pedig tízszer kell megpermeteznünk.

    2. (o razmerju) ▸ tízszer
    desetkrat nižji ▸ tízszer alacsonyabb
    desetkrat dražji ▸ tízszer drágább
    desetkrat cenejši ▸ tízszer olcsóbb
    desetkrat manjši ▸ tízszer kisebb
    desetkrat višji ▸ tízszer magasabb
    desetkrat večji ▸ tízszer nagyobb
    desetkrat hitrejši ▸ tízszer gyorsabb
    desetkrat močnejši ▸ tízszer erősebb
    Za projekt od države dobimo desetkrat manj kot podobni projekti v npr. Nemčiji. ▸ A projektre tízszer kevesebbet kapunk az államtól, mint a hasonló projektek például Németországban.
    Število zaupnih dokumentov se je v ZDA prejšnja leta povečalo za desetkrat. ▸ A bizalmas dokumentumok száma az USA-ban az előző években megtízszereződött.

    3. izraža poudarek (o visoki stopnji) ▸ tízszer
    In vsaka šala je postala desetkrat bolj smešna, če si bil slaven. ▸ Minden vicc tízszer viccesebb volt, ha híres voltál.
    Po njem je lezla velika kača, ki je desetkrat bolj strupena od kobre. ▸ A kobránál tízszer mérgezőbb, nagy kígyó mászott rajta.
    Ni pomembno, da imajo izdelki ali podjetje lepo ime - desetkrat pomembneje je, da podjetje raste in da se trgi v posameznih regijah razvijajo. ▸ Nem fontos, hogy a termékeknek vagy a vállalatnak szép neve legyen – tízszer fontosabb, hogy a vállalat növekedjen és az egyes régiókban fejlődjön a piaca.
  • désosser [dezɔse] verbe transitif vzeti kosti (quelque chose iz česa); razkostiti; figuré razkosati

    désosser un poisson odstraniti koščice iz ribe
    cet acrobate se désosse ta akrobat se zvija ko kača
  • dipsas -adis, acc. pl. -adas, f (gr. διψάς žejna) dipsada = žejava kača, ker njen strup menda povzroča žejo: Lucan., Plin., Sil., Mart., Vulg. — Kot nom. propr. Dipsas Dipsada, ime zvodnice: O.
  • Echīōn -onis, m (Ἐχίων: ἔχις kača ) Ehion,

    1. eden izmed junakov, zraslih iz zmajevih zob, ki jih je posejal Kadmos; Agavin mož, Pentejev oče: Echione natus (= Pentheus) O. Od tod adj. Echīonius 3 Ehionov: arces O., Thebae H., nomen V. = Ehionov sin; patronim Echīonidēs -ae, m (Ἐχιονίδης) Ehionid, Ehionov sin = Pentej O.

    2. Hermesov sin, argonavt: Hyg., O. (ki ga imenuje med udeleženci kalidonskega lova). Od tod adj. Echīonius 3 Ehionov: lacertus O.

    3. znameniti grški slikar: Ci., Plin.
  • enroscar [c/qu] skupaj zviti, spiralasto zviti

    enroscarse viti se, zvijati se (kača)
  • Eskuláp Aesculapius

    Eskulápova kača Aesculapian snake