Franja

achopper [ašɔpe] verbe intransitif spotakniti se, zadeti ob (sur une pierre ob kamen); figuré spodleteti, razbiti se

il achoppe toujours sur ces problèmes vedno se spotakne, zaustavi ob teh problemih
les négociations achoppèrent sur cette question pogajanja so se razbila ob tem vprašanju

Achtuhrvorstellung, die, predstava ob osmih

Achtuhrzug, der, vlak (ki odpelje/pripelje) ob osmih

adambulō -āre -āvī -ātum sprehajati se, iti ob kom ali čem, poleg koga ali česa: ad ostium Pl., cuidam seni, lateri alicuius Ap.

adawn [ədɔ́:n] prislov
ob zori

addōsso

A) avv.

1. na sebi, na hrbtu:
avere, portare addosso imeti na sebi, nositi (obleko)
levarsi i panni d'addosso sleči se
levarsi uno d'addosso znebiti se koga
avere la sfortuna addosso imeti smolo
tirarsi addosso un guaio nakopati si nevšečnost

2. pren. na sebi:
avevo addosso una paura terribile grozno sem se bal
avere il diavolo addosso biti nemiren, nestrpen, razdražljiv
avere l'argento vivo addosso biti kot živo srebro

3. na grbi, v breme:
ho tutta la famiglia addosso na grbi imam vso družino

B) prep.

1. blizu, tik ob:
le case sono una addosso all'altra hiše so druga ob drugi

2. na, nad:
dare addosso a qcn., gettarsi addosso a uno vreči se na koga, preganjati koga
mettere le mani addosso a qcn. položiti roko na koga, koga zgrabiti, pretepsti
mettere gli occhi addosso a qcn. na koga vreči oči
piombare addosso a qcn. vreči se, navaliti na koga
stare addosso a qcn. koga stalno priganjati, gnjaviti
tagliare i panni addosso qcn. koga opravljati (za hrbtom)

adhaereō -ēre -haesī -haesūrus

1. viseti ob (na) čem, prijemati se česa, (kakor) prilepljen biti: supter adhaerens (anellus) Lucr., qui adhaerent pediculi, leguntur Col., piscibus ... adhaerens lingua Plin. prirasel; z dat.: naufragi saxis adhaerentes L., oneri manus adhaerentes T. primrzle, adh. ancoris T. (o ladji); pesn.: adh. vincto in corpore O.

2. pren.
a) (krajevno ali časovno) držati se česa, stikati se s čim, biti tik česa, mejiti s čim: paeninsula est Peloponesus, ... continenti adhaerens L., lateri quā pectus adhaeret O., modica silva adhaerebat (sc. vineis) T., adhaeret dormitorium membrum (spalnica) Plin. iun., tempus adhaerens Q. bližnja prihodnost; pesn. in poklas. z acc.: Cratera et Corvus adhaeret Ci. (Arat.), pallium, quā humerum adhaeret Tert.
b) obešati se na koga, (kakor klop) držati se koga ali česa, oprijemati se koga ali česa, ne umakniti se, neodpravljiv biti: usque Pl., lateri adhaerere gravem dominum L., pestis adhaerens lateri suo L., cui Canis ... cognomen adhaeret H., nulli fortunae adhaerebat animus L., invidia altissimis adhaeret Vell., quae (sententia) facilius memoriae tuae adhaerere potuit Gell. v spominu ti ostati, adh. stativis castris (dat.) T. ostati v ..., ne zapustiti, fortiter obsidioni Amm.; pri poznih piscih = privržen biti komu, vdan biti komu: deo Eccl., cultu Christiano Amm.
c) "privešen biti" = privesek biti, kot privesek biti deležen česa: te vix ... extremum adhaesisse Ci., ultimus adhaesisti Ci. kot privesek so te vlekli za seboj, summusque in margine versus adhaesit O. je bil privešen (pripisan), qui etiam minimae parti tantae fortunae adhaeserunt Cu., non potest filia tam anguste paternis tabulis adhaerere Sen. rh.

aditiālis -e (aditus) nastopen, ob nastopu službe: cena (oblastnikov in svečenikov): Varr., Sen. ph., Plin.

aequidiānus 3 (aequus in diēs) "enakodneven" = enakonočen, ob enakonočju: Ap.

aequinoctiālis -e (aequinoctium) enakonočen, ob enakonočju: Plin., circulus Varr., caeli furor Cat. vihra ob enakonočju, aestus (plima) Sen. ph.

aequus (aecus) 3 enak, in to

I.

1. raven, plan (naspr. acclivis ali declivis, superior ali inferior, pronus): campus, solum V., locus ... ad libellam aequus Varr., aequus et planus locus Ci., suos in aequum locum deducere S. ali in aequum locum sese demittere C. v ravan, planjavo, aequis locis L., paullo aequiore loco consistere C., loca aequiora S.; ex aequo loco loqui Ci. = v senatu, naspr.: ex superiore loco Ci. = z govorniškega odra, ex inferiore loco Ci. = pred sodniki, toda: ex superiore et ex aequo loco sermones habitos Ci. ep. = v javnih in zasebnih zadevah (govori, ki jih je imel Ci. kot prokonzul in kot zasebnik); saxum ascensu aequo L., aequ. pectus Q. ne naprej naklonjene, aequior vallis L., regiones aequissimae C.; statera posita examine aequo Suet. z navpično stoječim jezičkom = v ravnovesju; redko voj.: aequa frons L. — Od tod subst. aequum -ī, n ravan, planjava, poljana: facilem in aequo campi victoriam fore L., in aequum descendere L. ali degredi T., ut primum agmen aequo, ceteri per acclive iugum insurgerent T., in aequo astare T.; tudi planota kakega hriba: in aequum eniti T., ali ploskev kake slike: magnā ... arte in aequo exstantia ostendens Plin.; pren.: in aequum descendere Sen. ph. docela se ponižati.

2. raven, plan, od tod sinekdoha (ker je ravno polje najbolj primerno za bojevanje) ugodno ležeč, ugoden (naspr. iniquus): locus ... satis aequus agendis vineis L., etsi non aequum locum videbat suis L., locum se aequum ad dimicandum dedisse C., ut quibus locus aequior esset L., sibi, quam hosti, aequiorem locum capere Cu., aequum certamen L., T. boj na ravnini, torej ugoden; od tod (o času) ugoden: et tempore et loco aequo L., iudicium aequiore tempore fieri oportere Ci. fr.

3. pren. ugoden = dobrohoten, blagohoten, naklonjen (naspr. iniquus, inimicus): non aequa Pallas V., aequo Iove H. z Jupitrovo naklonjenostjo, nobilitate inimica, non aequo senatu Ci. ep.; adesse aequo animo Ter., concedere alicui aliquid aequo animo Lucr., aequos adhiberent animos ad pacem accipiendam L. naj bodo pri volji sprejeti mir, aequis mentibus V. milostljivo, aequis auribus audire Cu. blagohotno poslušati, minus aequis animis auditus est Scipio L. ali ne in senatu quidem satis aequis auribus audiebatur L. poslušali so ga ne posebno blagohotno, meis aequissimis utuntur auribus Ci. ep. kaj rad jih poslušam, oculis aequis aspicere V. ali videre Cu. z milostljivim pogledom, aequos oculos advertere Sil., non aequa fata O. neugodna, nemila; z dat.: nulli satis aequus O. prav prijazen, uni aequus virtuti H., aequa Venus Teucris, Pallas iniqua fuit O., pater est aequus sorti utrique V. očetu je oboje prav (naj živim ali častno umrem), est aër avibus non aequus V. ne ugaja. — Od tod subst. aequī -ōrum, m prijatelji: absentium aequi T., quique Romae, quique in exercitu erant, aequi atque iniqui L. prijatelji in nasprotniki, aequis iniquisque persuasum erat L., ut ... et aequi et iniqui intellegant Ci. ep.

4. pren.
a) enakomeren, ravnodušen, brezstrasten, miren, potrpežljiv, zadovoljen, brezbrižen, malomaren (naspr. iniquus): animus aequus Ci. ali aequam memento ... servare mentem H.; pogosto v abl.: aequo (aequiore, aequissimo) animo (bolj, prav) ravnodušno, mirno: Ter., L. idr., non tulit haec aequo animo Dion N., aequo animo esse de aliqua re Ci., hoc aequiore animo ferendum C., aequissimo animo mori Ci., aliquid aequo animo accipere, tolerare S. ali pati Pl., Ci. ep. ali aliquem spectare Ci.; v pl.: animis lubentibus aut aequis aliquid remittere Ci., haud aequioribus animis aliquid audire L. ali laudationem mortui aequis animis audivit L. malomarno; enalaga: quidquid tribunus plebis loquitur, assuestis aequi audire L. malomarno, quod adest, memento componere aequus H. hladnokrvno, praesentibus (abl.) aequus H. s svojim položajem zadovoljen.
b) pravičen, pravi, nepristranski (naspr. iniquus, iniustus; aequus je tisti, ki mu je vodilo naravno pravo, iustus, ki se drži pozitivnega prava, paragrafov zakona): iudex, praetor, testis, lex, postulatio, iudicia, iura Ci., oratio L., existimatio C., condicio N., se ei aequum praebebat Ci., aequa postulare L. Pogosto: aequum est (videtur) prav je, prav in spodobno je, spodobi se: N., L. idr., primum id (postulo), quod aequissimum est Ci., at quibus verbis? modo "aequum sibi videri", modo "non iniquum" Ci.; pomni pravno besedilo: quod (quantum) melius aequius ali aequius melius Ci. kakor je pravičneje in bolje; z dat.: sicut aequum est homini Ci.; z abl. personae (kakor dignus): plus vidissem, quam me atque illo aequum foret Pl.; pogosto z inf.: ut facere aequum Pl., nunc non aequum est abduci Pl., aequum est illos viros mittere N.; nav. z ACI: aecum est me consulere V., cives enim civibus parcere aequum censebat N., aequum esse eum et officio meo consulere et tempori Ci.; redkeje z ut in quin: Pl. Kot subst. aequum -ī, n pravo, pravica, pravičnost, nepristranost: contemptor aequi, aequi cultor, amantior aequi O., servantissimus aequi V., quid in iure aut in aequo verum aut esset aut non esset Ci. v pozitivnem ali naravnem pravu, tako tudi: utilitas iusti mater et aequi H.; pogosto v zvezi aequum et bonum ali aequum bonumque ali aequum bonum kar je prav in dobro, pravično in dobro, pravo in pravica: aequum bonum colere Pl., fit reus magis ex aequo bonoque quam ex iure gentium Bomilcar S. bolj po pravičnosti kakor po strogem mednarodnem pravu, cum se in causa putant habere aequum et bonum Ci., tum vociferantur ex aequo et bono, non ex callido iure rem iudicari oportere Ci., contra scriptum de aequo et bono dixit Ci.; neque quidquam queo aequi bonique ab eo impetrare Pl. po pravšnosti, z dobrim, si tu aliquam partem aequi bonique dixeris Ter. če rečeš lé količkaj pravično besedo, aliquid aequi boni (mlajše aequi bonique) facere Ter., Ci., L. imeti (spoznati) kaj za prav in dobro. Pogosto abl. aequo (= quam aequum est) pri komp.: in cute curanda plus aequo operata iuventus H. več ko dovolj, čez mero, preveč, tako tudi: miser amplius aequo Pl., gravius aequo S., largius aequo H.

II. enako velik (dolg, širok, visok), enakomerno razdeljen, istovrsten, istoroden: labor, caestūs V., aequo fere spatio abesse C. ali aequo discrimine V. v enaki razdalji, in aequa laude ponere Ci. imeti za enako pohvalno, aequae leges Lucr., aequa condicio L., aequum certamen proponitur L. z enakimi pogoji, sequitur patrem non passibus aequis V. s krajšimi koraki, aequis pedibus procedere O. (o distihu) ali aequis numeris O. (o heksametru) v enakomernem ritmu, aequis portionibus (pensionibus) L. ali partibus V., aequis viribus Cu., aequā utrimque librā Plin. ali aequā lance Cod. Th. v ravnovesju; aequi id faciam Pl. to mi bo enako veljalo, in aequos et pares fastidiosus Corn. proti ljudem svoje vrste, regibus aequa, nedum infima insolita sunt T. kraljem je že vzporejanje z drugimi nekaj nenavadnega, kaj šele globoko ponižanje; poseb. voj.: parati aequo Marte ad dimicandum C. na boj pripravljeni z enakim upanjem na zmago, tako tudi: aequo Marte pugnare L. ali contendere Cu., Fl.; aequo proelio (Marte Iust.) discedere C. = aequa manu discedere S. ali abscedere T. = aequis manibus dirimere pugnam L. brez odločitve prekiniti boj, aequa pugna L. neodločena. Skladnja: z dat.: aequum acribus aggerem attolunt O., aequa viro O. po stanu možu enaka; z abl. (v čem?, po čem?): numerone an viribus aequi V.; primerjana stavka ali pojma se vežeta z atque (ac), quam (poklas.) ali cum: cum aequam partem tibi sumpseris, atque populo Romano miseris Ci., aequa latitudine, atque ille congesticius agger fuerat C., postulante patre eius, ut aequum ei ius ... esset, quam erat ipsi Vell., utinam esset mihi pars aequa amoris tecum Ter., aequo iure cum civibus vivere Ci., ut ita sortem aequam sibi cum collega dent L. Subst. aequum -ī, n enakost, enako razmerje; le prislovno ex aequō (= ἐξ ἴσου) z istega stališča, enako(merno), na enak način; (o politični enakosti, enakopravnosti) ob enakih (političnih) razmerah, z enakimi pogoji ali pravicami: sol ex aequo metā distabat utrāque O., ex aequo dividere O., mentes ex aequo captae O., ex aequo convenit Tib., mundum ex aequo temperantia Sen. ph. kar vzdržuje svet v ravnotežju, ex aequo agere T. svobodno se gibati; ex aequo venire in amicitiam L., quae disceptatio ex aequo relicta est? L., pax ex aequo utilis T.; in aequō na isti stopnji, v istem razmerju, v istem položaju, iste veljave, nav. z glag. esse, stare: ne in aequo hostes vestri nostrique apud vos sint (da ne bi imeli enakih pravic) ac nos socii L., infra deos sumus, non in aequo illis stetimus Sen. ph. na isti stopnji z njimi; tako tudi: in aequo eum ... cum summis imperatoribus posuerunt L. na isto stopnjo z ..., industriosque aut ignavos pax in aequo tenet T. na isti stopnji, v istem položaju. — Adv. aequē

1. enako, na isti način, prav tako; pri adj., adv. in glagolih: aeque latus Varr., duae trabes aeque longae C., aeque natus Ci., ae. boni viri Ci., verba prisca et ae. sollemnia Ci., ae. bene Pl., N., Q., ae. istuc facio Pl. to mi je vseeno, benevolentiā civium non ae. omnes egent Ci., quem ae. tribunalia desideraverunt? Ci., quod ae. tegeret, curavit N. prav tako dobro; pesn. in poklas. adv. aeque podvojen: ae. pauperibus prodest, locupletibus ae. H., ae. discordiam praepositorum, ae. concordiam subiectis odiosam T.; od tod v komparativnih stavkih: enako, prav tako, ne drugače; primerjane pojme vežejo et, quam, pogosto atque (ac), neklas. ut, cum, quasi, ut quasi, tamquam: ae. incertum et infinitum Ci. prav tako negotovo in neomejeno = prav tako negotovo kakor neomejeno, nihil ae. eos terruit quam ... robur et color imperatoris L., qui ae. atque ego sunt occupati Ci., ei ae. ac meo testi creditis Ci., e moribus soceri nihil ae. ac libertatem hausit T., non Liber ae., ... tristes ut Irae H., animum advorte, ut ae. mecum haec scias Pl., novi ae. omnia tecum Ter. prav tako dobro kakor ti; primerjani predmet v abl.: nullus est hoc meticulosus ae. Pl. tako bojazljiv kakor ta; aeque podkrepljuje komp.: homo me miserior nullus est ae. Pl.; primerjani pojem s primerjalno besedo zamolčan, če je razumljiv iz zveze: quid Davus narrat? ae. quidquam nunc quidem (sc. atque antea) Ter. = bilo je toliko ko nič, tamen erat nemo, quicum essem libentius quam tecum, et pauci quibuscum essem ae. Libenter (sc. ac tecum) Ci. ep., ut postea numquam dextro (oculo) ae. bene usus sit (sc. ac sinistro) N.; primerjani stavki se vežejo z ac si: N. idr., Egnatii absentis rem ut tueare, ae. a te peto, ac si mera negotia essent Ci. ep., tum P. Decium consulem purum piumque deis immortalibus visum, ae. ac si T. Manlius collega eius devoveretur L.; s quam ut: Suet., an est quicquam, quod Veientibus optatum ae. contingere possit, quam ut seditionibus ... castra impleantur? L.

2. pravično, prav: societatem condicionis humanae munifice et aeque tuens Ci., sin vis obstat, ferro quam fame aequis perituros S. fr. bolje.

aestīvus 3, adv. -ē (aestus, toda po pomenu naslonjeno na aestās) poleten (naspr. hībernus): sol V., Cu., Plin., Plin. iun., soles O., ignes Pr. vroči poletni dnevi, aura H., nox H., L., dies, tempora Ci., aestivos menses rei militari dare, hibernos iurisdictioni Ci., canis, ortus canis Tib., aves L. poletne ptice, ptice selivke, cauponarum aestiva animalia Plin. poletni mrčes, partes aest. ali signa aest. (na nebu) Lucr., pastiones Varr. planine (kamor se poleti goni živina na pašo), saltūs L. le poleti dostopni pašniki, aurum aest. (tudi aurum semestre) Iuv. zlati prstan (ki ga je v ces. dobi nosil navadno le pol leta službujoči vojaški tribun), aestiva castra T. poletni tabor (naspr. hiemalia), viaticati ... admodum aestive sumus Pl. = s potnino nismo kdove kako preskrbljeni; adv. iz acc. neutr.: aestivum tonat Iuv. poletno grmi. — Subst. aestīva -ōrum, n

1. (sc. castra, naspr. hīberna) poletni tabor: dum in aestivis essemus Ci. ep., aestiva sub tectis equitatūs L., isdem aestivis (legiones) habebantus T.; iron.: illa aestiva praetoris Ci. tabor razkošja; met. vojni pohod, vojna (starodavniki so se vojskovali navadno le poleti): aestivorum tempus S. za vojna podjetja ugoden čas, sub tempus aestivorum Hirt., superiora aestiva H. vojni pohod prejšnjega poletja, aestiva agere L., Cu., aestivis confectis Ci. ep., nulla ex trinis aestivis gratulatio Ci. po treh vojnih pohodih.

2. (sc. stabula, naspr. hīberna) poletne paše, staje, planine: Varr., Plin.; met. čreda na planinah: nec singula morbi corpora corripiunt, sed tota aestiva repente V. — Adv. aestīvō ob poletnem času, poleti: Ap.

affiancare v. tr. (pres. affianco)

1. postaviti ob bok, poleg, nastaviti poleg:
gli fu affiancato un altro impiegato poleg njega so nastavili še drugega uslužbenca

2. pren. podpirati, pomagati, stati ob strani:
lo affiancavano tutti gli amici vsi prijatelji so mu stali ob strani

afflīctō (adflīctō) -āre -āvī -ātum (frequ. in intens. glag. afflīgere, adflīgere)

1. udarjati, biti ob (na) kaj, refl. se adflīctāre = biti se, tolči se na prsi (v znak žalosti): mulieres... adflictare sese, manus supplices ad caelum tendere S., (Piso)... semet adflictando... seditionem coeptabat T.; occ. (z udarjanjem) poškodovati, pokvariti, grdo zdelati: naves tempestas afflictabat C., quod rursus minuente aestu naves in vadis afflictarentur C., ut tempestate adversa vehementique vento ita afflictaretur Auct. b. Hisp.

2. pren. koga zdelati, tlačiti, stiskati, zatirati, mučiti, (o nesrečah) zadeti: vulneribus equites equosque T., Italiam luxuriā saevitiāque T., ne XIV legio... adflictaret Batavos T.; večinoma pass.: adflictantur coloniae Ci., turpius adflictatur res publ. Ci., gravius atque atrocius quam bello adflictari T., morbo adflictari Ci., L., T., Suet., foedo adflictari amore Lucr.; refl. in med. delati si težave in skrbi, giniti, propadati, žalostiti se: adflicter miser Pl., ne te adflictes Ter., cum Alcibiades se adflictaret Ci., adflictari lamentarique Ci.

afflīctrīx (adflīctrīx) -īcis, f (afflīctor, adflīctor) udarjajoča, zadevajoča ob kaj: nubes Ap.

afflīctus (adflīctus) -ūs, m (afflīgere, adflīgere) udarjanje, zadevanje ob kaj: nubium Ap.

afflīgō (adflīgō) -ere -flīxī -flīctum

1. udariti (udarjati) ob kaj, vreči (metati) ob (na) kaj; z ad: aliquem ad terram Pl.; pren.: neque tuas rationes ad eos scopulos appulisses, ad quos Titii adflictum (vrženo) navem... videres Ci.; z dat.: Cu., Sil., Suet., vasa parietibus L., navem undae L. udariti z ladjo ob..., naleteti z njo na val, (Ulixes vidit) adfligi sociorum corpora terrae O., Galbae imaginem solo adflixit T., Hispanus saxo caput adflixit T. je udaril z glavo ob ...; pesn.: oscula (labellis) adf. Lucr. poljubljati (ustnice); v pass. z loc.: infantes suos afflictos humi in ora militum adversa miserunt Fl.; pren. se adfligere Ci. biti se (po prsih v znak žalosti) = žalostiti se, gristi se.

2.
a) kaj ob (na) tla vreči (metati), podreti (podirati), zvrniti (zvračati), v pass. tudi pasti (padati) na tla: statuam... deturbant, adfligunt, comminuunt, dissipant Ci., monumentum Catuli adflixit, meam domum diruit Ci., (alces) infirmas arbores pondere affligunt C., mensam evertere, pocula affligere Sen. ph., infestantes adflixit et ad terram dedit Suet.; nolo equidem te adfligi Pl. da bi padel, vertice intorti adfligebantur L., qui supersteterant (scalis), adflicti sunt S., equi atque viri adflicti S., neque (alces), si quo afflictae casu conciderunt, erigere sese... possunt C., lapsu equi adflictus T.... padel s konjem.
b) (z udarcem) poškodovati, pokvariti, grdo zdelati: trierarchus fusti (abl.) caput eius (Agrippinae) adflixit T., ferro, saxo, aliis telis adfligebantur capita S. fr., adflicti alvos (grški acc.) undarum vi S. fr., naves, quae gravissime afflictae erant C. ki so bile hudo okvarjene; pren.: cum (fortuna) reflavit, adfligimur Ci. se nam ladja razbije.

3. pren.
a) treščiti na tla, poraziti, potlačiti, ukloniti, upropastiti, oslabiti koga ali kaj, poniž(ev)ati: non plane me enervavit, non adflixit senectus Ci., adf. equestrem ordinem, consulare nomen Ci., Lyciam frumento imperando adflixit Ci. je oškodil, causam susceptam adf. Ci. nalašč opustiti, ubi Mars communis et victum saepe erigeret et adfligeret victorem L., ut Persarum imperium magno motu concuterent magis quam adfligerent Cu., Corsicam prope adflixit Decumi Pacarii temeritas T. bi skoraj pogubila; pogosto le v pass.: senatus oppressus et adflictus Ci., auctoritas huius ordinis adflicta est: adflixit Antonius Ci., quorum scelere religiones tum prostratae adflictaeque sunt Ci. se je teptala in v nič dajala, vectigalia difficultatibus belli adfliguntur Ci. vojne težave prizadevajo davke, adfligi uno genere morbi Ci. ena vrsta bolezni napade koga, adflictam civitatem pestilentiā esse L. da je državljane napadla kuga, adflictus vulnere Cu. trpeč za rano, afflictus frigoribus Col. zmrzujoč, arbor afflicta senio aut tempestate Col. onemoglo, civitates terrae motu aut incendio afflictae Suet. ki jih je prizadel potres ali požar, mutatione bonorum affligi Amm. izguba posestev zadane koga.
b) (duševno) potreti, pobiti, srčnost vzeti (jemati) komu (naspr. levare): animos adfligere et debilitare metu Ci., si hunc vestris sententiis adflixeritis, quo se vertet? Ci., amissi eius desiderio vehementer adflictus est Cu., fames adfligebat serendis frugibus incuriosos T.
c) (moralno) oškodovati = izpriditi, poslabšati, pohujšati: Asia donata multo etiam gravius adflixit mores Plin., illae opes atque divitiae afflixere saeculi mores Fl. — Pogosto adj. pt. pf. afflīctus (adflīctus) 3, pren.

1. razmajan, razvetren, nesrečen, beden, neugoden (naspr. integer, florens, prosper): ruinae eversae atque adflictae rei publ. Ci., provincia adflicta et perdita Ci., regum adflictae fortunae Ci., opes C., adflicta res Romana L., adflictae res (naspr. prosperae) L., rebus afflictis N. v stiskah, Italia cladibus adflicta T., fides adflicta T. omajano zaupanje, afflictior condicio Ci. ep.

2. potrt, pobit, upadlega srca: in illo timore... Tigranes adflictum erexit Ci., adflicti et fracti animi fuit Ci., aegritudine adflictus Ci., reus adflictus Ci., adflictus vitam in tenebris luctuque trahebam V.; subst. masc.: succurrere afflictis N.

3. zaničevan, zavržen, propadel: homo afflictus et perditus Ci., afflicti mores Macr.

Opomba: Star. afflīxint = afflīxerint: Fr.

affoler [afɔle] verbe transitif spraviti ob pamet znoriti, zbegati, zmesti, osupiti, (pre)strašiti; omamiti

s'affoler zmesti se, zbegati se, izgubiti oblast nad seboj, ponoreti, izgubiti glavo
ne vous affolez pas! ne izgubljajte živcev! ne razburjajte se!
s'affoler de quelqu'un do ušes se zaljubiti v koga

āgnāscor (adgnāscor) -gnāscī -gnātus sum (ad in nāscī nam. gnāscī, prim. gnātus)

1. rasti ob čem; z dat.: nec (viscum) aliis arboribus adgnasci plerique (dicunt) Plin., nec (gemma) ut agnata petris, sed ut apposita Plin.

2. še prirasti, še priraščati, spodrasti, spodraščati: Gell. (o kočnikih), membra animalibus adgnata inutilia sunt Plin., (pili) congeniti..., agnati Plin.; pren. o abstr.: alia simul adgnata sunt incommoda Gell., singulis orationis virtutibus vitia adgnata sunt Gell.

3.
a) jur. priroditi se, še roditi se (po očetovi smrti ali ko je oče že napravil svojo oporoko ali koga posinovil): cui filius agnatus sit, eius testamentum non esse ruptum Ci., agnascendo rumpi testamentum Ci.; pren. o posinovljencih, ki „prirasejo“ k rodbini, stopajo v rodbino: Paul. (Dig.).
b) (o živalih) še k drugim (pri)roditi se: Varr., Ulp. (Dig.). — Od tod subst. pt.pf. āgnātus (adgnātus) -ī, m
a) pozneje rojeni sin = ki se rodi za pravnim dedičem: necare quemquam ex adgnatis nefas T. izmed mlajših otrok.
b) jur. sorodnik po očetu (po krvi ali posinovitvi): Ci. idr., poseb. Icti. mente est captus atque ad agnatos et gentiles est deducendus Varr. in se mora postaviti pod varuštvo sorodnikov po očetu...

akadèmija ž (gr. akademia)
1. akademija: Srpska akademija nauka i umetnosti; Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti; Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
2. višja šola, akademija: pomorska, muzička, pozorišna, kazališna, vojna, slikarska akademija
3. slavnostna prireditev ob pomembnem dogodku: svečana akademija prilikom 100-godišnjiee rođenja Aleksandra Belića