tent1 [tent]
1. samostalnik
šotor
figurativno bivališče, stanovališče, stanovanje
tent fly krilce na šotoru za zračenje
tent peg, tent pin šotorski količek
tent pole šotorski drog
bell tent okrogel, zvončast šotor
dark tent fotografija premična kamera za uporabo na terenu
to pitch (to strike) a tent postaviti (podreti) šotor
to pitch one's tent postaviti si šotor, figurativno udobno se namestiti
2. neprehodni glagol
bivati pod šotorom, taboriti; bivati, stanovati
prehodni glagol
namestiti v šotore; pokriti s šotorom
Zadetki iskanja
- tente [tɑ̃t] féminin šotor
tente de camping, de cirque šotor za taborjenje, cirkuški šotor
piquet masculin de tente šotorski klin
toile féminin de tente šotorovina, šotorsko platno
coucher sous la tente spati pod šotorom
dresser, planter, monter une tente postaviti šotor
plier une tente podreti šotor
vivre sous la tente živeti pod šotorom (nomadi)
se retirer sous sa tente (figuré) užaljen se umakniti, se držati ob strani - tēsi f
1. teza, trditev, postavka:
romanzo a tesi lit. tezni roman
demolire, formulare una tesi ovreči, postaviti tezo
2. delo, naloga:
discutere la tesi di laurea šol. zagovarjati diplomsko nalogo
3. filoz. teza
4. lit., glasba teza - tēstis1 -is, m in f (*terstis (< *tri-sto-); ta obl. je najbrž nastala iz ter in sto (stāre); tēstis torej = „stoječ kot tretji “, „tretji zraven“ (ob dveh prepirajočih se ali delujočih))
1. priča, starejše svedok, svedočica: testis falsus (naspr. verus) Ci., Iuv., falsus adulterii testis O., timidus Q., quo causae teste tenentur? (pričevanje, izpoved) H., si negem, quo me teste convinces? Ci., testes dare (edere) Ci. dati (dajati) za (kot) pričo, postaviti (postavljati) za (kot) pričo, pripeljati za (kot) pričo, summum Iovem deosque do testes Pl., producere testes Ci. pripeljati, privesti, postaviti, testes excitare ab inferis Ci., testes abhibere Ci., testibus uti Ci., testes faciet ilico (pri priči dobi priče) vendidisse me Ter., nemini possum studii erga te testis esse Ci., Pompeius mihi testis de voluntate Caesaris est Ci., mea officia ei non defuisse, tu es testis Ci.; o neživih subj.: testis flamen H., vulnera testes O., sidera sunt testes Pr. Kot f: Lamp. idr., teste deā O., testis est Sicilia Ci., nutrix testis fida doloris Sen. tr., inductā teste in senatu Suet., res ipsa testis est Pl., Fr., epistula haec et manus testis est propria Hier., teste (po novejših izdajah et est) epistulā eius scriptā ad Marcellum Gell.
2. priča, očividec, navzoči, prisotni, starejše samovídec, prisôtnik, sòvédec: mearum ineptiarum testis ac spectator Ci., testis spectatorque virtutis atque ignaviae cuiusque adest L., Messana libidinum testis Ci., mortui sunt sceleris tui testes Ci., illo teste mori Lucan., fructus abest, facies cum bona teste caret O. če se ne vidi lepota, lunā teste moventur Iuv., testibus affirmans Amm.; v besedni igri s tēstis (modo): quod amas, amato testibus praesentibus Pl. (gl. tēstis2). - tête [tɛt] féminin glava; figuré duh, razum; odločnost; trdnost; trdna volja; hladnokrvnost, prisebnost; trdovratnost, trma; oseba; skrajni (z)gornji del; konica; začetek; vrh, krošnja (drevesa); naslovna stran (knjige); sprednja stran (kovanca); uvodnik (v časniku)
à la tête na čelu
à tête reposée premišljeno
de tête na pamet; iz glave
de la tête aux pieds od glave do nog
en tête de na čelu, zgoraj, na vrhu
en tête de la liste na začetku seznama
(en) tête à tête med štirimi očmi
être en tête à tête avec quelqu'un biti na samem s kom
la tête la première na glavo, z glavo naprej, figuré na vrat na nos
la tête basse s povešeno glavo, slepo
la tête haute z glavo pokonci, ponosno
par tête na glavo, na osebo
tête à droite! glej desno!
autant de têtes, autant d'avis kolikor glav, toliko mnenj
article masculin de tête uvodnik
coup masculin de tête nepremišljeno dejanje, neumnost
forte tête samovoljen človek
histoire féminin sans queue ni tête zgodba brez repa in glave
homme masculin de tête sposoben, odločen, pameten človek
mal masculin de tête glavobol
mauvaise tête rogovilež
voix féminin de tête oster, rezek glas
tête atomique atomska glava (pri raketi)
tête baissée s povešeno glavo, slepo
tête folle prenapetež
tête légère lahkomiselnež
tête de ligne izhodiščna, začetna postaja
tête de linotte lahkomiseln človek
tête du lit vzglavje pri postelji
têtes pluriel de moineaux (figuré) premog orehovec
tête de mort mrtvaška glava
tête de pont (militaire) mostišče
avoir une petite tête biti malo inteligenten
avoir une grosse tête (familier) biti preobremenjen z delom
c'est une grosse tête! to je brihtna glava!
avoir de la tête, une bonne tête (familier) biti pametna glavica
avoir la tête froide biti miren
avoir la tête chaude biti vročekrven, hitro se razjeziti
avoir (toute) sa tête biti pri (polni) pameti
avoir mal à la tête imeti glavobol
avoir la tête dure imeti trdo glavo, težko razumeti
je n'ai plus son nom en tête ne spomnim se več njegovega imena
avoir une idée derrière la tête imeti nekaj za bregom, imeti skrivne namene
avoir une tête de cochon, de mule biti trmast, svojeglav
n'avoir rien de plus grave dans la tête ne imeti boljšega posla
avoir une tête sans cervelle, une tête en l'air, une tête de linotte biti lahkomiseln
avoir la tête près du bonnet hitro vzkipeti, ujeziti se
avoir la tête lourde imeti težko glavo
en avoir par-dessus la tête (familier) imeti vsega čez glavo dovoij; biti do grla sit
se casser, se creuser la tête ubijati si glavo
donner tête baissée dans quelque chose (figuré) naivno, neprevidno iti v past
donner de la tête contre les murs, en mur (figuré) z glavo skozi zid riniti
être en tête à tête avec quelqu'un biti s kom na samem, med štirimi očmi
être tête nue biti razoglav
être la tête de Turc, servir de tête de Turc biti neprestano v posmeh, biti izpostavljen šalam
faire la tête (populaire) napraviti kisel obraz; namrdniti se; kujati se
il est tête en l'air on je lahkomiseln
faire une tête biti ves začuden, osupel, besen
faire une tête de six pieds de long biti čemeren, žalosten
n'en faire qu'à sa tête narediti vse po svoji glavi
je donnerais, je mettrais ma tête à couper que ... glavo stavim, da ...
se jeter à la tête de quelqu'un pasti komu okoli vratu
c'est à se jeter la tête contre les murs človek bi kar pobesnel
jurer sur la tête de ses enfants priseči pri glavi svojih otrok
laver la tête à quelqu'un (figuré) ošteti, ozmerjati koga
mettre, fourrer quelque chose dans la tête de quelqu'un s težavo, komaj komu kaj v glavo vbiti, razložiti
mettre à prix la tête de quelqu'un razpisati nagrado na glavo kake osebe
se mettre à la tête stopiti, postaviti se na čelo
se mettre dans la tête v glavo si vbiti
se mettre martel en tête delati si skrbi
monter, porter à la tête stopiti, iti v glavo
se payer la tête de quelqu'un norčevati se iz koga, zbijati šale s kom
perdre la tête izgubiti glavo
piquer une tête skočiti na glavo (v vodo)
prendre la tête prevzeti vodstvo, postaviti se ria čelo
risquer sa tête tvegati glavo, življenje
rompre, casser la tête à quelqu'un natrobiti komu polna ušesa, nadlegovati koga
vous en répondez sur votre tête s svojo glavo jamčite za to
je ne sais pas oû donner de la tête ne vem, kje se me glava drži
tenir tête protiviti se, upirati se, postaviti se po robu
tenir la tête de sa classe biti prvi v svojem razredu
la tête me tourne v glavi, vse se mi vrti
(faire) tourner la tête à quelqu'un zmešati komu glavo
il est tombé sur la tête (figuré) na glavo je padel, prismojen je - téza (-e) f
1. tesi:
ovreči, postaviti tezo demolire, formulare una tesi
podpreti tezo s tehtnimi argumenti convalidare una tesi con solidi argomenti
pravilnost, nesprejemljivost kake teze correttezza, inaccettabilità di una tesi
2. messaggio, assunto
3. (načelo, izhodišče) principio, punto di partenza; ekst. (predlog) proposta
4. šol. tesi di laurea - thief [ɵi:f, ɵi:vz] samostalnik (množina thieves)
tat, -ica; kradljivec, lopov
pogovorno razbojnik; utrinek (na sveči)
botanika divji poganjek
stop thief! primite tatu!
thieves' Latin rokovnjaščina
to set a thief to catch a thief figurativno postaviti (narediti) kozla za vrtnarja
opportunity makes the thief prilika naredi človeka za tata - tip3 [tip]
1. samostalnik
nagnjenje, nagnjen položaj, nagib; odlagališče
to give a tip to s.th. postaviti kaj v poševen položaj, prekucniti, prevrniti kaj
2. prehodni glagol
prevrniti, prekucniti; nagniti; zvrniti; izprazniti z zvrnitvijo, z nagibanjem (npr. vagonček)
neprehodni glagol
nagniti se (večinoma tip over)
prevrniti se, prekucniti se
to tip over a teapot prevrniti čajnik
to tip s.o. into the water suniti koga v vodo
they tip ped the cart prevrnili (izpraznili) so voz
tip the water into the sink! izlij vodo v izlivek!
to tip the balance prevagati - tir1 moški spol (-a …)
1. železnica das Gleis (dovlačni Ausziehgleis, industrijski Industriegleis, izogibalni Ausweichgleis, odstavni Abstellgleis, ranžirni/premikalni Rangiergleis, razkladalni Entladegleis, skladiščni Ladegleis, stranski Nebengleis, s katerega odpelje vlak Abfahrtsgleis, uvozni Einfahrgleis, železniški Eisenbahngleis)
mrtvi tir totes Geleise
slepi tir Sackgleis, totes Gleis
po širini: die Spur
normalni tir Normalspur, Vollspur
ozki tir Schmalspur
široki tir Breitspur
širina tira die Spurweite
tiri množina Gleise množina, das Geleise, die Bahn
luški tiri die Hafenbahn
železniški tiri die Gleisanlage
promet po tirih der Schienenverkehr
postaviti na tire aufgleisen, eingleisen
prehod preko tirov der Gleisüberweg
slika tirov das Gleisbild
figurativno po starem tiru im alten Geleise
postaviti spet na pravi tir wieder ins rechte Gleis bringen
2. tehnika die Gleitschiene, der Schienenweg, der Gleitträger; (linija) der Strang
|
figurativno biti iz tira durcheinander sein
spraviti/spravljati s tira bestürzen, aus dem Konzept bringen, aus dem Gleis bringen, umwerfen
vreči iz tira aus der Bahn werfen - tla2 srednji spol množina (tal, tlem, tla, pri tleh, s tlemi) geografija, gradbeništvo, arhitektura der Boden, gradbeništvo, arhitektura (pod) der Fußboden (kamnita Steinfußboden, Steinboden, lesena Holzboden, mozaična Mosaikfußboden, parketna Parkettboden, opečna Klinkerboden, v veži/predsobi Dielenboden, z gumijasto oblogo Gummiboden)
izgubljati/izgubiti tla pod nogami figurativno den Boden unter den Füßen verlieren
dotakniti se tal den Boden berühren, letalo: aufsetzen, človek z nogami: auffußen
umirjanje tal (popotresni sunki) das Nachbeben
vidljivost tal letalstvo die Bodensicht
do tal bis zum Boden, obleka: bodenlang
od vrha do tal von oben bis unten
do tal zasteklena vrata die Fenstertür
porušenje do tal die Schleifung
k tlom zu Boden, nieder
pritisniti k tlom zu Boden drücken, niederdrücken
na tla zu Boden, auf den Boden
pasti na tla zu Boden fallen, hinunterfallen
pasti na trda tla figurativno aus allen Wolken fallen
postaviti na tla hinstellen, kovček, težko breme: niedersetzen
spustiti na tla fallen lassen
vreči na tla zu Boden werfen, niederwerfen, človeka: zu Boden schlagen, niederstoßen, niederschlagen, zu Boden strecken
na tleh auf dem Boden
biti na tleh auf dem Boden liegen, figurativno [heruntersein] herunter sein, am Boden zerstört sein
boj na tleh der Bodenkampf
dobro ležati na tleh vozilo: gute Bodenhaftung haben
čisto na tleh figurativno fix und fertig
kontrolno mesto na tleh die Bodenstelle
lega na tleh die Bodenhaftung
stati na trdnih tleh figurativno mit beiden Füßen fest im Leben/auf dem Boden stehen
tiščati ob tla niederhalten
treščiti ob tla niederschmettern, (pasti) aufprallen
vreči ob tla hinwerfen, hinhauen
od tal vom Boden
odmik od tal die Bodenfreiheit
po tleh über den Boden, auf den Boden
politi po tleh ausschütten
pasti po tleh umfallen, umkippen
vreči po tleh zu Boden werfen, niederwerfen, mimogrede: zu Boden reißen
pri tleh in Bodennähe
s tal vom Boden
pobrati s tal vom Boden aufheben
izstreliti s tla von der Bodenstelle abschießen
pogledati v tla zu Boden blicken
v bližini tal in Bodennähe, bodennah
v nivoju tal bodengleich - tlà (tál) n pl.
1. suolo, terreno, terra:
tla se majejo la terra trema
krilo ji sega do tal la gonna le arriva a terra
ležati na tleh giacere per terra
mrzla, spolzka, vlažna tla terreno freddo, sdrucciolevole, umido
stopiti na mesečeva tla mettere piede sul suolo lunare
2. pavimento:
čistiti, loščiti tla pulire, lucidare il pavimento
betonska, kamnita, parketna tla pavimento di calcestruzzo, di pietra, di parquet
3. terra:
veje segajo do tal i rami arrivano a terra
dvigniti se s tal (avion) alzarsi da terra, decollare
4. (plast pod zemeljsko površino) terreno:
apnena, lapornata, peščena tla terreno calcareo, marnoso, sabbioso
rodovitna, nerodovitna tla terreno fertile, sterile
kraška, močvirna, puščavska tla terreno carsico, paludoso, desertico
5. (v adv. rabi) na tleh (za izražanje zelo nizke stopnje):
morala je na tleh il morale è a terra, bassissimo
gospodarstvo je na tleh l'economia è allo sfascio
tla mu gorijo pod nogami il terreno gli brucia sotto i piedi
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
bežati, kot bi (komu) tla gorela pod nogami correre, scappare con quanto fiato si ha in corpo, a gambe levate
tla se mu majejo pod nogami la sua posizione, la sua carica è in pericolo
tla so se mu udrla pod nogami si sentì sprofondare la terra sotto i piedi
izgubiti tla pod nogami non essere più sicuro di se
pojaviti se, kot bi pognal iz tal comparire all'improvviso, come piovuto dal cielo
biti nov od vrha do tal essere completamente nuovo
biti gospod od vrha do tal essere un gentiluomo dalla testa ai piedi
spraviti koga na tla mettere a terra qcn.
izginiti, kot bi se v tla vdrl sparire come ingoiato dalla terra
misliš, da denar po tleh pobiram i soldi non mi sono mica piovuti dal cielo
letalski napad je zravnal mesto s tlemi il bombardamento aereo rase al suolo la città
postaviti koga na realna tla mettere qcn. coi piedi per terra
bibl. seme je padlo na rodovitna tla il seme cadde su un terreno fertile
čutiti trdna tla pod nogami sentirsi al sicuro - todo moški spol celota
eso es para mí el todo de todo to je življenjsko vprašanje zame
todo se acabó sedaj je vse končano
todo está dicho s tem je vse rečeno; to je jasno ko beli dan
a todo z vso silo
ante todo predvsem, zlasti
antes que todo na prvem mestu, pred vsemi stvarmi
con todo kljub vsemu, vendarle, vsekakor
de todo en todo popolnoma, vseskozi, skoz in skoz
del (ali en) todo popolnoma, brez izjeme
acabar del todo popolnoma dokončati
sordo del todo gluh kot kamen
no es seguro del todo ni čisto gotovo
después de todo kljub vsemu; kratko in malo; v celem; vsekakor
en todo y por todo v vsakem pogledu, popolnoma
en un todo popolnoma, absolutno; sploh
por todo, por todas v celem
hacer cara a todo na vse pripravljen biti
jugar(se) el todo por el todo vse na kocko postaviti
perderlo todo vse izgubiti
todos pl vsi (skupaj); vsak(do)
todos juntos vsi skupaj
todos somos unos vsi smo enaki - toe2 [tóu] prehodni glagol & neprehodni glagol
opremiti (nogavico) z novo konico; dotakniti se (česa), zadeti (kaj) z nožnimi prsti; udariti, suniti z nožnimi prsti
sleng brcniti (koga); suniti (žogo); golf udariti (žogo) z vrhom palice; poševno zabiti (žebelj)
neprehodni glagol
gibati, udarjati z nožnimi prsti
to toe and heel it pogovorno plesati
to toe the line šport postaviti se na startno črto; politika podvreči se strankini liniji, ostati zvest "liniji"; izpolniti svoje obveznosti
to toe in (out) stati ali hoditi z nožnimi prsti navznoter (navzven) - tono moški spol ton, glas, zvok; poudarek; tonska lestvica; pesem, napev; moč; takt, vedenje; stil
bajar el (ali de) tono milejše strune ubrati
el buen tono bonton, lepo vedenje
de gran tono odličen, fin
a este tono na ta način
baile de gran tono gala ples
reunión de tono odlična družba
dar (el) tono (gl) uglasiti; ton dajati
darse tono važnega se delati, bahati se
darse tono de sabio bahati se s svojim znanjem
no es de tono ne spodobi se
estar a tono dobro se počutiti; ugoden biti; prilegati se, prav priti
mudar de tono spremeniti ton
poner a tono na pravo mero nazaj postaviti
poner en (ali a) tono uglasiti (klavir itd.)
ponerse a tono prilagoditi se; priti v (dobro) razpoloženje
subir(se) de tono močnejše strune ubrati - torse [tɔrs] masculin, anatomie trup; torzo; prsi
bomber le torse izprsiti se
poser pour le torse postaviti se v pozo - touch1 [təč] samostalnik
dotik, dotikanje, stik, kontakt; zveza, spoj; otip, otipavanje; čutilo tipa, tip; občutnost, tankočutnost; lahen udarec; lahen napad (bolezni ipd.)
glasba udarec; (umetnost) poteza, črta; karakteristična, značilna poteza, izraz
figurativno roka, stil, izvedba, umetnost, spretnost
figurativno kakovost; pečat, kov, žig; primes, sled, nadih, malce
sleng stroka, področje
sleng izvabljenje (denarja), izprošen denar; prisleparjenje, kraja, "izžicanje"
at a touch pri dotiku
out of touch with brez stika z
on the slightest touch pri najrahlejšem dotiku
within touch of na dosegu
the touch of nature prirodna črta, simpatičnost po prirodi
a touch of pepper malce popra
a touch of romance nadih romantike
a touch of the sun sončarica
finishing touch zadnja poteza
a shilling touch sleng cena enega šilinga, stane en šiling
the Nelson touch figurativno spretnost (umetnost) izvleči se iz težavnega položaja
soft to the touch mehak za otip
that was a (near) touch! za las je šlo!
this isn't my touch to se me ne tiče
he has a touch of genius nekaj genialnega je v njem
be had a near touch za las (komaj) je ušel nevarnosti
to get into touch with priti v stik z, vzpostaviti zvezo z
to keep in touch with s.o. biti v stalnem stiku, imeti stalno zvezo s kom
to lose touch with s.th. izgubiti stik s čim
to put s.o. in touch with povezati, zvezati koga z (tudi telefonično)
to put s.th. to the touch postaviti kaj na preskušnjo - traduire* [tradɥir] verbe transitif prevajati, prevesti; izraziti; juridique izročiti, citirati, pozvati (pred sodišče)
se traduire izražati se, priti do izraza, pokazati se, kazati se
traduire ses émotions en paroles izraziti svoja čustva z besedami
la haine se traduit sur son visage sovraštvo se mu izraža, kaže na obrazu
traduire en justice, devant le tribunal pozvati, postaviti pred sodišče
traduire un texte slovène en français prevesti slovensko besedilo v francoščino
traduire du slovène en français prevesti iz slovenščine v francoščino - travers [travɛr] masculin
1. majhna, nekoliko smešna napaka
chacun a ses travers vsak ima svoje napake
2. širina; poprečnost, poševnost; nepravilnost
à travers quelque chose, au travers de quelque chose skozi kaj
passer à travers les champs iti čez polja
en travers počez, poprek
à tort et à travers vsevprek
de travers poševno, po strani; narobe
deux travers de doigt dva prsta širok
avoir l'esprit de travers nespametno govoriti
les affaires vont de travers stvari gredo narobe
(familier) j'ai avalé de travers zaletelo se mi je (pri požiranju)
comprendre quelque chose de travers narobe kaj razumeti
courir à travers champs ucvreti jo čez polje
entendre de travers narobe, napak slišati, preslišati
se mettre en travers postaviti se po robu, prekrižati (de quelque chose kaj), ovirati
passer au travers srečno uiti
regarder de travers po strani gledati
prendre quelque chose de travers biti zelo občutljiv za kaj - traversare v. tr. (pres. travērso)
1. prečkati; iti, hoditi čez (tudi pren.):
traversare un fiume a nuoto preplavati reko
traversare un ponte iti čez most
2.
traversare al centro šport (crossare) podati žogo v center
traversare la nave navt. postaviti ladjo prečno (na veter)
3. alpin. prečkati (steno) - trdítev aserción f ; afirmación f ; aseveración f
postaviti trditev hacer una afirmación