Franja

go out neprehodni glagol
iti v družbo; poiti (ogenj); iti v pokoj; umreti; ne biti več v modi; postati znan; zrušiti se

go out of one's mind razburiti se
go out of one's way na moč si prizadevati
my heart goes out to him srce me k njemu vleče
go out on strike stavkati
go out to service iti v službo
go out of business opustiti trgovino
go out of fashion priti iz mode
go out of print biti razprodan (knjiga)

grȍnja ž
1. kobul, več tesno skupaj rastočih cvetov ali plodov: rodna grančica trešnje zove se gronja; kupina umorno saginje ka zemlji svoje -e; gronja zove se kad više lešnika stoje jedan uz drugi
2. skupina: vide se razvaline prestonice etiopske, i blizu ovih dve -e piramida
3. socvetje
4. grozdast ornament na stavbi
5. ekspr. uhelj: u potresanju živaca češkaju se Bariterline bubuljice na ušnoj -i

grow in neprehodni glagol
pridobivati več česa

heal-all [hí:lɔ:l] samostalnik
univerzalno zdravilo; naziv za več zdravilnih rastlin

homme-orchestre [ɔmɔrkɛstrə] masculin glasbenik, ki istočasno igra na več instrumentov

iam (pri starejših pesnikih, npr. pri Ter., včasih dvozložno ïam), adv. (acc. sg. f iz pron. debla i; prim. lat. is, eam; glede na končnice prim. tam, quam)

I. časovno (o sedanjosti, preteklosti in prihodnosti)

1. v trdilnem stavku
a) že, prav (ravno) sedaj, zdaj, pravkar: scio iam, quid vis dicere Pl., iam advesperascit Ter., satis diu iam hoc saxum volvo Ter., iam posse concedis Ci., non quia iam sint, sed quia saepe sint Ci., reddere qui voces iam scit puer H., Nestor tertiam iam aetatem hominum vivebat Ci., eos iam aetas a proeliis avocabat Ci., cum iam advesperasceret Ci., illa his, quae iam posui, consequentia Ci., illa gloria iam morte Clodii cecidit Ci., cum pretium iam accepisset Ci. ko … ravno, labores iam exhausti aut mox hauriendi L., iam cum Ci. idr. ravno ko, iam nunc Ci. prav sedaj, iam tum Ci. prav tedaj, iam ut (z ind.) Pl., Ter. prav ko, brž ko, nunc iam Ci. = ravno zdaj = že zdaj, tum iam Ci. prav tedaj, ut iam Ci. = da prav = če že = če tudi (za)res = kakor tudi, si iam Ci. če ravno, no če, če torej.
b) takoj, prècej, pri tej priči, zdaj zdaj, zdajci, vsak trenutek, ta hip (poseb. pri fut. in imp.): ille … aut iam (takoj) hic aderit aut iam (že) adest Pl., iam opus est Pl., iam feres (dobiš) Pl., iam dabitur Ter., o mitte, iam adero Ter., ego iam tibi istuc concedam Ci., quam haec pulchra putet, ipse iam dicet Ci., iam parce sepulto V., iam age, carpe viam V.; tudi v nejevoljnih vprašanjih: iamne imus? Pl., quid iam? Pl. kaj takoj?
c) kmalu, skoraj: iam te premet nox H., iam subrepet nox Tib., iam scies Petr.
č) zdaj že, zdaj pa, odslej: iam ex sermone hoc gubernabunt doctius porro rem Pl., iam concedo non esse miseros, qui mortui sunt Ci., at non sunt iam immortali ulla pericula Lucr., iam tempus agi res V., surgere iam tempus Cat.
d) šele, komaj, vendar že: iam sero dici T. šele ob poznem dnevu, iam tandem ades illico Pl., iam desine deos, uxor, gratulando obtundere Ter., putamus enim utile esse te aliquando iam rem exigere Ci.
e) potem —, tedaj gotovo: accede ad ignem hunc, iam calesces plus satis Ter., da mihi hoc, iam tibi maximam partem defensionis praecideris Ci., id tu iam intelleges, cum in Galliam veneris Ci., ut semel inclinavit pugna, iam intolerabilis vis Romana erat L.,
f) podvojen iam-iam ali iam-iamque (oboje tudi ločeno pisano) takoj, vsak čas (hip), zdaj pač, že zares: iamiam faciam, ut iusseris Pl., iamiam … intellego, Crasse, quid dicas Ci., iamiam minime miror te otium perturbare Ci., iamiam … laetandum magis quam dolendum puto casum tuum S., iamiam nulla mora est: sequor et qua ducitis adsum V., Alfius iamiam futurus rusticus H., cum dies noctesque cogitandum sit iamiamque esse moriendum Ci., Caesar enim adventare iamiamque et adesse eius equites falso nuntiabantur C., iamiamque tenere sperat O.; toda ločeno iam … iam (= tum … tum) zdaj … zdaj: Vell., gaudet equo iamque hos cursu, iam praeterit illos V., iam contento, iam laxo fune laborat H., iam huc, iam illuc missi duces Fl., iam … iam … iam Vell., Fl.; v drugih zvezah: iam-diū že dolgo (časa), že davno: Macedonia iamdiu pacata Ci., id quod populus iamdiu flagitat Ci., inimicitiae iamdiu susceptae Ci.; tudi ločeno: iam diu gesta et a memoria nostra remota Ci. iam-dūdum (gl. dūdum) α) že dolgo (časa), že davno: Pl., Ter., Tib., Plin., Plin. iun., quod te iamdudum hortor Ci.; tudi ločeno: in talibus ea, quam iam dudum tractamus, stabilitas amicitiae confirmari potest Ci. β) nemudoma, takoj, zdaj(ci), pri tej priči: Sen. ph. et fr., Lucan., Val. Fl., Sil., Stat., iamdudum incumbere aratris V., iamdudum sumite poenas V., iamdudum demittite cornua O. iam-prīdem že prej, že davno: ad mortem te, Catilina, duci iussu consulis iampridem (po drugih iam pridem) oportebat Ci., haec iura civilia iam pridem in nostra familia versantur Ci.

2. v nikalnem stavku iam nōn (nihil, nemo, nullus) ali non (nihil, nemo nullus) iam, nē iam pravzaprav „že ne (že nič, že nihče, že nobeden)“, od tod = ne (nič, nihče, nobeden) več, ne dalje, da ne več: miseri iam non salutis spem, sed solacium exitii quaerunt Ci., ne tu iam mecum in gratiam redeas Ci., iam nequeo Ci., nihil iam spero Ci., id iam diutius ferre non possum Ci., sese iam ne deos quidem habere C., iam quos nemo propter ignobilitatem nominat Ci., bellum iam nullum haberemus Ci., impune abire deinde quia iam non potest Ph.; non iam „ne že“ = še ne: cum omnes … admirarentur non iam de eo sumptum esse supplicium N.; vix iam komaj še: vix iam qui carnem Latinis petant reperiuntur Ci., vix iam videtur locus esse, qui tantos acervos pecuniae capiat Ci.

II. kot prehodna part.

1.
a) (na)dalje, potem, razen (poleg, mimo) tega, tedaj, torej: iam, si obsignatas non ferret … Pl., testudines autem … , iam gallinae avesque reliquae … Ci., videte iam porro cetera Ci., venio iam ad aliam rem Ci., reliquum est iam, ut illud quaeramus Ci., iam illa non longam desiderant orationem Ci., quae cum ita sint, iam praedico L., iam primum omnium L. takoj od prvega začetka torej, najprej torej.
b) occ. stopnjujoč celo, celo še, zares: iam illud non sunt admonendi Ci., iam illa … neque cum Graecia neque ulla cum gente sunt conferenda Ci.; pri komp. = še: quid est, quod iam amplius exspectes? Ci., hic iam plura non dicam Ci.; iam okrepljen z vero: iam vero operae pretium est cognoscere Ci., iam vero eius virtuti quae potest oratio par inveniri? Ci.; s finalnim stavkom: iam ut ali ut iam, recimo (denimo, vzemimo) tudi, da … , — da celo, — da zares, bodi tudi, da … , celo če: Sen. rh., ac iam ut omnia contra opinionem acciderent, tamen se plurimum navibus posse C., at enim, ut iam ita sint haec, quid ad vos, Romani? L.

2. v podreku silogizmov = atquī: Ci.

imparisyllabic [impærisilǽbik] samostalnik
slovnica samostalnik z več zlogi v genetivu kot v nominativu

insider [ínsaidə] samostalnik
član (društva), kdor je poučen o čem
ameriško, pogovorno kdor ima prednost, kdor je soudeležen z 10 ali več procenti

instrumenter [-te] verbe intransitif, musique instrumentirati, izvesti instrumentacijo, prirediti skladbo za več glasbil; juridique izstaviti, napraviti listino

īnsula -ae, f (morda iz en [= in] salo = gr. ἡ ἐν ἁλὶ οὖσα [sc. γῆ]; prim. lat. salum)

1. otok, ostrov: O., V., H., Cat., Iust., Suet., Amm., insula est Melita satis lato a Sicilia mari deiuncta Ci., Sicilia est insula, quae undique exitus maritimos habet Ci., insula Britannia Ci., Cercina Africi maris insula T., insula inde paulatim facta, insula cultorum egens L., insula adhuc hominibus vacua S. fr.; occ. = gr. Νῆσος = Otok, mestni del Sirakuz, ki je bil na otoku Ortigija: Ci.

2. metaf. osamljeno poslopje ali več poslopij, ki so bila z vseh strani obdana s cestami, poseb. velika najemniška hiša, stoječa na samem. Take insulae so bile v Rimu za velikimi hišami (domus) bogatinov in so jih oddajali v najem manj premožnim ljudem, ki so se imenovali inquilini in pozneje insularii. Hiše je nadzoroval suženj (insularius), ki je pobiral tudi najemnino: T., Mart., Sen. ph., Suet., intellego P. Clodii insulam esse venalem Ci., Claudius proscripsit insulam, vendidit Ci.; occ. tudi svetišče, ker je stalo na samem: Eccl.

interarme agg. invar. voj. ki se nanaša na splošni sestav, na več rodov vojske:
manovre interarme manevri več rodov

intercategoriale agg. interkategorialen, ki zadeva več kategorij

ispísati ìspīšēm
I.
1. izpisati: ispisati što iz knjige
2. izbrisati: ispisati iz škole, iz evidencije, iz članstva
3. izpisati: ispisati ruku
4. napisati: na licu joj ispisan veliki užas
5. dopisati: ispisati redak
6. izpisati, ne krajšati: ispisati riječ
7. popisati: ispisati svu hartiju, sav papir; koža mu je ispisana, puna batina
8. naslikati: nad vratima ispisane su ikone
II. ispisati se
1. izpisati se: ispisati se iz bolnice
2. izpisati se, ne vedeti več kaj pisati: pisac se ispisao
3. izpisati se, dobiti individualno pisavo: učenik se ispisao
4. uničiti se, izginiti: da koljeno naše ne iščezne, da se ime naše ne ispiše

ispodbáčati -pòdbāčām na več krajih podpreti: ispodbačati raspravu naučnom aparaturom

isprekídati isprèkīdām na več krajih prekiniti, pretrgati: isprekidati žicu

isprèkititi -īm na več krajih okrasiti

ispresijècati isprèsijecām (ijek.), ispresécati isprèsēcām (ek.) na več mestih presekati, prerezati: isprecaj testo na komade i pravi perece; ispresijecati konjima uzde

isprevezívati -vèzujēm izprevezati, prevezati na več mestih: u zbegu ljudi se prosto dotiču mozgovima kao i laktovima, kontakt je tesan, uzan, jer je to veliko klupče na malom mestu, zamršeno, isprevezivano, nedovršeno

isprevláčiti isprèvlāčīm
1. povlačiti: ono što se poseje, treba i branom da se isprevlači
2. večkrat, na več mestih prečrtati: pismo dugo i nemirno napisano, sa puno mrlja od mastila i sa mnogo isprevlačenih redova i riječi

isprobádati ispròbādām sprebadati, na več mestih prebosti: neprijatelji ga isprobadali noževima te je od rana umro