-
prispòjiti prìspojīm prispojiti, spojiti
-
prispojíti -ím, prispoji -ite, prispojil -ila spojiti, sastaviti
-
raccordare v. tr. (pres. raccōrdo) spojiti, spajati; povezati; priključiti
-
raccorder [-kɔrde] verbe transitif povezati, zvezati, spojiti; téléphonie, télégraphie, télévision priključiti; izboljšati (sliko)
raccorder deux fils électriques zvezati, spojiti dve električni žici
la passerelle raccorde deux maisons mostiček povezuje dve hiši
la route se raccorde à l'autoroute cesta se priključi avtostradi
-
racordá -éz vt. spajati, spojiti; povezati, zvezati; priključiti
-
recompound [ri:kəmpáund] prehodni glagol
zopet sestaviti, (z)mešati, spojiti
-
rejoindre* [rəžwɛ̃drə] verbe transitif (znova) spojiti, združiti; dohiteti, doiti, pridružiti se (quelqu'un komu); militaire vrniti se (son régiment k svojemu polku, v svoj polk)
se rejoindre zopet se združiti, priti skupaj, sniti se
ce chemin rejoint la route nationale ta pot se pridruži, vodi na glavno cesto
j'ai fait une chute et n'ai pas pu rejoindre mes amis padel sem in nisem mogel dohiteti svojih prijateljev
l'art de Rodin rejoint Michel-Ange Rodinova umetnost ima mnogo podobnosti z Michelangelovo
-
reuní -ésc
I. vt./vr. zbirati (se), zbrati (se), sestajati se, sestati se, sniti se
II. vt.
1. sklicati
2. spojiti, združiti
-
réunir [reünir] verbe transitif (zopet) združiti, zediniti (à z); spojiti; zbrati; povezati; parlement sklicati
se réunir sniti se, priti skupaj, zbrati se, sestati se, zborovati, zasedati
réunir des amis chez soi zbrati, povabiti prijatelje na svojem domu
réunir la documentation zbrati dokumentacijo
réunir toutes ses forces zbrati vse svoje moči
réunir toutes les voix (politique) dobiti (zase) vse glasove
réunir une province à un Etat pridružiti, vključiti provinco (neki) državi
le cou réunit la tête au tronc vrat povezuje glavo s trupom
se réunir au café sesta(ja)ti se v kavarni
la Save et le Danube se réunissent à Belgrade Sava in Donava se stekata pri Beogradu
-
saldare
A) v. tr. (pres. saldo)
1. povezati; zložiti, zlagati; spojiti, spajati
2. variti, zvariti; spajkati
3. ekon. plačati, poravnati račun:
saldare il conto plačati račun
saldare un conto, una partita pren. poravnati račun
4. med. zaceliti
B) ➞ saldarsi v. rifl. (pres. mi saldo) med. celiti se, zarasti, zaraščati se
-
scarf2 [ska:f]
1. samostalnik
zareza (v lesu); spoj s klinom dveh prirezanih krajcev lesa; spojitev, vezanje (kosov lesa)
2. prehodni glagol
tehnično zvezati, spojiti
-
serō1 -ere, seruī, sertum (indoev. kor. *ser- nizati; prim. skr. sarat- nit, osk. aserum = lat. manum asserere, gr. εἴρω (samo obl. εἶρα, ἐερμένος, ἔερτο) nizam, tvezem, spajam, ἕρμα uhan, ὅρμος ovratna verižica, ogrlica (= na vrvico zanizani biseri), ἐν-ερσις = lat. in-sertio, lat. seriēs, sermō, sors)
1. (na)nizati, nanizati (nanizovati, nanizavati), (z)vrstiti, razvrstiti, strniti (strnjevati), zložiti (zlagati), nabrati (nabirati), (s)plesti, splesti (spletati), (z)vezati, navezati (navezovati, navezavati), zavezati (zavezovati, zavezavati); v tem pomenu le pt. pf. sertus 3 konkr. strnjen, nanizan, stvezen, zložen, spleten: lorica N. verižni oklepi, corona LUCAN., rosa serta et rosa soluta AP., floribus sertis et solutis AP. Od tod subst.
a) sertum -ī, n venec, cvetna kita, girlanda, kita cvetja in sadja: roseo Venus aurea serto AUS.; nav. v pl. serta -ōrum, n: PL., CAT., TIB., LUCR., PLIN. idr., sertis redimiri CI., serta procul, tantum capite delapsa iacebant V., imposuitque suae spicea serta comae O., odoratis innectunt tempora sertis O.
b) redkeje serta -ae, f (sc. corona) venec, cvetna kita, girlanda, kita cvetja: demissae in pocula sertae PR.; serta Campanica ali samo serta CA. bot. = melilotos melilót, medena detelja.
2. metaf. (na)nizati, nanizati (nanizovati, nanizavati), doda(ja)ti, priključiti (priključevati), (z)vrstiti, razvrstiti (razvrščati), spojiti (spajati), privezati (privezovati, privezavati), pritrditi (pritrjevati, pritrjati), navezati (navezovati, navezavati), (s)plesti, splesti (spletati), naplesti (napletati), (na)snovati, zasnovati: aeternum seritote diem concorditer ambo ENN. FR. razvrščajta dan ob dan, ex aeternitate causa causam serens CI., cuius (sc. fati) lege immobilis rerum humanarum ordo seritur L. se vrsti, tumultum ex tumultu, bellum ex bello serunt S. FR., bella ex bellis ali ex bellis bella serendo L., certamina serere L., serere crimina belli V., crebra proelia T. spustiti (spuščati) se v ..., argumento fabulam serere L. (gl. argumentum), moras serere SEN. TR., quid tu porro serere vis negotium? PL. zakaj hočeš v prihodnje stvar gnati naprej s trudom in težavo? Poseb.: serere sermonem CAECIL. AP. GELL., PL. ali sermones PL., sermones inter se L., sermones in vehiculis PLIN. IUN. ali colloquia cum hoste, colloquia per propinquos popularium L. spustiti (spuščati) se v pogovor(e) s kom, zače(nja)ti pogovor s kom, reči kakšno s kom, pogovarjati se s kom, dogovarjati se s kom, multa inter sese vario sermone serere V. ali haec in castris occultis sermonibus serere L. razpravljati, dogovarjati se; tako tudi: multa errores s. STAT.
-
sintetizzare v. tr. (pres. sintetizzo) sintetizirati; sestaviti, sestavljati, spojiti, spajati v celoto
-
skleníti sklenem, skleni -ite, sklenil -ila
1. sastaviti, spojiti: skleniti obroč, kolobar, krog, verigo
2. sklopiti: skleniti roke; skleniti pogodbo, zakon
sklopiti ugovor, brak; skleniti prijateljstvo, kupčijo, skleniti mir, premirje
3. završiti, zaključiti: skleniti sejo
završiti sjednicu, sednicu; skleniti račun; skleniti govor z opominom
završiti govor opomenom; skleniti življenje
umrijeti, umreti, skončati
4. zbiti: skleniti vrste
-
sklopíti sklopim, sklopi -ite, sklopil -ila i sklópiti -im
1. spojiti, sastaviti: sklopiti vagone
2. sklopiti: sklopiti krila, roke
3. sklopiti: sklopiti stol, mizo
-
sljúbiti sljûbīm
I.
1. spojiti: sljubiti cijevi
2. stakniti: sljubiti daske
II. sljubiti se spojiti se
-
sociō -āre -āvī -ātum (socius)
1. družiti, združiti (združevati), pridružiti (pridruževati), spojiti (spajati), povezati (povezovati), (z)vezati, zediniti (zedinjati), deliti kaj s kom, imeti kaj skupaj (skupno) s kom, skupaj (skupno) s kom se v kaj poda(ja)ti, skupaj s kom kaj (pre)trpeti: vim rerum cum dicendi exercitatione Ci., quid si testium studium cum accusatore sociatum est? Ci., omne genus hominum sociatum inter se esse Ci., concilia coetusque hominum iure sociati, quae civitates appellantur Ci., cum vel periculum vitae tuae mecum sociare voluisses Ci. nevarnost svojega življenja deliti z menoj = svoje življenje postaviti v nevarnost zame, svoje življenje tvegati zame, Lateranum amor patriae sociavit T. je pridružila, je do pristopa pripravila, je k pristopu nagnila, je v pristop prepričala, quae nos, reliquias Danaûm … urbe, domo socias V. ki deliš z nami mesto, dom, Scythicas sociare domos Val. Fl., sociari facinoribus L. udeležiti se zločinov, biti (so)udeležen pri zločinih, sociata cum marito mors T., sociare gaudia cum aliquo Tib. veselje deliti s kom, curas Val. Fl., se participem in omnes casus sociare Sil., sociare consilia T. ali intima consilia cum aliquo sociare Val. Fl. narediti (delati) koga deležnega svojih nakan (načrtov, naklepov) = razkriti (naznaniti, zaupati) komu svoje (najskrivnejše) nakane (načrte, naklepe), sociare sermonem cum aliquo Cu. spustiti se s kom v pogovor (debato), sociare diligentiam cum scientia Col., vires sociare iuncto aggere Sil., sociare dextras Sil. ali manūs Val. Fl.; pesn. z dat.: vitem sociatam ulmis Stat. Pogosto o zakonski zvezi, o zakonski (pa tudi nezakonski) združitvi: nobiscum per conubia sociati T., cavent, ne societur sanguis L. da se ne združi kri (po zakonskih zvezah) = da se kri ne pomeša, nulla Mycenaeum sociasse cubilia mecum iuro O. da ni delil ležišča (postelje) z menoj = da se ni nikdar telesno združil z menoj, quis fuit inter nos sociati corporis index? O. najine telesne združitve; pesn. z dat.: alicui natam conubiis sociare V. dati komu hčer v zamož, hčer omožiti s kom, alicui se vinclo sociare iugali V. skleniti s kom zakonsko zvezo, zakonsko se zvezati s kom, poročiti se s kom, foedere lecti sociata mihi O.; metaf.: verba sociare chordis H. ali sociare carmina nervis O. pridružiti (pridruževati) strunam = peti ob strunski spremljavi (ob igranju na strune).
2. skupaj (skupno) s kom se lotiti (lotevati) česa, skupaj (skupno) s kom izvršiti (izvrševati) kaj, skupaj (skupno) s kom narediti (storiti, delati, početi) kaj: sociari parricidium potuit Iust. Od tod adj. pt. pf. sociātus 3 skupen: Theseus sociati parte laboris functus O.
-
souder [sude] verbe transitif (z)variti, spajkati, (za)lotati; figuré spojiti
se souder spojiti se, združiti se
souder à l'autogène avtogeno variti
fer masculin à souder spajkalnik
deux os se sont soudés dve kosti sta se zrasli
souder deux tuyaux zvariti dve cevi
-
spahníti i spáhniti -em spojiti, sastaviti: spahniti doge, deske, vrata, okna; spahniti rokav s stanom
-
splice2 [spláis] prehodni glagol
navtika splesti, spojiti (konca dveh vrvi)
tehnično povezati, zglobiti, spojiti (kose lesa)
figurativno združiti
pogovorno poročiti, povezati v zakon
to splice the mainbrace navtika servirati pijačo (rum) moštvu (ob posebni priliki)
spliced ojačen (peta, prsti nogavice)
nylon spliced ojačen z najlonom