Franja

sméšiti -im, smeši -te- smešil -a
I. izvrgavati smijehu, smehu: druge rad smeši
II. se izvrgavati se smijehu, smehu, praviti se smiješnim, smešnim: smešiti se pred ljudmi

spakováti se -ujem se
1. kreveljiti se, praviti grimase: spakovati se komu
2. neprirodno, afektirano, namješteno se vladati ili govoriti: govori slovensko, kaj se spakuješ po nemško; spakovati se v jeziku; pri kosilu se spakuje kot kakšna imenitna dama
3. rugati se: spakovati se komu

sprenevedati se -am se praviti se nevješt, nevešt, izigravati čovjeka koji nešto ne zna, ne vidi, ne čuje: vse ve, pa se spreneveda

suc-cinō -ere (—) (—) (sub in canere)

1. pojoč doda(ja)ti, pripe(va)ti, spremljati: tubicines imitatus est succinente Habinnā Petr.

2. metaf.
a) priglašati se k čemu, na drugem mestu biti nasproti čemu: agricultura succinit pastorali (sc. vitae) Varr.
b) svoj glas pridružiti (pridruževati) glasu drugega, pritegniti (pritegovati, pritezati), pritrditi (pritrjevati, pritrjati): clamat: „Victum date!“ Succinit alter: „Et mihi … “ H.
c) trans. tiho govoriti, tiho praviti, mrmrati, jecljati kaj: quid istas succinis ambages? Pers. — Soobl. succanō; navaja jo Varr.

sváljkati -am valjati dlanovima, prstima, praviti valjuške, kuglice: svaljkati kroglice iz kruhove sredice; papir se svaljka pri radiranju

svetníčiti se -im se praviti se svecem, sveticom

svinjáriti -im svinjariti, ponašati se kao svinja, praviti svinjarije

štosírati -am štosirati, praviti štosove, gegove, dosjetke (-se-), viceve

tólči tolčem, tolci -ite, tolkel -kla (ou)
I.
1. tući, udarati, biti: vsi so toklli ubogega otroka; tolči sovražnika z artilerijo
2. tući, tucati: tolči orehe, sladkor v možnarju; tolči kamenje
3. lupati: srce glasno tolče; tolči z glavo ob zid
lupati glavom o zid; motor tolče; tolči s pestjo ob mizo
lupati šakom o sto
4. tolči smetano tući vrhnje, praviti snijeg, pjenu od bjelanceta
5. tolči revščino boriti se sa siromaštinom, kuburiti
6. tolči nemščino natucati njemački
II. tolči se
1. biti se, boriti se: tolči se s sovražniki
2. probijati se: tolči se skozi življenje

trapáti -am
1. ludovati, ludo činiti, raditi: sam trapa v mesto
2. ludovati, ludo se ponašati: malo trapa
3. tumarati: trapati po svetu
4. praviti koga budalom: ljubezen jo trapa; nikar ga ne trapaj

umetníčiti -im izigravati umjetnika, praviti se umjetnikom (-me-)

vozláti -ám uzlati, praviti uzlove, čvorove: vozlati nitko
uzlati konac; nit se vozla; zadeva se čedalje bolj vozla
stvar se sve više mrsi; vozlana preproga
uzlan ćilim

vzórčiti -im desenirati, činiti, praviti desene na tkanini

zmrdávati se -am se kriviti lice, kreveljiti se, praviti grimase

zmrdováti se -ujem se kriviti lice, kreveljiti se, bekeljiti se, praviti grimase

zóbčati -am zubiti, zupčati, praviti zupce, rupice

žgáti žgem, žgi -ite, žgal -a
1. peći, žeći: žgati opeko, apno, cement, glino; sonce močno žge; žgati tropine, češplje
2. pržiti: žgati kavo, rudo; žgati se na soncu
3. paliti: žgati gozd, travo, rano
4. žariti, žeći: kopriva žge
5. ekspr. paliti, strijeljati (stre-), gađati: žgati po sovražniku s strojnicami
6. ekspr. praviti kojekakve nastranosti: to smo ga takrat žgali

žledíti se -i se praviti se poledica, led: ponoči se žledi

balla f

1. bala

2. pren. čenča, izmišljotina, laž:
dire, raccontare balle čenčati, praviti laži
sono tutte balle! to so same izmišljotine!

3. nareč. pijanost:
prendere una balla napiti se, nacukati se

fama -ae, f (prim. gr. φήμη, dor. φᾱ́μα govorica, lat. fārī, fābula)

1. glas, govorica, ustno -, zgodovinsko izročilo: Pl., Ter., Sis. ap. Non., Cu., Sen. ph., Lucan., Plin., Q., Mart., Veg. idr. si quid audistis communi fama de armis Ci., Daedalus, ut fama est, fugit Minoia regna V., te famā praenovimus O. slišali smo praviti o tebi. Z raznimi glag. premikanja: cum tristis a Mutina fama manaret Ci., fama volat V., Val. Fl., Iust., Flor., Arn., f. volitat Amm. S subjektnim gen.: semper illius gravitatem omnium mortalium fama celebrabit Ci.; z objektnim gen.: quo non illius diei fama pervaserit? Ci., f. exercitūs C. o vojski, nostrae severitatis Ci., periculi C., rerum T. zgodovina, mali O., novi fontis O. o novem studencu. S praep.: f. de illo peragravit Ci., cum haec fama de nostrorum avaritia percrebuerit Ci., f. de victoria Caesaris ad Labienum perfertur C. Objektni pojem, izražen z ACI: Pl., Plin., Val. Fl., Iust. idr. fama tota urbe percrebuit expugnari deos patrios Ci.; pogosto z glag. esse: fama est suas illi dixisse sorores O. govorica gre (je, se širi), fama est Hannibalem iure iurando adactum esse L., fama tenet L., f. obtinet S. se drži, je, kroži, se širi.

2. pooseb. kot boginja: Fama -ae, f Fama, Govorica: O., Cat., Val. Fl., Stat., extemplo Libyae magnas it Fama per urbes, Fama, malum, quo non aliud velocius ullum V. (pesnik jo upodablja kot hčer Zemlje (Terra) in sestro Titanov).

3. javno mnenje, glas ljudstva, ljudski glas: Pl., Cu., Val. Fl. idr. contra opinionem militum famamque omnium proelium defugere C., ut famam opinionemque hominum teneret C., f. popularis Ci. ljudska naklonjenost, non timuit mulier amens famam omnium Ci., gentis suae famam perhorrescunt Ci., famam fovemus inanem V.

4. sloves, glas, ime: qui bonam famam bonorum expetunt Ci. dober glas pri dobrih ljudeh, amantes obliti famae melioris V., f. pudica Pr. neoporečen glas, mala f. S.; v nenavadnem pl.: S. ap. Sen. ph. Z objektnim gen.: f. sapientiae, bene loquendi Ci., summae nobis crudelitatis fama subeunda est Ci., famam inconstantiae non pertimescere Ci.; occ.
a) (redko) slab glas, slabo ime, obiranje, obrekovanje, ogovarjanje, opravljanje: Ter., T., Plin. iun., me eadem quae ceteros fama atque invidia vexabat S., et famam exstingui veterum sit posse malorum V., nec famā movetur V. (preteče) obrekovanje ga ne straši, famam patieris inultae V.
b) dobro ime, dober glas, sloves: fama innocentis (sororis) ab amicis paternis defenditur Ci., cui tu famam tuam commendare solebas Ci., si de fama Scauri detraxerit Ci., ut ab huius fama inimicorum impetūs depellere possim Ci., famae consulere Ci. ali servire N., eius fama agitur N. gre za njegovo dobro ime, njegovo dobro ime je na kocki, — visi na nitki, — je na tehtnici, cum tuae, tum suae famae pepercit Ci., imperii nostri famam tuis probris flagitiisque violasti Ci., famam maculari dehonestarique L., famam alicuius lacerare L., T., famam suam laedere Plin. iun.; o ženskah: ženska čast, neoporečno (dobro) ime: famam sororis defendere Ci. famae parcere S., T. ohraniti si dobro ime (čast), cognita f. Pr.
c) slava, sloves: hac tanta celebritate famae erat iam absentibus notus Ci., aeternam (litoribus nostris) moriens famam, Caieta, dedisti V., (Euadne) Argivae fama pudicitiae Pr. čast, ponos, posteritas famaque Cu. slava pri potomcih.