Franja

dīgerō -ere -gessī -gestum (dis in gerere) „raznesti (raznašati)“, od tod

I.

1. razdeliti (razdeljevati), deliti, razstaviti (razstavljati), razgnati (razganjati): per longos mala annos O., populum digessit ab annis (po letih) O., quam meruit poenam solus, digessit in omnes O., novem volucres in belli annos d. O., septem digestus in cornua Nilus O., Crete centum digesta per urbes O. stomestna, d. ius civile in genera, orationem in partes Ci., commentarios in libros Q., annum in totidem species T., eadem haec (sc. cibus potioque) in omnes membrorum partes digeruntur Cels., stercoris pars in prata digerenda Col., humor per ventrem digeritur P. Veg., tabes digerit artūs Lucan. razkroji, continuorum (dentium) qui digerunt (razdeljujejo) cibum lati et acuti, qui conficiunt (razmeljejo) duplices … appellantur Plin., nubes … modo congregantur, modo digeruntur Sen. ph., (insulae) iunctae … interdum discordantibus ventis digeruntur Plin. iun., qui (transitus) conceptum vaporem … huc illuc digerit Plin. iun. razširja; occ.
a) hort. razsaditi (razsajati), presaditi (presajati): asparagum Ca., Plin., semen Ca., vacuos si sit digesta per agros (arbor) V., quo mox digesta feratur (seges) V.
b) medic. α) razdeliti (razdeljevati) = odpraviti (odpravljati), odstraniti (odstranjevati), pregnati (preganjati): materiam Cels., humorem Cels. bolezenske sokove, ad digerenda quae coëunt (kar se nabere) Cels., morbum P. Veg.; (o rastl.): d. lentitiam pituitae, cruditates Plin. β) razdeljujoč iz telesa spraviti (spravljati), telo (s)čistiti, (o)mehčati: si corpus astrictum est, digerendum esse Cels., quoniam corpus ista (lux) quoque digerit Cels. γ) bolnika „razkrojiti (razkrajati)“ = (o)slabiti: nimis d. aegrum, minus d. aegrum, sudore digeri Cels.

2. urediti (urejati), v red spraviti (spravljati), uravna(va)ti: rem publicam bene, accepti tabulas omnes Ci., capillos O., crines Mart., carmina in numerum (po številu) V., nec quid quoque anno actum sit, … digerere possis L. na čisto spraviti, d. murram ali linum Plin. odb(i)rati, inordinata Q., quaestionem Q., argumenta in digitos Q. na prste naštevati, res in ordinem (po vrsti) Q., bibliothecam Suet., per partes tamen et digesta Plin. iun. po strokah; occ.
a) preračuna(va)ti, (pre)šteti: qui matris digerit annos O., digesta numero cadavera Val. Max.
b) v pravilnem redu vpis(ov)ati v knjigo, vknjižiti (vknjiževati): nomina in codicem accepti et expensi Ci.
c) v pravilnem redu oskrbeti (oskrbovati), opraviti (opravljati): mandata Ci. ep.
č) po vrsti razložiti, (razlagati): ita digerit omina Calchas V.
d) α) ustno ali pismeno (z)meniti se o čem, glede česa, dogovoriti (dogovarjati) se glede česa, dognati kaj: negotium plene, rem per secreta colloquia Amm. β) pismeno našte(va)ti, (p)opis(ov)ati, omeniti (omenjati): reliquos usus eius suo loco Plin., cuius super adventu in Italiam pauca … digessimus per excessum Amm., Mesopotamia digesta, cum bella Parthica dicerentur, argumentum digestum tumore tragico Amm., bella charactere historico digesta Vop.
e) storiti, narediti, delati: pontes caute Amm.

3. prebaviti (prebavljati): cibum Cels., materia, quae naturaliter digeritur Cels., quod (caelum) magis digerit Cels. ki pospešuje prebavo, nec patiebatur alimenta per somnum … aequaliter digeri Sen. rh., cibos mansos demittimus, quo facilius digerantur Q. — Od tod adj. pt. pf. dīgestus 3 kdor je dobro prebavil: homo digestissimus Marc. — Posebne zveze: senium digere Val. Fl. prebij, tepefactam potionem digerere P. Veg. razločiti, ut a genibus … quasi dracones digererentur Lamp.

— II. sem in tja nositi (spravljati): aegrum gestando Cels.

djèvōjčiti se -īm se (ijek.), dèvōjčiti se -īm se (ek.) dekličiti se, postajati dekle, razvijati se v dekle, nositi se kot dekle

dr̀kljati -ām, dr̀kljačiti -īm dial., slabš. težko nositi, vleča, vlačiti: juče sam vazdan drkljao včeraj sem celi dan vlačil bruna

đásiti đâsīm (madž. gyász) dial. nositi žalno obleko, žalovati za rajnim

einschwemmen nositi s seboj, prinašati, naplavljati, naplaviti; Eitererreger ins Blut: zanesti, zanašati; eingeschwemmt werden vdreti, vdirati

embosom [imbúzəm] prehodni glagol
obje(ma)ti, vzljubiti, v srcu nositi
figurativno obda(ja)ti; zapreti, zapirati; skri(va)ti, spraviti, spravljati v kaj

embosomed with obdan od

gestātor -ōris, m (gestāre)

1. nosilec, nosač: PLIN. IUN.

2. kdor se da na sprehod nositi ali voziti: MART.

gestiō -īre -īvī (-iī) -ītum (gestus -ūs)

I. pačiti se: GELL. (11, 13, 10). –

II.

1. veselo se nositi, od veselja biti razposajen (objesten), biti prevzeten, prevzemati se, od veselja poskakovati, od veselja vriskati, veselje uganjati, veseliti se: quid gestiam? TER., quid est quod sic gestis? TER., ut ... sic nostri animi ... urbano opere defessi gestiant ... vacui cura ac labore CI., gestientes comprimere CI., qui ... voluptate nimia gestiunt CI., inani laetitia exsultans et temere gestiens CI., gestientes otio L., animus gestiens secundis rebus L., gestit, qui subita felicitate exhilaratus nimio corporis motu praeter consuetudinem exsultat P. F.; o živalih: cur non gestiret taurus equae contrectatione CI., (cycnos) studio gestire lavandi V. so vsi navdani z željo, tum gestit aper, cum sese ... tigris abstulit VAL. MAX., apricitate dici gestiunt aves COL. se veselo gibljejo, quae (animalia) ... gestire discursibus LACT.; enalaga: laetitia gestiens CI. objestna radost, prim.: laetitia efferatur ac gestiat CI. bodi objestna; metaf.: dialogorum libertate g. Q. svobodneje se gibati v razgovoru.

2. trans. živo (strastno) želeti, poželeti kaj, hlepeti (hrepeneti, koprneti, dehteti) po čem; hoteti, zahtevati; z inf.: gestio promittere PL., senatum ... delere gestit CI., parietes ... huius curiae tibi gratias agere gestiunt CI., transfuga divitum partes linquere gestio H., quanta vitarit narrare pericula gestit O., faba runcari non gestit PLIN. ne mara; z ACI: equidem illam moveri gestio PL.; z obj. v acc.: nescio quod scelus gestiens AP. snujoč; abs. šalj.: gestiunt mihi pugni PL. prsti me srbe = mika me, da bi pretepal ..., gestiunt mihi scapulae PL. hrbet me srbi = hoče biti tepen.

Opomba: Star. impf. gestībant PL., gestībat GELL.

herumtragen^* nositi/prenašati (naokrog); Nachrichten: raznašati; im Kopf herumtragen imeti nenehno v glavi

hinaustragen^* nesti/nositi ven

hineintreiben^* in goniti, nagnati noter/v; Blätter: nositi noter/v; Nägel: zabiti/zabijati v; figurativ potisniti v

hineinwehen pihljati noter; transitiv der Wind Laub usw.: nositi/prinašati noter/v

hinunterwehen pihati; transitiv Laub: odnašati/nositi (listje odnaša, nosi)

hoard [hɔ:d]

1. samostalnik
zaloga, prihranki, zaklad
množina zaloge zlata (v banki)

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
kopičiti (up)
zbirati, založiti se s hrano, blagom; tezavrirati; nositi v srcu, gojiti

hóliti se hôlīm se zastar. ošabno, prevzetno se nositi

hump² [hʌmp] prehodni glagol
zgrbiti (često z up)
potreti, spraviti v slabo voljo
ameriško, sleng potruditi se
avstralsko nositi na hrbtu, na ramah

to hump one's back ujeziti se
ameriško, sleng to hump it; ali to hump o.s. pošteno se lotiti

importabile² agg. ki ga ni moč nositi, obleči

îrošiti se -īm se dial. gizdati se, gizdavo se nositi: iroši se kao momak o seoskoj slavi

kr̀kačiti -īm
1. nositi na hrbtu, štuporamo: vas dan sam krkačio neke vreće; krkačiti dijete, dete
2. naložiti si na hrbet: kad ti ne znaš ovoga marifetluka, a ti krkači me na svoja leda, pa me nosi do moje kuće

mitführen imeti pri sebi, imeti s seboj; der [Fluß] Fluss, Wind Teilchen: nositi s seboj