Franja

Zadetki iskanja

  • počuti|ti se (-m se) sich fühlen (kot doma/slabo/dobro/užaljenega sich heimisch/schlecht/gut/gekränkt fühlen)
    počutiti se kot doma vesti se kot doma: es sich bequem/gemütlich machen
    kako se počutiš/počutite? wie geht es dir/Ihnen?
  • počutíti se se sentir, se porter

    počutiti se bolnega se sentir malade
    počutiti se dobro se sentir (ali se porter) bien
    počutiti se slabo se sentir mal (à l'aise), être indisposé, se porter mal
    ne se dobro počutiti ne pas être (ali ne pas se sentir) dans son assiette, ne pas se sentir bien
    kako se počutite? comment vous sentez-vous?, comment allez-vous (ali vous portez-vous)?
  • počútiti se to feel

    počútiti se dobro to feel well
    kako se počutite? how do you feel?, how are you?
    ne počutim se najbolje danes I don't feel at my best today
    počutim se mnogo bolje I'm feeling much better
    dobro se zdravstveno počútiti se to feel up to the mark
    danes se počutim stokrat bolje I feel heaps better today
    slabo se počutim I feel ill (ali poorly), I am unwell
    zelo slabo se počútiti se to feel like nothing on earth, to feel poorly (ali faint, rotten)
  • počútiti se

    dobro (slabo) počutiti se estar bien (mal); sentirse
    kako se počutite? ¿cómo está (ali sigue) usted?
  • počutj|e srednji spol (-a …) das Befinden
    dobro počutje das Wohlbefinden, Wohlbehagen, Wohlsein, Wohlgefühl, das leibliche Wohl
    slabo počutje die [Unpäßlichkeit] Unpässlichkeit, das Unwohlsein
    splošno počutje das Allgemeinbefinden
  • počútje (-a) n (stato di) salute; condizioni; (razpoloženje) umore:
    dobro, slabo počutje benessere, malessere
    duševno, telesno počutje condizioni psichiche, fisiche
  • pod predl.
    I. s tož.
    1. pod: to se desilo pod jesen; stupiti pod zastavu; baciti se pod vlak, pod voz; Turčin podvi noge poda se; sud je sve to uzeo pod strog nadzor; naši su uzeli neprijateljske položaje pod topovsku vatru
    2. za: daju mu rdavu robu pod dobru dali so mu slabo blago za dobro; dati rog pod svijeću, pod sveću slabo menjati; ljeti se naimala pod nadnicu poleti je hodila na dnino; ovi stihotvorci prolaze pod pjesnike ti stihotvorci se imajo za pesnike
    II. z orod.
    1. pod: vide joj se sitne bore pod očima; sjedimo pod krošnjom visoke bukve; svi su pod dojmom nesreće; pod nama je čvrsto tlo; imati koga pod sobom ukazovati komu
    2. zaradi: stara srpska država propala je pod turskom najezdom; sav se topim pod milinom njezina pogleda
    3. uzeti dijete pod svoje posvojiti otroka; u društvu sjedi pod fesom v družbi sedi s fesom na glavi; učiniti nešto pod moranje narediti kaj pod prisilo
  • podaja|ti se2 (-m) podati komu stehen (dobro/slabo gut/schlecht stehen), zu Gesicht stehen
  • poda|ti se2 (-m se) podajati se komu stehen (dobro/slabo gut/schlecht stehen), zu Gesicht stehen
  • pokváriti (-im)

    A) perf. ➞ kvariti

    1. guastare, danneggiare, deteriorare, rovinare, rompere:
    pokvariti aparat guastare un apparecchio
    pokvariti hrano deteriorare, rovinare il cibo

    2. (v moralnem pogledu) corrompere, depravare, adulterare, imbricconire, incanaglire; pervertire, traviare:
    pokvarila ga je slaba družba a corromperlo sono state le cattive compagnie

    3. (zmanjšati občutek ugodnosti) rovinare, guastare:
    slabo vreme je pokvarilo izlet il maltempo ha rovinato la gita

    B) pokváriti se (-im se) perf. refl.

    1. (postati neužiten) guastarsi, adulterarsi, andare a male

    2. (moralno) depravarsi, incanaglire, ingaglioffire; pervertirsi, traviarsi
  • pomilovánje (-a) n compatimento, compassione, commiserazione, compianto:
    z globokim pomilovanjem sporočiti komu slabo novico dolersi di dover comunicare a qualcuno una triste notizia
  • pomnjenj|e [ô] srednji spol (-a …) die Gedächtnisleistung, das Gedächtnis
    slabo pomnjenje die Merkschwäche
    sposobnost pomnjenja die Merkfähigkeit
    nesposobnost pomnjenja die Merkunfähigkeit
  • poner* postaviti, deti, položiti, naložiti; leči (jajca); določiti; napisati; predložiti, predlagati; (po)nuditi; vložiti (prošnjo); vzdeti; obleči; staviti

    ¿cuántos años me pone V.? koliko let (starosti) bi mi dali?
    poner capital (en) vložiti denar (v)
    poner cara de risa nadeti si smehljajoč se izraz
    poner una carta a alg. komu pismo pisati
    poner cerco (ali sitio) a una plaza oblegati neko mesto
    poner el coche vpreči konje
    poner un coche komu dati voz na voljo
    poner como nuevo (a) koga ošteti
    poner dos cubiertos pogrniti mizo za dve osebi
    poner los cuernos (a) (fig) komu roge nasaditi
    poner cuidado, poner (la) atención (en) previden biti, paziti
    poner debajo podložiti; premagati
    poner espacios spacionirati
    poner la firma podpisati
    poner fuego zažgati
    poner en duda (po)dvomiti o
    poner en ejecución, poner en práctico izvesti
    poner en evidencia dokazati
    poner en el índice na indeks dati
    poner en limpio na čisto prepisati
    poner en su lugar popraviti
    poner (la) mano (en) lotiti se česa
    poner la mano (las manos) en uno slabo ravnati s kom, kaznovati koga
    poner en marcha v tek spraviti, zakolebati
    poner la mesa pogrniti mizo
    poner en mil pesetas 1000 peset ponuditi za kaj (na dražbi)
    poner en música uglasbiti
    poner en salvo na varno spraviti, rešiti
    poner entre comillas staviti med navednice
    poner por condición kot pogoj staviti
    poner por medio na pot postaviti (kot oviro)
    poner por nombre imenovati
    poner por obra izpeljati, uresničiti
    poner a Dios por testigo boga za pričo klicati
    pongo un duro a que no viene stavim 5 peset, da ne pride
    ponerse zaiti (sonce)
    ponerse bien spodobno se obleči; izboljšati svoj položaj
    ponerse (por) delante vmes priti (ovira)
    se me pone carne de gallina kurja polt me oblije
    se me pone que... (Am) zdi se mi, da ...
    ¡cómo se puso! kako se je razjaril!
    al ponerse el sol ob sončnem zahodu
    ponerse postati
    ponerse bueno ozdraveti
    ponerse colorado zardeti
    ponerse flaco shujšati
    ponerse furioso pobesneti
    ponerse malo zboleti
    ponerse pálido prebledeti
    el tiempo se va poniendo hermoso vreme postaja lepo
    se puso como la pared postal je bled ko zid
    ponerse a nameravati, lotiti se, začeti
    ponerse a escribir začeti pisati
    ponerse a reir v smeh bruhniti
    ponerse a caballo konja zajahati
    ponerse al corriente uvesti se v, seznaniti se z
    ponerse de acuerdo dogovoriti se, zediniti se
    ponerse de codos nasloniti se (s komolci)
    ponerse de mal humor postati slabe volje
    ponerse de pie, ponerse en pie, ponerse derecho vstati, vzravnati se
    ponerse de rodillas poklekniti
    ponerse de verano poletno se obleči
    ponerse en la calle dati se javno videti
    ponerse en camino na pot iti, odpotovati
    se puse en Kranj en dos horas de viaje dospel je v Kranj po dveh urah potovanja
    ¡póngase V. en mi lugar! postavite v moj položaj!
  • poor [púə] pridevnik (poorly prislov)
    reven, ubog; skromen, pičel, nezadosten, nerodoviten (zemlja); slaboten, mršav, slab, suh
    figurativno ubog (in v)
    zaničevalno beden

    to cut a poor figure revno izgledati
    poor consolation slaba tolažba
    a poor lookout slabo kaže
    poor in spirit ubog v duhu
    šaljivo poor man's treacle čebula
    botanika poor man's weather-glass njivska kurja česnica
    botanika poor man's cabbage zimska kreša
    in my poor opinion po mojem skromnem mnenju
    the poor reveži
    poor white siromašen belec na jugu ZDA
    poor me! jojmene!
    poor little thing ubožec, revica
    geologija poor rock jalovina
  • poroči|ti se (-m se) heiraten, sich vermählen, sich verehelichen
    dobro/slabo se poročiti eine gute/schlechte Partie machen
    poročiti se v družino, podjetje ipd.: (hin)einheiraten in
  • porte [pɔrt] féminin vrata, duri; vhod; mestna vrata; (histoire)

    la Porte, la Sublime Porte vlada turških sultanov
    (pluriel) géogr ozek prelaz, soteska
    à la porte pri vratih, pred vratmi
    à la porte! ven (z njim)!
    à la porte, aux portes de blizu, tik ob, tik pri
    porte à porte čisto v bližini
    à porte close skrivaj, tajno
    de porte à porte (čisto) odkrito, v obraz, commerce od hiše do hiše
    faire du porte à porte prodajati kaj, nabirati prispevke od stanovanja do stanovanja
    de porte en porte od hiše do hiše (iti)
    sur le pas, sur le seuil de la porte na pragu, pred vratmi
    porte en accordéon, à soufflet vrata na harmoniko
    porte basculante sklopna vrata
    porte à deux battants dvokrilna vrata
    porte blindée, cuirassée oklepna vrata
    porte à claire-voie vrata iz lat, lesa
    porte cochère vozna, široka vežna vrata
    porte à coulisse, coulissante, à glissière, glissante drsna vrata
    porte de grille mrežasta vrata
    porte de derrière (tudi figuré) zadajšnja vrata
    porte descendante spustne duri
    porte d'entrée, vitrée vhodna, steklena vrata
    porte tournante, pivotante vrtljiva vrata
    porte triomphale slavolok
    battant masculin, poignée féminin, seuil masculin de porte krilo, kljuka, prag pri vratih
    régime masculin de la porte ouverte politika odprtih vrat trgovini z drugimi državami
    condamner une porte zazidati vrata
    entrer par la petite porte (figuré) priti do česa po protekciji
    entrer par la grande porte priti do česa po natečaju, po svojih sposobnostih, zaslugah
    enfoncer une porte vdreti vrata
    enfoncer une porte ouverte (figuré) po nepotrebnem se truditi
    être aux portes de la mort biti tik pred smrtjo
    je n'ai fait que lui parler entre deux portes le na hitro, kar pred vratmi sem govoril z njim
    cette porte ferme mal ta vrata se slabo zapirajo
    fermer la porte sur quelqu'un zapreti vrata za kom
    fermer à quelqu'un la porte au, sur le nez zapreti komu vrata pred nosom
    fermer, (faire) refuser, défendre sa porte à quelqu'un prepovedati komu vstop v hišo
    forcer la porte de quelqu'un priti h komu brez njegovega dovoljenja
    frapper à la porte de quelqu'un (figuré) potrkati pri kom
    gagner, prendre la porte oditi skozi vrata, iti ven
    mettre, flanquer, jeter quelqu'un à la porte vreči skozi vrata koga; izključiti (učenca)
    mettre la clef sous la porte skrivaj (ne da bi plačali najemnino) se izseliti, izginiti
    se présenter à la porte de quelqu'un priti h komu, oglasiti se pri kom
    trouver porte close (figuré) ne dobiti nikogar doma, ne biti sprejet
  • porter2 [pɔrte] verbe transitif nositi, nesti; prenašati; prinesti, prenesti; voditi; usmeriti (oči); obrniti (pozornost); nanašati se; zadati (udarec); staviti na; oceniti; zvišati (à na); povleči za seboj; glasiti se; vknjižiti, pisati v dobro; technique drgniti, treti; segreti (à do); verbe intransitif, architecture ležati na, počivati na, sedeti (sur na); (daleč) segati, raztezati se; delovati, imeti učinek, napraviti vtis (sur na); nositi, biti noseča; (žival) biti breja; dotakniti se, zadeti (sur ob, na); razprostirati se; znašati, znesti; voditi (à do, k)

    se porter počutiti se; kreniti, iti (vers k, v); obrniti se (sur quelqu'un h komu, na koga); predati se (à, vers quelque chose čemu); strujiti, dreti (à k); figuré dati se zavesti, zapeljati (à k); nastopiti, izda(ja)ti se (quelque chose kot kaj)
    l'un portant l'autre, le fort portant le faible z medsebojno pomočjo
    se faire porter malade javiti se bolnega
    pouvolr porter haut la tête (figuré) imeti čisto vest
    l'accent porte sur la dernière syllabe naglas je na zadnjem zlogu
    porter à l'actif (commerce) pisati v dobro, figuré ne vzeti za zlo, spregledati
    il porte bien son âge ne kaže svojih let, je še svež za svoja leta
    porter amitié à quelqu'un čutiti, gojiti prijateljstvo do koga
    porter l'appel devant (juridique) vložiti priziv pri
    porter les armes biti pod orožjem, pri vojakih, v vojni
    porter atteinte à quelque chose škodovati čemu
    porter son attention sur une question posvetiti svojo pozornost čemu
    porter à l'avoir, au crédit de quelqu'un (commerce) vpisati, beležiti komu v dobro
    porter bateau biti ploven
    porter à blanc razžariti (železo ipd.) do belega
    porter bonheur, malheur prinašati srečo, nesrečo
    porter un candidat (politique) glasovati za, voliti kandidata
    se porter candidat kandidirati
    porter les chausses, le grimpant (figuré) nositi hlače (o ženski)
    porter quelqu'un dans son cœur zelo rad koga imeti
    cela porte au cœur človeku postane slabo ob tem
    porter en compte vračunati, dati v račun
    porter condamnation izreči obsodbo
    porter à la connaissance de quelqu'un obvestiti koga, dati komu na znanje
    porter coup napraviti vtis; imeti uspeh
    porter un coup à quelqu'un zadati komu udarec
    porter sa croix nositi svoje breme, svoj križ
    porter le deuil nositi črno, žalno obleko; žalovati za kom
    porter disparu javiti kot pogrešanega
    porter à domicile dobaviti na dom
    porter à l'écran prirediti za film, filmati
    se porter à une élection kandidirati na volitvah
    porter à faux ne počivati na trdnih temeljih
    porter envie à quelqu'un zavidati, biti nevoščljiv komu
    je le porte sur les épaules on mi je v breme, v nadlego
    se porter fort, garant pour quelqu'un, de quelque chose jamčiti za koga, za kaj
    cela porte son excuse avec soi to ne potrebuje nobenega opravičila
    le porter haut imeti visoke, velike zahteve
    porter des fruits prinašati, obroditi sadove
    intérêt donašati obresti
    porter intérêt à quelqu'un zanimati se za koga
    porter beau, vilain jeu (igra) imeti dobre, slabe karte
    porter un jugement sur izreči sodbo o
    porter juste zadeti v cilj
    porter aux livres vknjižiti
    porter sur une liste vpisati v seznam
    porter la main sur quelqu'un dvigniti roko proti komu
    porter la mine de ... tako izgledati, kot da ...
    porter sur les nerfs iti na živce
    porter le nez au vent visoko nositi glavo
    porter aux nues povzdigovati v oblake, v nebo
    porter à l'ordre du jour dati na dnevni red
    porter la parole imeti glavno besedo
    porter pavillon de (marine) ... pluti pod ... zastavo
    porter la peine de delati pokoro, trpeti za kaj
    porter plainte contre quelqu'un vložiti tožbo proti
    porter prejudice à quelqu'un prizadejati škodo komu, biti škodljiv, neugoden komu
    porter à la réserve dati, postaviti v rezervo
    porter respect à quelqu'un spoštovati koga
    porter la robe, la soutane biti uradnik, biti duhovnik
    porter la santé de quelqu'un piti na zdravje kake osebe, napiti mu
    porter sur soi imeti pri sebi
    porter témoignage pričati
    porter en terre nesti v grob
    porter à la tête iti v glavo (vino)
    porter la tête haute ponosno, pokonci nositi glavo
    porter un toast izreči zdravico
    porter ses vues bien haut zadati si visoke cilje
    se porter bien, mal dobro, slabo se počutiti
    le choix s'est porté sur moi izbran sem bil jaz
    tant que la terre pourra me porter dokler me bodo noge nosile
    sur quoi porte votre critique? na kaj se nanaša vaša kritika?
    être porté sur la boisson biti nagnjen k pitju, popivanju, pijači
    être porté sur la chose (familier) rad imeti ljubezenske užitke
    la nuit porte conseil (proverbe) dober svèt pride čez noč
  • pôsel2 (delo) work, (fizičen) manual labour; (izučèn) skilled work, (neizučen) unskilled labour; (priložnosten) job; (neprijeten, dolgočasen) drudgery; (površen) bungling, dabbling; (težak, mučen) toil, toiling and moiling, pains pl; (zaposlitev) employment, employ; (trgovina) business; (bančni, denarni) transaction, deal

    donosen pôsel remunerative business, paying proposition
    nedonosen pôsel losing proposition
    brez pôsla out of work, unemployed
    po pôslih on business
    postranski pôsli minor occupation, sparetime work, moonlighting
    tekoči pôsli current business
    nujen pôsel urgent work
    nadurni pôsel overtime work
    nečisti pôsli foul dealing
    pôsli so slabi business is slack
    to je njegov pôsel, ne moj that's his job (ali lookout), not mine
    to ni tvoj pôsel it's no business of yours
    brigaj se za svoj pôsel! mind your own business!
    pôsli mu cvetijo he is doing (ali carrying on) a roaring trade
    dajati mnogo pôsla to give much trouble
    da(ja)ti komu pôsla (dela) to keep someone busy, to employ someone
    to mi je dalo mnogo pôsla it was a hard task
    pôsel je pôsel business is business
    imam drugega pôsla dovolj (figurativno) I have other fish to fry
    imam pôsla čez glavo I am being overworked
    imeti mnogo pôsla to be up to the eyes in work, to be fully occupied (ali engaged)
    z njim ne maram imeti nobenega pôsla več I'll have no further dealings with him
    večkrat sem imel pôsla z njim I have had several dealings with him
    imaš pôsla z lopovom you are up against a scoundrel
    če boš še enkrat to napravil, boš imel pôsla z menoj! if you do it again, you'll hear from me!
    krepko se lotiti pôsla to tackle a job, to fall to, pogovorno to get stuck in
    pôsli gredo slabo business is slack (ali depressed), there is a lull in business
    pôsli gredo zelo dobro, so v polnem razmahu business is in full swing, (ali is doing fine)
    iti za pôslom to follow a trade (ali profession)
    ne moči obvladati pôslov, biti preobremenjen s pôsli to be overwhelmed with work, to be unable to cope (ali manage), pogovorno to be rushed off one's feet
    ostati brez pôsla (dela) to be thrown out of work
    sumiti nečist pôsel (figurativno) to smell a rat
    ubijati se s pôsli (z delom) to overwork, to overdo it
    on se vtika v tuje pôsle he meddles in other people's affairs, he is a meddler, he is a busybody (ali pogovorno a nosy parker)
  • poslovánje conduite ženski spol des affaires, gérance ženski spol , gestion ženski spol (d'affaires), administration ženski spol ; (potek) marche ženski spol des affaires

    finančno poslovanje gestion financière
    slabo poslovanje mauvaise gestion
    stroški poslovanja frais moški spol množine de gestion
  • pospeševáti (-újem) | pospéšiti (-im) imperf., perf.

    1. affrettare, accelerare; stringere; ekst. sveltire, snellire:
    pospešiti hojo affrettare, stringere il passo, l'andatura
    pospešiti zadevo sveltire, snellire la pratica
    med. pospešiti okrevanje z intenzivnim zdravljenjem risolvere una malattia con terapie intensive

    2. aiutare; favorire; sollecitare, potenziare, promuovere; dare un impulso a, dare una spinta a:
    kava pospešuje prebavo il caffè aiuta la digestione
    pospeševati industrijo favorire, potenziare l'industria
    pospeševati sodelovanje promuovere la cooperazione

    3. stringere, serrare, accelerare; fiz., avt. accelerare:
    pospešiti tempo dela serrare il ritmo di lavoro
    motor slabo pospešuje il motore non accelera bene
    fiz. pospeševati ione, elektrone accelerare gli ioni, gli elettroni