Franja

silvanec samostalnik
1. vinogradništvo (vinska trta) ▸ szilváni

2. (vino) ▸ szilváni
Povezane iztočnice: muškatni silvanec, zeleni silvanec

simila¹ -ae, f (beseda ni izpos. iz gr. σεμίδαλις -ιος in -εως, ampak skupaj z njo izhaja iz nekega orientalskega vira; prim. asir. samīdu fina (drobno mleta) moka, sirsko səmīdā; stvnem. simila, semala, srednjevisokonem. sëmel(e) in nem. Semmel so izpos. iz lat., sl. žemlja pa izpos. iz nem.) símila = najdrobnejša (zelo fino mleta) pšenična moka, starejše prednja moka za žemlje: Hier., Vulg., ex tritico firmissima siligo, deinde simila Cels., vitare autem oportet cruditates et omnia inflantia: nihil ex iis assumere, quae contrahere semen videntur; qualia sunt siligo, simila … Cels., miscetur ochra, quae Attice nominatur, cum duabus partibus similae Cels., aut simila ex vino contrita Cels., extrinsecus autem circumdanda habena est mollis, media illita mixtis inter se simila et turis fuligine Cels., linteolum duplex, madens vino et oleo, superiniciendum cum eadem simila et eadem turis fuligine est Cels., nec dotes similae possis numerare nec usus, pistori totiens cum sit et apta coco Mart.

simītū, star. soobl. = simul (indoev. kor. *sem-, prim. semel, similis, simul; beseda je morda abl. nekega subst. *simītus bivanje skupaj, druženje, združevanje, ki naj bi bil zloženka iz *sem- (prim. semel) in *eitus (prim. īre)) obenem, hkrati: non ego cum vino simitu ebibi imperium tuom Pl., ego te simitu novi cum Porthaone Pl., ita tres simitu res agendae sunt Pl., eorum inventu res simitu pessumas pessum dedi Pl., ego hic esse et illic simitu hau potui Pl., qui epistulam istam fert: ab eo argentum accipi, cum eo simitu mulierem mitti volo Pl., mecum simitu ut ires ad sese domum Pl., immo venisse eum simitu aiebat ille Pl., et equidem † simitu hau maligne vos invitassem domum ad me Pl., ut ego huc iam dudum simitu exissem vobis cum foras Pl., multas res simitu in meo corde vorso Pl., cum ipsa simitu miseritudo meorum nulla est liberum Acc. fr., gratia habetur utrisque, illisque tibique simitu Luc. ap. Non., nescio quis molam quasi asinus urget uxorem tuam, ita opertis oculis simitu manducatur ac molit Pomp.

simpulum -ī, n (indoev. kor. *sem- zaje(ma)ti; prim. umbr. seples (< *sem-lo) = lat. simpulis, lat. sentīna) zajemalka, zajemača, s katero so pri daritvah zajemali vino iz mešalnega vrča v daritveno torilo (posodico): Varr., in sacris quidem etiam inter has opes hodie non murrinis crystallinisve, sed fictilibus prolibatur simpulis Plin., in [h]odiernum diis immortalibus simpulo et catino fictili sacrificat Ap., simpulum vas parvulum non dissimile cyatho, quo vinum in sacrificiis libabatur; unde et mulieres rebus divinis deditae simpulatrices dicuntur Fest., P. F.; preg.: excitare fluctus in simpulo Ci. = velik hrup zganjati za prazen nič.

sīnum -ī, n (Varr., Col.) in sīnus -ī, m (Pl., Serv.), acc. sīnum (Pl., V., Mart.) (prim. skr. sáras- korito, vedro, lit. sìlis jaslice, sìlė korito, lat. situla (obl. je razširjena s t), morda (vendar nezanesljivo) tudi umbr. suiseve (loc. sg. = lat. in sino) in gr. δροίτη lesene nečke, kopanja, korito, krsta) trebušasta (trebušnata, bokasta) lončena posoda za vino, mleko idr. posoda, lonec, torilo.

situla -ae, f (prim. sīnum)

1. vedro, vedrica, vedrce za zajemanje vode, situla: Plin., Char., Serv., si situlam [iam] cepero, numquam edepol tu mihi divini [quicquam] creduis post hunc diem Pl., Paul. (Dig.). — Soobl. situlus -ī, m: Paul., P. F. idr., aquarius Ca., ut ait Lucilius, cui nihildum situlus et sacculus abstulerit Ci., habens situlos pendentes aereos congiales Vitr., ita versatio rotae catenam in axem involvendo efferet situlos in summum Vitr.

2.
a) žrebovnica = žara (vrč) za glasovanje: adsunt quae imperavisti omnia: uxor, sortes, situla atque egomet Pl.
b) vrč(ek) za vino: situlas duas mero duxit Vop.

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

skísati rendre aigre, aigrir

skisati se s'aigrir, se piquer, (mleko) tourner, cailler, prendre, (vino) surir, devenir sur, s'aigrir, tourner (en vinaigre)

skísati agriar; acedar

skisati se agriarse, ponerse agrio (tudi vino); (mleko) agriarse, cuajarse

skúšati (-am)

A) imperf.

1. provarsi a, tentare di, cercare di:
skušati kaj dvigniti cercare di sollevare qcs.
skušati koga pregovoriti tentare di convincere qcn.

2. abs. pren. tentare, mettere alla prova:
rel. hudič ga skuša il diavolo lo tenta

3. star. (doživljati, čutiti) sperimentare, provare:
skušati ljubezen, žalost provare amore, tristezza

B) skúšati se (-am se) imperf. refl.

1. provarsi, cimentarsi, mettersi alla prova:
skušati se v metanju cimentarsi nel lancio

2. (tekmovati, kosati se) gareggiare, competere (con):
letošnje vino se ne more skušati z lanskim il vino di quest'anno non può competere con quello dell'annata scorsa

slábši pire, plus mauvais

letošnje vino je slabše kot lansko le vin de cette année est plus mauvais (ali moins bon) que celui de l'an dernier
vsak dan je slabši (zdravstveno) son mal empire chaque jour

sládek doux ; (oslajen) sucré ; figurativno suave, doucereux, mielleux

sladko vino vin doux
sladka voda (rek) eau douce (des rivières)
imeti sladek okus avoir un goût sucré (ali suave)
imam rad sladko kavo j'aime le café sucré
sladko sanjati faire de beaux rêves

sládkast (-a -o) adj. dolciastro, dolcigno;
sladkasto vino vino amabile

slavonski hrast stalna zveza
(vrsta lesa) ▸ szlavón tölgy
Vino je dve leti zorelo v večjih pokončnih sodih iz slavonskega hrasta. ▸ A bort két évig érlelték nagyobb méretű, álló, szlavóntölgyfa-hordókban.

sloveč pridevnik
(priznan; ugleden) ▸ neves, híres, nevezetesNjene majice nosijo sloveča imena, kot so Courtney Love, Julia Roberts… ▸ A pólóján olyan híres nevek vannak, mint Courtney Love, Julia Roberts…
Sloveči naziv je mesto pridobilo s številnimi kulturnimi prireditvami. ▸ A hírnevét a város számos kulturális rendezvényének köszönheti.

smack¹ [smæk]

1. samostalnik
(pri)okus (of po)
zadah; buket; sled, majhna količina, malček, malce, mrvica; primes (of česa)
nekaj, kar spominja na

a pleasant smack of currants prijeten okus po ribezlju
there is a smack of the Bohemian in him nekaj bohemskega (ciganskega) je v njem

2. neprehodni glagol
imeti okus (of po)
dišati po; spominjati na; dajati vtis

this wine smacks of the cask to vino diši po sodu
his ideas smack of liberalism njegove ideje diše po liberalizmu

smack² [smæk]

1. samostalnik
plosk (glasen) udarec s plosko roko; tlesk(anje) (z jezikom), pok(anje) z bičem, cmok(anje), glasen poljub
pogovorno poskus, drzno (tvegano) dejanje

a smack in the eye (face) udarec v obraz, klofuta
a smack on the lips sočen poljub
to catch s.o. a smack klofniti koga
to have a smack at s.th. napraviti poskus s čim

2. prislov
tlesk, bum, štrbunk

3. prehodni glagol & neprehodni glagol
oklofutati, klofniti (koga), prisoliti (komu) zaušnico; pomlaskati, pocmakati; švrkniti, oplaziti, tleskati (z bičem, jezikom); mlaskniti, cmokniti

to smack s.o.'s face pripeljati komu klofuto
he smacked his lips mlasknil (tlesknil) je z jezikom
to smack a whip pokati z bičem
he smacked the wine z mlaskanjem je užival vino (se naslajal z vinom)
to smack the hands together ploskniti, ploskati z rokami

smēcticus 3 (tuj. σμηκτικός) brisalen, brišoč, od tod sušilen, sušeč, snažilen, čisteč, čistilen: vis Plin.; subst. zmēctica -ōrum, n čistilna sredstva, čistila, snažila: floris natura aspera, excalfactoria, stomacho inutilis, sudorem ciet, alvum solvit in vino et aqua, acopis et zmecticis utilis Plin.

Opomba: Pri Plin. (31, 92) najdemo obl. zmetica, ne smectica.

sod¹ [ó] moški spol (-a …) das [Faß] Fass, die Tonne (aluminijast [Aluminiumfaß] Aluminiumfass, skladiščni [Lagerfaß] Lagerfass, za pivo [Bierfaß] Bierfass, za deževnico Regentonne, [Regenfaß] Regenfass, vinski [Weinfaß] Weinfass)
figurativno sod smodnika das [Pulverfaß] Pulverfass
sod brez dna figurativno ein [Faß] Fass ohne Boden
… soda [Faß] Fass-
(dno der [Faßboden] Fassboden, obroč das [Faßband] Fassband, vino iz der [Faßwein] Fasswein)
na sode/v sodih [faßweise] fassweise, fässerweise
skladišče sodov das [Faßlager] Fasslager
obroč na sodu der [Faßreifen] Fassreifen
okus po sodu der [Faßgeschmack] Fassgeschmack
vretje v sodu die [Faßgärung] Fassgärung
imeti glavo kot sod (imeti mačka) eine dicke Birne haben
to je izbilo sodu dno figurativno das schlägt dem [Faß] Fass den Boden aus

sód¹ -a cask; barrel; tub; container; (velik) tun; (kad) butt

svež iz sóda on draught, drawn from the wood
vinski sód wine cask, wine barrel
razsušen sód leaky barrel
spravljen v sódu barrelled
doga sóda stave
obroč na sódu hoop
dno sóda bottom of a cask
nabiti obroče na sód to hoop a cask (ali a barrel)
vino iz sóda wine from the wood
naliti v sód(e) to barrel up
dišati po sódu to taste of the cask
namočiti sód to season a cask
spraviti v sód to cask, to barrel
nastaviti sód to spile a cask
to izbije sódu dno! (figurativno) that's the limit!, that tops everything!, it's the last straw!