Franja

sēmi-gravis -e (sēmi in gravis) napol (na pol) pijan: magna pars in turribus epulati aut sopiti vino erant aut semigraves potabant L.

sendos, sendas vsak posamezen, vsak zase

vaciamos sendos vasos de vino popili smo vsak svoj kozarec vina

sentire

A) v. tr. (pres. sēnto)

1. slišati; poslušati:
sentirci poco slabo slišati, biti naglušen
non sentirci da un orecchio pren. ne slišati na uho
sentire una conferenza poslušati predavanje
sentire la messa biti pri maši
sentire tutte e due le campane slišati obe plati zvona
sentire il medico posvetovati se z zdravnikom
non voler sentire ragioni ne poslušati nikogar, trmasto zavračati tuje razloge
ma senti un po', senti che roba! glej no! (za izražanje začudenja, ogorčenja ipd.)
stammi (bene) a sentire dobro me poslušaj!

2. začutiti, zavonjati, zaduhati:
sentire un odore zavonjati

3. začutiti; pokusiti:
senti com'è buono questo vino pokusi, kako dobro je tole vino!

4. začutiti; potipati:
senti com'è morbida questa lana potipaj, kako mehka je ta volna!

5. čutiti, občutiti (telesno, duševno):
sento caldo, freddo, fame, sete, sonno vroče mi je, hladno mi je, lačen sem, žejen sem, zaspan sem
sente l'acquolina in bocca sline se mu cedijo
sente i brividi lungo la schiena zona ga spreletava
sentire dolore, tristezza čutiti bolečino, žalost
sentirsi la tremarella addosso bati se

6. začutiti, opaziti; slutiti:
sentivo che sarebbe finita male čutil sem, da se bo slabo končalo

7.
sentire amore, gratitudine, pietà, stima (per) čutiti ljubezen, hvaležnost (do koga), smiliti se, čutiti spoštovanje (do koga)

B) v. intr. dišati, smrdeti po; imeti okus po (tudi pren.):
la stanza sente di stantio soba smrdi po zatohlem
lo strutto sente di rancido mast ima žaltav okus
la storia sente di inganno zadeva smrdi po prevari

C) ➞ sentirsi v. rifl. (pres. mi sēnto) počutiti se (telesno, duševno, čustveno):
sentirsi bene, male čuti se dobro, slabo
sentirsi in gamba čutiti se zdravega
sentirsi in vena biti razpoložen, v formi
sentirsi a proprio agio, a disagio počutiti se prijetno, neprijetno
sentirsi in colpa čutiti se krivega
sentirsi capace, in grado di fare qcs. čuti se sposobnega za kaj
sentirsi in debito, in obbligo verso qcn. čutiti se dolžnega do koga
sentirsi fiero di qcs. biti ponosen na kaj
sentirsela pog. biti pripravljen na kaj, imeti moč za:
non me la sentivo di fare altri sacrifici nisem imel moči, da bi se še naprej žrtvoval

Č) m sing. knjižno rahločutnost, senzibilnost

septembral, e, aux [sɛptɑ̃bral, bro] adjectif septembrski

purée féminin septembrale (humour) vino

sēria -ae, f velika podolgovata, trebušasta lončena posoda, velik vrč, sod, kad, bečvà (bèčva), čebèr (čèber), banja (za vino, olje, sadje idr.): PL., TER., CA., VARR., L., COL., PERS., LAMP., DIG.

sfuso agg.

1. raztopljen; tekoč

2. trgov. nareč. nepakirano, nezavito, neostekleničeno (blago):
vino sfuso neostekleničeno vino

sharp [ša:p]

1. pridevnik
oster, koničast, šiljast, špičast; strm; rezek, kričav, prediren; buden, pazljiv; dober (nos); silovit (spopad); strog, zbadljiv, jedek, hud, bičajoč, sarkastičen; živahen, hiter, brz; bister, bistroumen, iznajdijiv, prebrisan, rafiniran, zvit, lokav, pretkan, premeten, prekanjen; močan, izrazit; spreten, okreten
glasba povišan ali previsok za pol tona
ameriško, sleng pozornost zbujajoč in privlačen (npr. obleka)

a sharp ascent strm vzpon
a sharp boy bister deček
a sharp contrast oster kontrast
as sharp as a needle figurativno zelo bister, bistroumen
as sharp as a razor oster kot britev
a sharp curve oster ovinek (zavoj)
sharp features ostre, izrazite poteze
sharp practices figurativno sleparija, nepošteni triki
sharp set sleng lačen
sharp on time absolutno točen
a sharp tongue oster, nabrušen, strupen jezik
sharp wine kislo vino, cviček
sharp work hitro delo
sharp's the word pogovorno hitro!
he has been too sharp for me figurativno prelisičil me je
to keep a sharp out-look budno paziti, biti budno na straži
this wine is sharp to vino je rezko, kislo
poverty is a sharp weapon figurativno sila kola lomi

2. prislov
vneto, močnó; nenadoma; točno, natančno, pazljivo; naglo, hitro, živahno
glasba povišano za pol tona

at 10 o'clock sharp točno ob desetih
to look sharp ne izgubljati časa
look sharp! hitro!
to stop sharp nenadoma (se) ustaviti
to turn sharp ostro zaviti, napraviti oster ovinek

3. samostalnik
dolga šivalna igla
domačno slepar
pogovorno strokovnjak, poznavalec
glasba za pol tona povišana nota, višaj

4. prehodni glagol
pogovorno prevarati (out of za)
ukaniti, oslepariti, prelisičiti; prislepariti kaj, ukrasti
glasba povišati zapol tona
ameriško previsoko zapeti
neprehodni glagol
slepariti, varati
glasba previsoko peti ali igrati

siccēscō -ere (siccus) (po)sušiti se (naspr. hūmēscō): VITR., mel purgat, rosa reprimit, simulque siccescere non sinit CELS., animadvertimus autem quibusdam numquam siccescere oculos CELS., ne vel sanguis erumpat, vel cito pus supprimatur: quum per hoc siccescere eas partes opus sit CELS., faenum Graecum vetere vino macerato, deinde in sole exponito aut in furno, ut siccescat COL., aquilonem praenuntiat terra siccescens repente PLIN.

sifón

1. (natega) sifón m

2.

vino s sifonom vino m con sifón

sīlātum -ī, n (sīl 1.) silát = divjekúminec = z divjo kumino pripravljeno vino: [silatum antiqui] pro eo, quod nunc iantaculum dicim[us, appellabant,] quia iaiuni vinum sili cond[itum] … obsorbebant P. F.

silvanec samostalnik
1. vinogradništvo (vinska trta) ▸ szilváni

2. (vino) ▸ szilváni
Povezane iztočnice: muškatni silvanec, zeleni silvanec

simila¹ -ae, f (beseda ni izpos. iz gr. σεμίδαλις -ιος in -εως, ampak skupaj z njo izhaja iz nekega orientalskega vira; prim. asir. samīdu fina (drobno mleta) moka, sirsko səmīdā; stvnem. simila, semala, srednjevisokonem. sëmel(e) in nem. Semmel so izpos. iz lat., sl. žemlja pa izpos. iz nem.) símila = najdrobnejša (zelo fino mleta) pšenična moka, starejše prednja moka za žemlje: Hier., Vulg., ex tritico firmissima siligo, deinde simila Cels., vitare autem oportet cruditates et omnia inflantia: nihil ex iis assumere, quae contrahere semen videntur; qualia sunt siligo, simila … Cels., miscetur ochra, quae Attice nominatur, cum duabus partibus similae Cels., aut simila ex vino contrita Cels., extrinsecus autem circumdanda habena est mollis, media illita mixtis inter se simila et turis fuligine Cels., linteolum duplex, madens vino et oleo, superiniciendum cum eadem simila et eadem turis fuligine est Cels., nec dotes similae possis numerare nec usus, pistori totiens cum sit et apta coco Mart.

simītū, star. soobl. = simul (indoev. kor. *sem-, prim. semel, similis, simul; beseda je morda abl. nekega subst. *simītus bivanje skupaj, druženje, združevanje, ki naj bi bil zloženka iz *sem- (prim. semel) in *eitus (prim. īre)) obenem, hkrati: non ego cum vino simitu ebibi imperium tuom Pl., ego te simitu novi cum Porthaone Pl., ita tres simitu res agendae sunt Pl., eorum inventu res simitu pessumas pessum dedi Pl., ego hic esse et illic simitu hau potui Pl., qui epistulam istam fert: ab eo argentum accipi, cum eo simitu mulierem mitti volo Pl., mecum simitu ut ires ad sese domum Pl., immo venisse eum simitu aiebat ille Pl., et equidem † simitu hau maligne vos invitassem domum ad me Pl., ut ego huc iam dudum simitu exissem vobis cum foras Pl., multas res simitu in meo corde vorso Pl., cum ipsa simitu miseritudo meorum nulla est liberum Acc. fr., gratia habetur utrisque, illisque tibique simitu Luc. ap. Non., nescio quis molam quasi asinus urget uxorem tuam, ita opertis oculis simitu manducatur ac molit Pomp.

simpulum -ī, n (indoev. kor. *sem- zaje(ma)ti; prim. umbr. seples (< *sem-lo) = lat. simpulis, lat. sentīna) zajemalka, zajemača, s katero so pri daritvah zajemali vino iz mešalnega vrča v daritveno torilo (posodico): Varr., in sacris quidem etiam inter has opes hodie non murrinis crystallinisve, sed fictilibus prolibatur simpulis Plin., in [h]odiernum diis immortalibus simpulo et catino fictili sacrificat Ap., simpulum vas parvulum non dissimile cyatho, quo vinum in sacrificiis libabatur; unde et mulieres rebus divinis deditae simpulatrices dicuntur Fest., P. F.; preg.: excitare fluctus in simpulo Ci. = velik hrup zganjati za prazen nič.

sīnum -ī, n (Varr., Col.) in sīnus -ī, m (Pl., Serv.), acc. sīnum (Pl., V., Mart.) (prim. skr. sáras- korito, vedro, lit. sìlis jaslice, sìlė korito, lat. situla (obl. je razširjena s t), morda (vendar nezanesljivo) tudi umbr. suiseve (loc. sg. = lat. in sino) in gr. δροίτη lesene nečke, kopanja, korito, krsta) trebušasta (trebušnata, bokasta) lončena posoda za vino, mleko idr. posoda, lonec, torilo.

situla -ae, f (prim. sīnum)

1. vedro, vedrica, vedrce za zajemanje vode, situla: Plin., Char., Serv., si situlam [iam] cepero, numquam edepol tu mihi divini [quicquam] creduis post hunc diem Pl., Paul. (Dig.). — Soobl. situlus -ī, m: Paul., P. F. idr., aquarius Ca., ut ait Lucilius, cui nihildum situlus et sacculus abstulerit Ci., habens situlos pendentes aereos congiales Vitr., ita versatio rotae catenam in axem involvendo efferet situlos in summum Vitr.

2.
a) žrebovnica = žara (vrč) za glasovanje: adsunt quae imperavisti omnia: uxor, sortes, situla atque egomet Pl.
b) vrč(ek) za vino: situlas duas mero duxit Vop.

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

skísati rendre aigre, aigrir

skisati se s'aigrir, se piquer, (mleko) tourner, cailler, prendre, (vino) surir, devenir sur, s'aigrir, tourner (en vinaigre)

skísati agriar; acedar

skisati se agriarse, ponerse agrio (tudi vino); (mleko) agriarse, cuajarse

skúšati (-am)

A) imperf.

1. provarsi a, tentare di, cercare di:
skušati kaj dvigniti cercare di sollevare qcs.
skušati koga pregovoriti tentare di convincere qcn.

2. abs. pren. tentare, mettere alla prova:
rel. hudič ga skuša il diavolo lo tenta

3. star. (doživljati, čutiti) sperimentare, provare:
skušati ljubezen, žalost provare amore, tristezza

B) skúšati se (-am se) imperf. refl.

1. provarsi, cimentarsi, mettersi alla prova:
skušati se v metanju cimentarsi nel lancio

2. (tekmovati, kosati se) gareggiare, competere (con):
letošnje vino se ne more skušati z lanskim il vino di quest'anno non può competere con quello dell'annata scorsa