Franja

tri-geminus 3

1. v troje rojen, trojiški: filii Pl. ali fratres L. sinovi, bratje trojčki; tudi abs. trigeminī trojčki
a) človeški: Col., Aug.
b) živalski: Col.
c) Trigemini Trojčki, naslov neke Plavtove komedije: Gell.; enalaga: spolia L. trojčkom odvzeta bojna oprava.

2. metaf. trojen: victoria L., Porta trigemina Pl., L., Plin., Front. Trojna vrata (vrata s tremi oboki) v starem rimskem obzidju ob aventinskem vznožju med Aventinom in Tiberinim bregom. — Gl. tudi ter-geminus 3.

tȑla-vȑla prisl. sem ter tja

turn round prehodni glagol
obrniti, obračati; (za)vrteti (v krogu)
neprehodni glagol
obrniti se (to k)
napraviti polobrat
figurativno spremeniti mišljenje, premisliti si, začeti novo politiko
navtika pristati, izkrcati in vkrcati tovor ter izpluti

turn-round [tə́:nraund] samostalnik
ekonomija, navtika pristajanje, izkrcavanje ter vkrcavanje tovora in izplutje

ushódati se ùshōdām se začeti hoditi sem ter tja: što si se ti ushodao, jesi li uzbuđen

uspròpadati se -ām se vznemiriti se, začeti nemirno begati sem ter tja: što ste se uspropadali oko mene

ustr̀čati -čīm
I. steči: ustrčati uz stepenice
II. ustrčati se začeti nemirno tekati sem ter tja: Eva se ustrčala, a Marjana dalje stoji kao uzeta

ustumàrati se -ām se
1. začeti nemirno tekati sem ter tja: on se ustumarao po kući, pomaknuvši sad ovo, sad ono
2. zmesti se: u njoj se ustumaraše različne, čak i suprotne misli; ustumarao se kao kučka po mlječari

uzràžnjati se -ām se začeti nemirno begati sem ter tja

varàkati -ām
I.
1. slepiti, goljufati: sreća svuda varaka
2. migati, migljati: svjetlost treperi i varaka
3. migati, skakati sem ter tja: zec je varakao da bi zameo trag
4. lavirati, omahovati: varakati između dvije sile
II. varakati se
1. slepiti se, goljufati se
2. izmikati se, skakati sem ter tja
3. motati se, potikati se: povazdan se varakati po jalijama
4. oprezovati: varakati se od koga
5. biti previden, paziti se: kud bih ja da se nisam tako varakao

versō (stlat. vorsō) -āre -āvī -ātum (frequ. k vertere)

I. act. in pass.

1. obrniti (obračati), (za)sukati, (za)vrteti: Enn. ap. Macr., Tib. idr., massam forcipe V., turdos in igne H., ova in acri favillā versata O., inter manus et bracchia versat galeam … V., glebas ligonibus H., terram O. orati, fusum Cat., fusum pollice O., Sisyphus saxum vorsat Poeta ap. Ci. vali (od tod preg.: iam diu hoc saxum vorso Ter. = že dolgo se zastonj ubijam s tem človekom), exemplaria Graeca H. razvijati in brati knjige, suprema lumina O. zadnjič obrniti (obračati) oči, sortem urnā H. potres(a)ti, omnia versata cicutā O. premešano, versato cardine egreditur O. obrnivši vratni tečaj, venti me versant in litore V. me valjajo = valjajo moje mrtvo truplo, versare iuvenem toto cubili Pr. premetavati; tako tudi: lassa corporis versati ossa O. in med. versari lecto Cat. nemirno se premetavati; refl.: se more apri O., se in volnere V., se in utramque partem non solum mente sed etiam corpore Ci.; pren.: versare ignem in ossibus V.; s prolept. obj.: serpens volumina versat V. se zvija v kroge.

2. occ.
a) okrog poditi, sem in tja gnati (goniti), sem ter tja poditi, dreviti ipd.: Pl., Caecil. fr. idr., oves (na paši) V., currum in gramine V., utrāque manu pulsat versatque Dareta V.
b) vznemiriti (vznemirjati), mučiti: Pr., Sen. ph. idr., ut me hodie versaris (= versaveris) Ci. poet., venenis humanos animos H.; pren.: cura, quae nunc te … versat Enn. ap. Ci., patrum animos cupido versabat L., nunc indignatio, nunc pudor pectora versare L.; z meton. obj.: fortuna utrumque versavit C. je zdelala oba, domos odiis V. razdirati, (sc. servus) versat domum O. = gospodari v hiši.

3. metaf. obrniti (obračati), spremeniti (spreminjati): Fors omnia versat V., versare suam naturam ad tempus Ci., ad omnem malitiam mentem suam Ci., animum per omnia, in omnīs partes V., curas huc illuc V.; refl.: huc et illuc vos versetis licet Ci., haerere, versare se Ci. ne vedeti, ne kod ne kam.

4. occ.
a) obrniti (obračati), prevrniti (prevračati), (različno, napačno) razložiti (razlagati), zaviti (zavijati), zasukati (zasukavati): eadem multis modis Ci., in iudiciis causas Ci., verba Ci.
b) (koga preobrniti (preobračati) = obdelati (obdelovati), pregovoriti (pregovarjati), zase ali na svojo stran pridobi(va)ti: muliebrem animum in omnes partes L., hinc spe, hinc metu militares animos versant Cu., militum animos castigando hortandoque L.
c) v mislih v duhu (pre)obračati = premisliti (premišljati, premišljevati), razmisliti (razmišljati, razmišljevati), preudariti (preudarjati), pretehtati (pretehtavati), (pre)tuhtati (prim. volvō): Pl., Pr., Q., Suet., Amm. idr., omnia secum L., in animis secum unam quamque rem L., dolos in pectore V. ali nova pectore consilia V. izmišljati si; z odvisnim vprašanjem: secum versat, quos ducere possit muros V., versate diu, quid ferre recusent umeri H. —

II. med.

1. obračati se, sukati se, vrteti se: mundus versatur circa axem Ci., suapte natura versari turbinem putat Ci.

2. (o osebah) „sukati se kje“ = kje muditi se, zadrževati se, gibati se, nahajati se, bivati, biti: non in campo, non in conviviis Ci., in Galliā C., in Sabinis N., apud praefectos regios N., in proelio, in castris, in opere, intra vallum C., nobiscum versari iam diutius non potes Ci., sic in Asiā versatus est N. se je tako obnašal (vedel); pren. (o stvareh): partes eae, in quibus irae versantur Ci. ali iura civilia iam pridem versantur in nostrā familiā Ci. so doma, in communi odio paene aequaliter versatur odium meum Ci.

3. metaf. (v kakem stanju, položaju) nahajati se, biti, živeti ipd.: Q., Vell. idr., multum in bello N., in periculo Ci., extra periculum versatur Cu. ni (več) nobene nevarnosti, ni se treba (več) bati zanj, in timore Ci., in simili culpā C. biti enako kriv, in celebritate N. ali in laude Ci. sloveti, in pace Ci. imeti mir, živeti v miru, in errore Ci. v zmoti biti, motiti se, res versantur in facili cognitione Ci. je moč zlahka spoznati, quae in foro versantur Ci. kar se (pri)godi; pogosto: versatur aliquis (aliquid) alicui in oculis, ante oculos, ob oculos Ci. kdo (kaj) je komu pred očmi, kdo (kaj) se mota komu po mislih, kdo ima koga (kaj) v mislih; occ.
a) ukvarjati se s čim, zaposlen biti s čim, pečati se s čim, opravljati kaj, udeleževati se česa, razpravljati o čem ipd.: Q. idr., in sordidā arte, in omnibus ingenuis artibus, in rapinis, in quaestu compendioque Ci., in imperiis honoribusque Ci., in re publica Ci. ukvarjati se s politiko, politično delovati, biti politično dejaven, quae omnes artes in veri investigatione versantur Ci., uterque in summā severitate versatur Ci. oba zahtevata največjo strogost, quidam circa res omnes, quidam circa civiles modo versari rhetoricen putaverunt Ci. da obsega retorika vsa področja, … da se ukvarja le z državljanskimi zadevami, in coniuratorum gratulatione Ci. udeleževati se veselice, duo crimina, in quibus una persona versatur Ci. je deležna, in materiā aliquā, in re difficili versari Ci. razpravljati o kakem (težkem) predmetu.
b) sloneti na čem, stati na (v) čem, temeljiti na čem, biti osnovan na čem, obstajati v čem: laetitia et libido in bonorum opinione versantur Ci., dicendi omnis ratio in communi quodam usu … versatur Ci.

verùgati -ām
I. vijugati, sem ter tja hoditi, teči: neprijateljska kolona verugala je preko polja; kroz šumu veruga potok
II. verugati se vijugati se: potok se veruga preko polja

vȑckati -ām
I.
1. migati: jaganjac vrcka repom; ne mogu ga brijati, sve vrcka, bojim se da ću ga posjeći
2. skakati sem ter tja, zvitorepiti: poče da mi priča, ali čim vidjeh da vrcka, ja pobjegoh
3. pršeti: varnice vrckaju od gvožđa kad se kuje
4. zvijati se, vrteti se: umjela je da vrcka oko starca i pameti mu zavrne
II. vrckati se
1. zvijati se v pasu, z zadnjico: igračica se vrcka u ritmu; vrckati se pred ogledalom; vrckati se u hodu
2. nemirno se premikati: golubovi počnu da se vrckaju
3. vrteti se: vrckati se kao vreteno
4. motoviliti se: što se ovuda vrckaš

vȑdati -ām
1. migati: ruke mu vrdaju, a u prstu nema snage; vidim mu glavu bez kape, koja vrdaše nad mnogim fesovima
2. motati se: momak odavno vrda oko nje
3. sem ter tja kolovratiti: vrda po dvorištu tamo amo
4. izmikati se, izogibati se: on vrda da ga lopta ne pogodi; vrdaj s puta, ide baba ljuta
5. omahovati: vrdati i krivudati u politici
6. biti nezvest: žena mu vrda
7. odlašati, zavlačevati: sad mi je jasno zašto vi vrdate s proševinom moje svastike

z s neskl., devetindvajseta črka latinične abecede in deveta cirilske ter glagolske azbuke, v matematiki pogosto oznaka za neznanko

ž s neskl., trideseta črka latinične abecede in osma cirilske ter sedma glagolske azbuke; v slovnici kratica za ženski spol imenskih besed; napiši malo ž, napiši veliko Ž

беготня f tekanje, letanje sem ter tja (kakor brez glave), opravki, skrbi

вилять, вильнуть sem ter tja begati, iti v vijugah,. motoviliti se; (za)mahljati (z repom); (pren.) izmikati se, izvijati se, ovinkati;
вилять хвостом (pren.) prilizovati se;
вилять обиняками hoditi kot mačka okrog vrele kaše

засуетиться

1. začeti begati sem ter tja;

2. podvizati se; vznemiriti se; upehati se

перепархивать, перепорхнуть premota(va)ti, preletavati, preleteti; sem ter tja prhati