Franja

pobíti -bíjem, poblj -te, pobil -ila
I.
1. pobiti, poubijati: pobiti veliko ljudi
2. ubiti: pobiti koga s sekiro
3. oboriti: s pestjo pobiti koga na tla
4. razbiti, razlupati: pobiti vse kozarce, krožnike
5. polupati, porazbijati: pobiti vse šipe v oknih
6. suzbiti: pobiti nasprotnikove trditve
7. potući, pomlatiti: toča je pobila polja
8. utući: novica ga je močno pobila
II. pobiti se
1. povrljediti se (-vred-), ozlijediti se (-sled-): pobiti se po glavi
2. pobiti se: pobiti se za dediščino; utrujen in pobit
umoran i utučen; okna so pobita
prozori su razlupani

pòdrijeti pȍdrēm (ijek.), pòdrēti pȍdrēm (ek.)
1. raztrgati: dosta davao opanaka podro
2. razbiti, polomiti: put je vodio izmedu šljivika ogradenih podrtim hrastovim plotom
3. izvleči: zavika grdonja s velikim mačem, podrijevši ga i mahnuvši njime po zraku u isti čas; na usta mu se podrije težak uzdisaj skozi usta se mu je iztrgal težek vzdih

polúpati pòlūpām (se) razbiti (se): u bijesu, u besu polupati kuhinjsko posude

potólči -tólčem, potolci -ite, potolkel -kla (ou)
I.
1. potući, pobiti, razbiti: potolči sovražnika
2. pobiti, potući: toča je potolkla vinograde
3. polupati: potolči okna
4. pokucati: potolči po bobnu
5. pobiti, pobijediti, pobediti: potolči tekmeca, nasprotnika
6. razbiti: potolči kepe na njivi
II. potolči se izobijati se, ozlijediti (-zle-) se, povrijediti (-vred-) se: pri nesreči se je precej potolkel

potrúpati -am i -pljem razbiti, razlupati

pròbiti prȍbijēm
I.
1. prebiti: probiti tunel, rupu; voda je probila nasip
2. prebosti: ovaj smijeh probi mi srce
3. razbiti, prebiti: probiti led, kome glavu molbama
4. obliti: probi me hladan znoj
5. predreti: zubi su probili
6. presekati: vrisak probi noćnu tišinu
II. probiti se prebiti se: probiti se kroz život

prō-fringō -ere (pro in frangere) (raz)drobiti (razdrabljati), razbi(ja)ti: inarata Stat. (z)orati.

progrùšiti prògrūšīm razbiti: progrušiti led oko lade

prováliti pròvālīm
I.
1. razbiti: provaliti vrata, led
2. vlomiti, vdreti: lopovi su provalili u kuću
3. prebiti, podreti: provaliti nasip; voda je provalila branu
4. predreti: provaliti čir
5. razdreti: provaliti kamenu kaldrmu
6. provaliti komu glavu, uši zmučiti koga s prošnjami, s kričanjem
II. provaliti se
1. udreti se: led se provalio ispod njega; zemlja se provalila
2. podreti se: brana se provalila
3. predreti se: čir se provalio
4. utrgati se: oblak se provalio
5. ekspr. provalio se ne more se najesti

quassō (stlat. cassō) -āre -āvī -ātum (frequ. iz quatere)

I. trans.

1.
a) močno (s)tresti, pretres(a)ti, stres(a)ti, (za)majati s čim kaj, (za)kolebati s čim, (za)vihteti, (za)mahniti (mahati), mektáti, páhati s čim: Petr., Sen. tr., equus iubam quassat Enn. ap. Macr., lampada V., hastam O., V., caput Pl., V., Sil., Val. Fl., suam qui undantem chlamydem quassando facit Pl., me … frequens tussis quassavit Cat.
b) de(va)ti, vreči (metati): ramum madentem … super utraque tempora V., nec nostrum cum cane quassat ebur Mart. = ne kockam.

2. razbi(ja)ti, (raz)drobiti, (raz)tolči, razdeti (razdejati, razdevati), (raz)treskati, raztrupati, razškrebati, (p)oškodovati: Plin., Petr., Sil., Ap. idr., domus quassata O., iam quassatis circumiacentibus tectis Plin. iun., vasis quassatis diffluit humor Lucr., naves quassatae L. razpokane, prebite; tako tudi quassata ventis classis V., alvei navium quassati erant L., quassata muri reficere L. prebite dele = luknje, predore, vrzeli.

3. metaf.
a) (o)slabiti, hudo napasti, razvétrati, razmektati: Suet., quassata res publica Ci., ingenia vitia quassant Sil., aegrum corporis quassari etiam levibus solet offensis Amm., tempora quassatus Sil. vrtoglav, opit; prim.: multo tempora quassa mero O. opij se z obilico vina.
b) kak kraj vznemirjati, hudo stiskati, hudo (močno) pritiskati na kak kraj: quassata Placentia bello Sil., in quassatā bellis (od bojev v okolici) urbe Sil. —

II. intr. tresti se, majati se, zibati se: quassat caput Pl., quassanti capite (matast, potoglav) incendit Pl., quassante capite Caecil. ap. Serv., capitibus quassantibus (po nekaterih izdajah cassantibus) Pl., siliquā quassante V. škrebljati, klopotati.

quatiō -ere (-quassī) -quassum (morda iz *squ̯ət- in sor. z lit. kutéti stres(a)ti, stvnem. scutten = nem. schütteln)

1. potres(a)ti, pretres(a)ti, (o)majati s čim, kaj, (za)kolebati s čim, (za)mahniti (mahati), (za)vihteti, mektati: alas V., pennas O., H., iubas Petr., comas O., caput L., O., telum immane manu quatiens V., scuta T., hastam Petr., scutum hastā L., ensem, aegida Sil., pila et gladios Amm., securim V., manibus catenas Plin. iun., lora Petr., verbera (pesn. = flagella) V., quercum huc illuc O., aquas (o vetru) O., nubem manu V., Olympum curru H., montem terrae motibus O., horror membra quatit V., anhelitus artūs et ora quatit V., pectora quatit gemitu Val. Fl., labra (sc. irati) quatiuntur Sen. ph. se tresejo, risu populum quatit H. pripravi k smehu, ki jih stresa.

2. udariti (udarjati), (raz)tolči, (raz)biti, razbi(ja)ti, raztrupa(va)ti, raztreska(va)ti, razmekta(va)ti, (za)gnati (zaganjati), pognati (poganjati), (s)poditi: Ter., Plin. iun., Sil., Aur. idr., pede terram ali ter terram pede humum H., campos V., quatit ungula campum V. peketa preko poljane, parcius quatiunt fenestras iactibus iuvenes H. trkajo na okna, lučaje kamenčke, cymbala V., moenia ariete ali muros arietibus L., Neptunus quatit muros V., tonitru quatiuntur caerula caeli Lucr., sontes Tisiphone quatit flagello V. odganja, Bootes … prae se quatit Arctum Ci. poet., (sc. cursu) quatere equum V., Sil. dreviti, gnati; poseb. pt. pf. quassus 3: naves L. ali rates quassae H. razpokane, prebite, membra L. ali dolia Plin. razbita (razbiti), muri L. ali tibiae Q. počeni, aula Pl. ali vas Sen. ph. razbit(a), faces O. razcepljene borovke, myrrha O. zmleta, cinnama O. kosi cimetove skorje, nux H. kos orehove luščine; pesn. metaf.: tempora quassa mero O. omegljeni, omamljeni.

3. metaf.
a) stres(a)ti, pretres(a)ti, (v) živo ganiti, v živo zade(va)ti, vzburiti (vzburjati), razburiti (razburjati), vznemiriti (vznemirjati), mučiti: Sen. tr., Sil., Gell. idr., movere et quatere, quidquid usquam aegrum foret, adgrediuntur T. zganiti in zdramiti, kar koli … , est in animis … quiddam, quod aegritudine … quatiatur Ci., non vultus tyranni mente quatit solidā virum iustum H., mentem quatit incola Pythiis H., quatiunt oracula Colchos Val. Fl., quatiebatur segne ingenium T. zbujal (zdramljal) se je.
b) nadlegovati, prijeti koga: oppida bello V., Menapios T. omaja(va)ti, spodkopa(va)ti, uničiti (uničevati), upropastiti: cum altissima quaterentur, hic inconcussus stetit Plin. iun. — Od tod adj. pt. pf. quassus 3

1. (o glasu) slab, ubit: Q., voce quassā Cu.

2. poražen, ugonobljen, razvetran: quasso imperio Sil., quassa fides imperii Sen. tr., domus Sen. tr., anima quassa malis Sen. tr. potrta.

quebrantar pre-, raz-, zlomiti, razbiti, streti; ukriviti, upogniti; zmečkati, raztolči; oslabiti; mučiti, nadlegovati; oskruniti; prekršiti (zakon); ovreči (oporoko); odtočiti (vodo)

quebrantarse razbiti se; onemoči

quebrar [-ie-] z-lomiti, razbiti, zdrobiti, zmečkati, raztolči; odtočiti (vodo); ostrašiti; omiliti; ukriviti, upogniti; prestopiti, prekršiti (zakon); premagati; zlomiti se, na dvoje iti; popustiti; bankrotirati, propasti

quebrar um monte izkrčiti gozd
quebrar los ojos slepiti oči (ostra luč)
está el agua que quiebra los dientes voda je ledeno mrzla
quebrar con uno prelomiti s kom
eso quebró por tí ti si kriv neuspeha
antes quebrar que doblar rajši se prelomiti kot se upogniti
quebrarse zlomiti se, na dvoje iti; med kilo dobiti
quebrarse la cabeza glavo si beliti
quebrarse los ojos oči si pokvariti

rascijèpati ràscijepām (ijek.), rascépati ràscēpām (ek.) razsekati, razbiti: rascijepati na dva dijela, na mnogo dijelova

rascópati ràscōpām razbiti: glavu ću mu rascopati

raskr̀hati -ām razbiti: raskrhati vrč, neprijateljsku vojsku

raskr̀šiti ràskršīm razbiti, zdrobiti

ràstreskati -ām raztreskati, razbiti

razgrúhati ràzgrūhām, razgrúvati raàgrūvām razbiti, raztolči, zdrobiti: otomanska su vrata često razgruvali

razlòmiti ràzlomīm
1. razlomiti, prelomiti: ustanici su razlomili s vlastima
2. razbiti: ne otvoriš li, razlomićemo vrata
3. ulomiti: cijeli i razlomljeni brojevi