Franja

rechercher [-šɛrše] verbe transitif zopet, znova iskati: (skrbno, vneto) iskati; raziskovati; skušati; stremeti za, hrepeneti po, hlastati po; truditi se, prizadevati si; potegovati se za; trgati se za; tožiti; technique skrbno izdelati

se rechercher iskati se (drug drugega); biti iskan, biti redek
rechercher (une femme) en mariage snubiti, prositi za roko (žensko)
rechercher les témoins de l'accident iskati priče nesreče

re-luctor -ārī -ātus sum (re in luctārī) boriti se proti komu, čemu, zoper koga, kaj, upreti (upirati) se, postaviti (postavljati) se po robu komu, čemu, nasprotovati, braniti se česa, pred kom (čim), zoprvati: Cu., Mart., Sen. tr. idr., in cubiculo reluctantis (sc. feminae) vestigia cernebantur T., dracones reluctantes H., vitulus multa reluctans V., etesiae reluctantur navigationi Plin. iun., reluctata luna O. čaru se upirajoča; metaf.: reluctatus invitusque Vell., multum reluctata verecundia Plin. iun.; z inf. truditi se, prizadevati si (proti čemu): Cl. — Od tod adv. pt. pr. reluctanter upirajoč (braneč) se: renitenter et reluctanter Aug.

revnòvati rèvnujēm goreti za kaj, prizadevati si: odviše revnovah za otačke svoje običaje

saeviō -īre -iī -ītum (saevus) (po)besneti (nad kom, čim), (po)noreti (nad kom, čim), zbesneti se (nad kom, čim), divjati, zdivjati se (nad kom, čim), (raz)jeziti se (na koga, kaj), razgrajati, znesti (znašati) se (nad kom, čim); o živalih: PH., LUCR., VAL. FL., SUET., GELL., equus adhuc saeviens CU., (sc. anguis) saevit agris V., lupus saevit pariter rabieque fameque O., aper saevit in pecudes O., accipiter in aves saevit O.; metaf.
a) o ljudeh, božanstvih: KOM., S. idr., saevitque animis ignobile volgus V., ne saevi, magna sacerdos V., saevire consulum alter L., at pater ardens saevit H., saeviat atque novos moveat Fortuna tumultus H., saevire in se ipsum, in ullum ordinem, in obsides, in suum sanguinem, in corpus, in tergum, in ea delubra V. besneti, znašati se nad ..., besno (kruto) ravnati z ..., saevire in se O., T., ICTI. = usmrtiti se, ubiti se, narediti samomor, adversum cunctos ingenti avaritia, libidine, crudelitate saevire EUTR., adversus innocentes valide saevire LACT.; pesn. z dat. (nam. in z acc.): qui mihi nunc saevit O., non uni saeviet usque deus TIB.; z inf. = besno (divje, divjaško) si prizadevati: cum manus impia saevit sanguine Caesareo Romanum exstinguere nomen O.; brezos.: VELL., SUET. idr., Troiā captā in ceteros saevitum esse Troianos L., in tecta saevitum CU., saevitum tamen in bona T.
b) o stvareh in abstr.: VAL. FL., SEN. TR., IUV., AP., GELL., LACT. idr., cum saevire ventus coepisset C., mare ventis saevire coepit S., mare saevibat (gl. opombo spodaj) LUCR., dum ... saeviat pontus H., pelagus saevit T., Aufidus dum saevit H., saevit canum latratus in aures V. psi besno lajajo, saevit acer hinnitus equorum SIL., saevit amor ferri V., in quem mea saeviat ira O., saevit dolor in erepto amore PR., saevit venenum in praecordiis H., cum tibi flagrans amor et libido ... saeviet circa iecur H., quo fortuna magis saevit O.

Opomba: Sinkop. obl.: impf. saevībat LUCR.; saevisse(m) = saeviisse(m).

sat-agō -ere = sat(is) agō

I. zadovoljiti (zadovoljevati), zadostiti (zadoščati, zadostovati, zadoščevati): nunc satagit (v izdajah pisano tudi narazen sat agit) PL. zdaj plačuje takoj. –

II.

1. (za)dosti (mnogo, veliko) opravka ali posla imeti, silno dosti imeti opraviti, veliko se ukvarjati s čim, biti (zelo) dejaven (marljiv, neutruden); abs.: Afer ... multum in agendo discursantem non agere dixit, sed satagere Q.; z gen. (s čim): etsi is quoque suarum rerum satagit TER.; s circa z acc.: Martha autem satagebat circa frequens ministerium VULG. si je dajala veliko opraviti s postrežbo; z notranjim obj.: haec satagens PETR. to marljivo opravljajoč; occ. marljivo si prizadevati, zelo se (po)truditi, zelo se (po)mujati, zelo (po)hiteti, paščiti se
a) s finalnimi stavki: quapropter, fratres, magis satagite, ut ... VULG., semper satagere, ut ne in amore animum occupes PAC. FR.
b) z inf.: satagite immaculati et inviolati ei inveniri in pace VULG.

2. biti v skrbeh (težavah, strahu, stiski), imeti težave, tožiti, tarnati, skomljáti: Caesar alteram alam mittit, qui satagentibus celeriter succurrerent AUCT. B. AFR. stiskanim, curris, stupes, satagis PETR., Iuppiter satagit fractus metu ARN., dole et satage quasi parturiens VULG. imej porodne popadke.

sbracciarsi v. rifl. (pres. mi sbraccio)

1. zavihati rokave; nositi, obleči brezrokavnik

2. mahati z rokami

3. pren. potruditi, prizadevati si na vso moč:
sbracciarsi a favore di un amico prizadevati si za prijatelja

sectō -āre = sector -ārī

1. slediti komu, (hod)iti za kom, spremljati koga: a cane sectari VARR.

2. metaf. gnati se za čim, poganjati se za čim, stremeti za čim, prizadevati si za kaj: qui ista sectaverit ISID.

sector¹ -ārī -ātus sum (intens. in frequ. k sequī)

1. prizadevno, vedno ali povsod za kom (hod)iti, leteti (letati), teči, tekati za kom, za čim, slediti komu, spremljati koga; v pozitivnem pomenu: sese ultro omnes mulieres sectarier (gl. opombo spodaj) PL., ut candidatos sectentur totos dies CI., rex ibis neque te quisquam stipator ineptum praeter Crispinum sectabitur H., desine matronas sectarier H. (zaničlj.), praetorem circum omnia fora CI., Caesarem T., suas oves TIB.; v negativnem pomenu: anum sectatus sum clamore PL., servum sectari atque flagitare virum iubet CA. AP. GELL., ut pueri eum sectentur (da bi ga zasramovali) CI., ne ... sectere flagello H. da ne boš preganjal.

2. occ.
a) biti osebni služabnik, biti lakaj komu, koga: equidem te iam sector quintum annum PL., servum misi, qui sectari solet gnatum meum PL., ii servi ubi sunt? Chrysogonum sectantur CI. v Hrizogonovi službi.
b) rad zahajati, rad hoditi kam: gymnasia, porticūs PLIN. IUN.

3. pesn. (divjačino) zasledovati, loviti, preganjati: gallinam aut columbam PL., cervam sectari canes TER., sues silvaticos venabulo aut cervos VARR. AP. NON., dum tu sectaris apros V., leporem venator ut alta in nive sectetur H.

4. metaf.
a) gnati se za čim, željno iskati kaj, stremeti za čim, koprneti po čem, poganjati se za čim, prizadevati si za kaj, težiti za čim, želeti si kaj, česa, hlepeti, hrepeneti za čim: Q., SUET., IUST. idr., facinora PL., lites TER., praedam C., eminentīs virtutes T., lēvia H. težiti k uglajenosti.
b) poizvédeti (poizvedováti), raziskati (raziskovati, raziskavati); z odvisnimi skloni: mitte sectari, rosa quo locorum sera moretur H. nikar ne poizveduj.

Opomba: Star. inf. pr. sectārier: PL., H.

seek ^* [si:k] prehodni glagol
iskati, poiskati; (po)skušati, skukati doseči, prizadevati si, težiti
arhaično obrniti se (to do, na)
neprehodni glagol
iskati (for s.th. kaj)

seek (out)! lov išči! (klic psu)
to seek s.o.'s advice (aid) iskati pri kom nasveta (pomoči)
to seek one's bed leči, iti v posteljo
to seek (a lady) in marriage prositi za roko, zasnubiti
to seek to help the neighbour skušati pomagati svojemu bližnjemu
to seek fame iskati (stremeti za) slavo
to seek a situation iskati službo
he seek s my life figurativno on mi streže po življenju
to seek s.th. of s.o. izprositi kaj od koga
to be to seek arhaično manjkati, ne biti na razpolago
he is to seek in intelligence arhaično manjka mu inteligence

sequor, sequī, secūtus sum (prim. skr. sácatē, sácati (on) sledi, sákman- spremstvo, gr. ἕπομαι sledim, lat. secundus, secus (adv.), socius (iz *sok^u̯i̯os), secta, sector, lit. sekù, sèkti slediti, stvnem. beinsegga = lat. pedisequa)

1. slediti komu, čemu, iti, hoditi za kom, čim, po čem, (po)spremiti (spremljati) koga, kaj; abs.: i prae, sequar TER., abi prae ... iam ego sequar PL., funus interim procedit; sequimur TER. pridružimo se (mu), Helvetii cum omnibus suis carris secuti C., satellites Medi sequebantur N., servi sequentes H.; z acc.: iam sequor te, mater PL., ex urbe amicitiae causā Caesarem secuti C., magistratum in provinciam sequi N., praetorem quinque sequuntur te pueri H., sequi moechas H.; z neživim obj.: vallem L., vestigia alicuius, pressa signa pedum, iter O., viam CI., O., castra Neronis N. služiti pod Neronom, signa S., L., CU., LUCAN. iti (hoditi) za vojaškimi znamenji = hoditi v bojnem redu, držati se svoje vrste (poseb. na pohodu), držati se bojnega reda (bojne razporeditve), sequi signa alicuius L. služiti pod kom (kot vojak), sequi arma victricia V. potegniti z zmagovalcem, oprijeti se zmagovalca; o neživih subj.: sequebatur raeda CI., magna multitudo carrorum sequi Gallos consuevit C., sequitur de cortice sanguis V. (pri)teče za tem (na to) iz ..., sudor membra sequebatur V. je tekel po udih, zona bene te secuta H. = ki si si ga opasal ob pravem času, neque ... arborum te ... ulla ... sequetur H., gloria virtutem sequitur tamquam umbra CI., hac Troiana tenus fuerit fortuna secuta V. do tod naj je sledila ... = tu naj je bo konec, adulescentem sequitur felicissimus rerum exitus CU.; occ.
a) (sovražno) iti za kom, pritisniti (pritiskati) na koga, za kom, zasledovati, preganjati, poditi koga: hostes C., hostem vestigiis L., hostem pilo T., fugacem H., aliquem hastā V., feras O. goniti, poditi, pojati, fluctūs ad litora sequitur boreas V. podi, vali, damnatum poenam sequi oportebat, ut igni cremaretur CI. bi ga morala zadeti kazen smrti v ognju (kazen sežiga); abs.: finem sequendi facere C.
b) (po)iskati kak kraj, poskusiti (skušati) priti (dospeti) kam: VAL. FL., FL. idr., Epirum, Formias CI. EP., regiones aequissimas C., Italiam V., Itala regna O., nares vicinitatem oris secutae sunt CI., pennis astra V., sidera voce (v pesmi) V.; metaf. iti, hoditi za čim, gnati se za čim, iskati kaj, truditi se za kaj, prizadevati si za kaj, poganjati se za čim, težiti za čim, (po)paziti na kaj, imeti pazko na čem, misliti na kaj, na umu imeti kaj, ne moči ločiti se od česa, trdno se držati (oklepati) česa: PLIN. IUN., VELL., EUTR. idr., commodum matris TER., amicitiam fidemque populi Romani CI., amicitiam Atticorum N., alicuius fidem C. izročiti (zaupati) se komu v varstvo, eius (sc. Caesaris) gratiam C. potegniti z njim, držati z njim, otium N., otium ac tranquillitatem vitae CI. izvoliti si, iustitiam CI., amoenitatem et salubritatem CI., linguam et nomen L., mercedes H., quae nocuere H., spem vanam O. oklepati se praznega upa(nj)a (prazne nade), video meliora proboque, deteriora sequor O., ferro extrema sequi V. z mečem iskati (svoj) konec = ubiti (usmrtiti) se z mečem, narediti samomor z mečem, id sequor, ut ... CI. grem na to, merim na to; z inf.: pluresque sequor disponere causas LUCR.

2. (časovno, po časovnem redu) slediti komu, čemu, priti (prihajati) za čim, naslediti (nasledovati) koga, kaj, slediti komu, čemu; abs.: ut posuimus initia, sic cetera sequentur CI. EP., ea, quae secuta est, hieme C., increpuit, sequitur clamor V., secutum est bellum Africanum CI. ali illud N., tantae discoriae secutae sunt CI. toliki razpori so potem nastali, do takšnih sporov (nasprotij, razprtij) je potem prišlo, ea, quae sequuntur CI. = in tako dalje (itd.), sequitur illa divisio CI. ali sequitur, ut doceam CI. ali sequitur videre de eo, quod ... DIG. na vrsti je, na vrsto prihaja, sledi; pogosto pt. pr. sequēns -entis ali pt. pf. secūtus 3 sledeč, ki sledi, ki je sledil, naslednji: sequens annus HIRT., PLIN., sequenti anno L., EUTR., sequenti die L., AUCT. B. HISP., secuto die PLIN., sequenti tempore N., secutis temporibus T., secuta aetas PLIN., sequenti volumine PLIN., Africanus sequens PLIN. mlajši, sequenti senatu PLIN. IUN.; podobno secuturo Phoebo LUCAN.; z acc.: aestatem autumnus sequitur ENN., sequitur hunc annum nobilis clade Caudinā pax L., tonitrum secuti nimbi O., lacrimae sunt verba secutae O., dicta fides sequitur O., dicta sic voce sequi V. tako odgovoriti na besede, verba ducis VAL. FL. govoriti besede za vojskovodjem; s post: VARR., HIER. idr., post illas datas litteras secuta est summa contentio de domo CI. se je razvnel silen boj, meminit post gloriam invidiam sequi S. Od tod subst.
a) sequēns -entis, n (= epitheton) beseda slednica, pridevek, epíteton: Q.
b) sequentia -ium, n naslednje, sledeče, poznejše: T. Metaf. sequi
a) slediti, sam od sebe (sam po sebi) priti (prihajati), (po)kazati se, prikazati (prikazovati) se, znajti se, pojaviti (pojavljati) se, poroditi (porajati) se, priti (prihajati) na dan, uspe(va)ti, posrečiti se: non quaesitum esse numerum, sed secutum CI., quo minus gloriam petebat, eo magis sequebatur S., nec vox aut verba sequuntur V., si modo verba sequantur O., verbaque provisam rem non invita sequentur H., non omnia nos ducentes ex Graeco sequuntur Q., refert autem, in quantum hic tropus oratorem sequatur Q., quae (sc. laus) tum est pulcherrima, cum sequitur, non cum arcessitur Q., qui (sc. decor) est in dicendo ... pulcherrimus, sed cum sequitur, non cum affectatur Q., sequi gloria, non appeti debet PLIN. IUN.
b) slediti = nastopiti (nastopati) kot nasledek (posledica, rezultat) kakega vzroka ali učinka, biti nasledek (posledica, rezultat) česa, iziti (izhajati) iz česa, izvirati iz česa: modo ne summa turpido sequatur CI., poena, quae illud scelus sequeretur CI., dispares mores disparia studia sequuntur CI., an mediocre discrimen opinionis secuturum ex hac re putetis? L., fortunae eventus varii sequebantur C., morsum praesens mors sequitur CU., crescentem sequitur cura pecuniam H.; occ. (o logičnem sklepanju) sequitur z ut (iz tega) sledi = potem, potemtakem, torej, zato, zatorej: si hoc enuntiatum verum non est, sequitur, ut falsum sit CI., nempe sequitur, ut hoc subiciatur Q.; redkeje z ACI: sequitur vitam beatam virtute confici CI.; poklas.: inde et illud sequitur, ut ... SEN. PH., unde sequitur, ut ... AUG.; z inf.: sequitur de usucapione dicere DIG.

3. lahko ali rad slediti, vda(ja)ti se, ukloniti (uklanjati) se, lahko (zlahka, rad) se dati (pustiti) izpuliti (izru(va)ti, izdreti (izdirati), potegniti iz česa), lahko (zlahka, rad) (pr)iti (ven) iz česa: herbae celerius rumpuntur quam sequuntur VARR., ipse (sc. ramus) volens facilisque sequetur V., id quoque (sc. lignum) vix sequitur O., scrutantīs quā evellant telum non sequitur L., cera mollis sequēnsque digitos POETA AP. PLIN. IUN.; metaf. slediti = hoditi po stopinjah koga, pokoriti se komu, čemu, izpolniti (izpolnjevati), zadostiti (zadoščati, zadostovati) čemu, prije(ma)ti (držati) se česa, ravnati se po kom, čem, zgledovati se po kom, čem, posnemati koga, kaj, prista(ja)ti na kaj, oprije(ma)ti se koga, česa, pristopiti (pristopati) h komu, k čemu, stopiti (stopati) na stran koga, povezati (povezovati) se s kom, pridružiti (pridruževati) se komu, potegniti (potegovati), (po)vleči s kom: si senatus sequatur C., plerique ... Scipionis sententiam sequuntur C., sequi consilium, leges, rationem, sectam, vos vestrumque factum, alterum, amicum vel bellum patriae inferentem CI., naturam optimam bene vivendi ducem CI., viribus corporis animum C. zadoščati zahtevam poguma, exemplum N., imperium CU., responsa (sc. oraculi) V., patrem sequuntur liberi L. stan otrok se ravna po očetovem stanu.

4. (v last, kot delež) komu pripasti (pripadati), priti (prihajati), preiti (prehajati) v delež koga: CA. AP. PRISC., PLIN. idr., urbes captae Aetolos sequerentur L., heredes monumentum ne sequeretur H., etiam plumbum eum sequetur DIG. – Star. act. soobl. sequō -ere: GELL., PRISC.; inf. pr. sequi (s pass. pomenom): CORN.

serviō -īre -īvī in -iī -ītum (servus)

I.

1. služiti, biti služabnik, biti suženj, biti zasužnjen, sužnjevati, robovati; abs.: nunc quidem etiam servio PL., quod servibas (gl. opombo spodaj) liberaliter TER., non solum vincietur, sed etiam serviet CI., qui ... libertate caret ... serviet aeternum (pren.) H.; z dat.: AP. idr., iustum est tuus tibi servus tuo arbitratu serviat PL., ea (sc. puella) serviebat lenoni impurissimo TER., venire in eum locum, ubi parendum alteri et serviendum sit CI., servire regi humiliter, aliis superbe imperare L., P. Terentius Afer Carthagine natus servivit Romae Terentio Lucano senatori SUET., Phrygio servire marito V. (pikro ) = poročiti se z možem Frigijcem; z apud: tam ille apud nos servit, quam ego nunc hic apud te servio PL., si quis apud nos servisset ex populo foederato seseque liberasset CI.; z notranjim obj.: servitutem servire biti (živeti) v popolni sužnosti: tu usque a puero servitutem servivisti in Alide PL., quorum maiorum nemo servitutem servivit CI., qui (sc. cives) servitutem servissent L.; z dat. (pri kom): servitutem servire huic homini optimo PL.; z apud: ego haud diu apud hunc servitutem servio PL.; v pass.: servis paucioribus serviri SEN. PH. pustiti se streči manjšemu (le majhnemu številu) sužnjev.

2. occ. (politično) komu služiti, sužnjevati, robovati, hlapčevati, biti pokoren, biti podložen, tlačaniti: populum Romanum servire fas non est CI., nulla est tam stulta civitas, quae non iniuste imperare malit quam servire iuste CI., hac tempestate serviundum aut imperitandum S. FR., cum sine muris per octingentos prope annos liberi fuissetis muris ... vincti per centum annos servistis L., maiores eorum servire populo Romano quam imperare aliis maluerunt CI., hac (sc. libertate) omnes carere, sive regi sive optimatibus serviant CI., neque Athenas victas Lacedaemoniis servire poterat pati (sc. Alcibiades) N., frustraque erit illa (sc. Cleopatra) minata, servitura suo Capitolia nostra Canopo O.

3. metaf. (o neživih subj.)
a) imeti na sebi služnost (servitút), biti obremenjen s služnostjo (servitútom): ICTI. idr., omnia (sc. praedia), quae serviebant CI., eae (sc. aedes) serviebant CI.
b) rabiti, služiti komu za, kot kaj, pri čem: tabulata gallinis servire debent COL., chartis serviunt calami PLIN., domus ... serviet domino non minori PLIN. IUN. –

II. pren.

1. služiti, biti na voljo komu, biti v službi koga, ugoditi (ugajati), ustreči (ustrezati), narediti (delati) po volji koga, komu, zadovoljiti (zadovoljevati) koga: tibi servio atque audiens sum imperi PL., res ... publica, si loqui posset, ageret mecum, ut, quoniam sibi servissem semper, numquam mihi ... ut iam mihi servirem CI., servire populo CI., amicis diligentissime N., servire amori aliorum CI., auribus Vari C. govoriti Varu po godu, universis civibus TIBERIUS AP. SUET., siquid adhuc igitur vivi, Germanice, nostro restat in ingenio, serviet omne tibi O., honor ... servītus ab illa mihi AUG. izkazana; pesn.: semper ... ab ineunte adulescentia tuis servivi servitutem imperiis et praeceptis, pater. ... Meum animum tibi servitutem servire aequom censui PL.

2. čemu ustreči (ustrezati), preda(ja)ti se čemu, vda(ja)ti se čemu, (po)skrbeti za kaj, prizadevati si za kaj, gnati, poganjati se za čim, truditi se za kaj, delati na čem, pri čem, za kaj, vso pozornost posvetiti čemu, ves trud (vso pozornost) obrniti (obračati) na kaj: commodis alicuius TER., CI., utilitati salutique CI. EP., valetudini CI. EP., vitae necessitatibus, aetati alicuius, posteritati, personae (igrati svojo vlogo, držati se svoje vloge), dolori suo, cupiditatibus, iracundiae, alicuius amori flagitiosissime, pecuniae, rei familiari maxime, vectigalibus CI., famae CI. EP., N., existimationi (alicuius), gloriae, laudi et gloriae, laudi existimationique CI., dignitati N., gratiae S., domi voluptatibus, hic pecuniae servitis S., suo etiam privato compendio serviebant C., servire bello C. storiti vse, kar vojna zahteva, paci N., aut belli aut pacis artibus VELL., quaestui ac reditibus COL.; brezos.: ut communi utilitati serviatur CI., ut non brevitati servitum sit, sed venustati CI.

3. vda(ja)ti se čemu, v kaj, ravnati po čem, v skladu s čim, vesti (obnašati) se po čem, v skladu s čim, prilagoditi (prilagajati, prilagojevati) se čemu: rei TER., rumori PL., incertis rumoribus C., tempori CI., temporibus callidissime serviens N. okoliščinam (razmeram), glede na okoliščine (razmere).

Opomba: Sinkop. obl. servisse, servissem itd. (= servivisse, servivissem itd.): CI. idr.; impf. servībās (= serviēbās): PL., TER.; fut. servībo itd.: PL., TER.

sfegatarsi v. rifl. (pres. mi sfegato) zelo si prizadevati, truditi se za

sforţá -éz vr. prizadevati si, naprezati se, truditi se

sforzare

A) v. tr. (pres. sfōrzo)

1. gnati, priganjati, forsirati

2. nasilno vdreti, vdirati:
sforzare un cassetto, una porta vdreti v predal, skoz vrata

B) ➞ sforzarsi v. rifl. (pres. mi sfōrzo) prisiliti se, prizadevati si:
sforzarsi a stare tranquillo prizadevati si, da bi ostal miren

sonnecchiare v. intr. (pres. sonnecchio)

1. dremati

2. pren. ne prizadevati si; popustiti (pri delu), biti manj marljiv

spectō -āre -āvī -ātum (frequ. in intens. glag. speciō -ere)

1. gledati, pogledati (pogledovati), zreti, ozreti (ozirati) se, ogledati (ogledovati) (si, se), razgledati (razgledovati) se, opazovati, (pre)motriti: Afr. ap. Isid., Ter., Varr., Lact. idr., quam magis specto, minus placet mihi hominis facies Pl., oculi spectando (sc. mi) dolent Pl., spectare intro, quoquo Pl., spectatumne venimus? L., alte spectare Ci. kvišku gledati ali (pren.) visoko meriti, za visokim stremeti, imeti visoke cilje, specta me modo Pl., ut spectare aliquid velimus et visere Ci., vultum nati, terram O., quem forum omne spectat H., gaude, quod spectant oculi te mille loquentem H. da strmi nad teboj (da te občuduje) tisoč oči, spectat oculis devorantibus draucos Mart. upira poželjive oči v … , poželjivo zija v … , Zoroaster primus siderum motus diligentissime spectasse dicitur Iust., Africa haec maxime spectat Plin. v Afriki se to najbolj opaža; spectare ad dextram Pl., huc ad me specta Pl., spectabat ad Io O., domus, quae spectat in nos solos Ci., cum omnes in unum spectent (pren.) Ci. obračajo oči nanj edinega, upirajo poglede le vanj, spectare in omnem partem poli Sen. tr.; specta, quam arte dormiunt Pl., spectandum, ne cui anulum det Pl., saepe tui specto, si sint in litore passus O.; z inf.: spectet currere Gangem Sen. tr., minaces ire per caelum faces specta Sen. tr.; brezos.: cum plausu congregari feros (sc. pisces) ad cibum adsuetudine in quibusdam vivariis spectetur Plin.; occ. (z drugimi) gledati igro (igre) ali igralca (borca) v gledališču (cirku(su)), biti navzoč (biti prisoten, prisostvovati) pri igri (igrah); abs.: Q. idr., matronae tacitae spectent Pl., magis delectatur, qui in prima cavea spectat, delectatur tamen etiam, qui in ultima Ci., spectatum veniunt, veniunt spectentur ut ipsae O.; z obj.: nullam (sc. fabulam) aeque invitus specto Pl., spectare Megalesia, gladiatores Ci., poëmata Pupi, ludos H., ludos spectatum ire N., spectare Circenses, pugiles Suet., fabula spectata H. ki so jo že enkrat gledali (videli) = že prikazana, že uprizorjena; z inf.: spectavi iam pridem comicos ad istum modum sapienter dicta dicere Pl.; od tod subst. pt. pr. spectantes -ium, m gledalci, gledalstvo, občinstvo, publika, publikum: L.

2. metaf.
a) preizkušajoč (po)gledati, ogledati (ogledovati) si, preizkusiti (preizkušati), preisk(ov)ati: cui nunc hoc (sc. argentum) dem spectandum, scio Pl., spectatur in ignibus aurum O.; pren.: hunc igni spectatum arbitrantur Ci. da je dal skozi (= prestal) preizkušnjo v ognju, da je preizkušen v ognju.
b) (po)gledati, ogledati (ogledovati) si kaj, (pre)motriti, premotrivati, opaziti (opazovati), premisliti (premišljati, premišljevati), razmisliti (razmišljati, razmišljevati), preudariti (preudarjati), (pre)tuhtati, pretehtati (pretehtavati, pretehtovati): specta rem modo Pl. toda le čakaj (kot grožnja), audaciam meretricum specta Ter., spectare caeli signorum ordinem et pulchritudinem Ci. ap. Non., voluptates procul spectare (naspr. propter intueri) Ci., si spectanda causa est Ci., alterius spectare laborem Lucr.; occ. (po)gledati, ozreti (ozirati) se na kaj, imeti kaj pred očmi, upoštevati kaj, v poštev (ozir) vzeti (jemati) kaj: sive verba sive rem spectare vultis Ci., in philosophia res spectatur, non verba penduntur Ci., in iudice spectari debet et fortuna et dignitas Ci., spectare tempus C., hoc spectans C., spectare victoriam Q., spectare ad delectationem Varr., ad suam magis ille gloriam quam ad salutem rei publicae spectarat Ci., si ad vitulam spectas V.; z odvisnim vprašanjem: quid deceat vos, spectare debetis Ci., non spectandum est, quid dicat Ci.
c) presoditi (presojati), oceniti (ocenjevati), preceniti (precenjevati), sklepati na kaj, glede koga, česa: animum tuum ex animo spectavi meo Ter., ex meo otio tuum specto Ci. ep., nemo illum ex trunco corporis spectabat Ci., non igitur ex singulis vocibus philosophi spectandi sunt Ci., neve haec nostris spectentur ab annis V., spectemur agendo O., rem, non hominem spectari oportet Corn., beneficium a deteriore parte spectare Sen. ph.; occ. preizkusiti (preizkušati): in dubiis hominem spectare periclis Lucr.; sicer večinoma kot adj. pt. pf. spectātus 3, gl. spodaj.
d) (o osebah) gledati, ozirati se po čem, gledati na kaj, misliti na kaj, iskati kaj, pričakovati kaj, prizadevati si za kaj, poganjati se za čim, stremeti, težiti za čim, k čemu, hlepeti za čim, po čem, želeti kaj, meriti na kaj, usmeriti (usmerjati) se k čemu, nagniti (nagibati) se k čemu: magna, mores, ea, quae sunt in usu vitaque communi Ci., commune bonum Lucr., locum probandae virtutis suae spectare C. ozirati se za priložnostjo = iskati priložnost, gratiam victoris L., hominis … iam Alexandri opes spectantis Cu., qui fortunam belli spectaverant Cu., spectare defectionem L. ali arma (boj) L., Cu. ali fugam Cu. ali nihil nisi fugam Ci. ep. misliti na … : z ad: ad imperatorias laudes ali ad imperatoris artes spectare Ci., plebs ad defectionem spectat L., gens ad rebellionem spectat L., mulier ab scelere ad aliud scelus spectat L.; s finalnim stavkom: spectavi semper, ut tibi possem esse coniunctus Ci. ep., haec spectans, ut … C.
e) (o stvareh) meriti kam, na koga, kaj, (do)tikati se koga, česa, zadevati koga, kaj, spadati h komu, k čemu, nanašati se na koga, kaj, biti povezan s kom, čim, biti v zvezi s kom, čim: hoc longe alio spectabat N., quo id spectat? Ci., quo igitur haec spectat oratio? Ci., quorsum haec spectat omnis oratio? Ci., ad te spectat oratio mea Ci., consilia ad salutem sociorum spectaverunt Ci., ea non tam ad religionem spectant Ci., spectare ad ius Ci., ad hanc emptionem duo genera agrorum spectant Ci., prima et media verba spectare debent ad ultimum Ci., quod spectet … ad bene beateque vivendum Ci.; nostra consilia in sempiternum tempus spectare debent Ci.; solvendi necessitas debitorem spectat Dig.; s finalnim stavkom: res eo spectat, ut non videamini esse contenti Ci.; occ. nagibati se k čemu, obračati se k čemu, iti v smeri česa, kazati na kaj, nakazovati kaj: ad interregnum spectat res Ci. ep., si ad perniciem patriae res spectabit Ci., ad arma spectare L., nonne videtis … rem ad seditionem spectare? L., parva ex re ad rebellionem res spectare videbatur L.
f) gledati, biti obrnjen, ležati, stati, biti v smeri proti čemu (poseb. o mestnostih): Graeciam spectare Ci. ep., L., cum dixisset sepulchrum dirutum proram spectare L., Acarnania solem orientem spectat L., qua parte (sc. Creta) spectat orientem S. ap. Serv., orientem spectantes terrae Cu., quae (sc. ora) spectat aestivum orientem Plin., occidentem spectare Cu., e quibus haec (sc. ianuae frons) populum (nam. publicum proti ulici) spectat at illa Larem O.; s praep.: ager, qui in ventum Favonium spectet Varr., spectare in meridiem Ca., munitiones non in urbem modo, sed in Etruriam etiam spectantes L., in exteriorem partem spectare Cels., in ea parte, quae ad fretum spectaret Ci., quae pars collis ad orientem solem spectabat C., spectare ad orientem Vitr., ad meridiem C., Aquitania … spectat inter occasum solis et septemtriones (= proti severozahodu) C., vestigia … omnia te adversum spectantia H.; z adv.: introversus spectant … vestigia Luc. ap. Non., nulla retrorsum (sc. spectantia vestigia) H., villae, quo spectent porticibus Varr., ut pili sursum spectent Cels., retro spectare Cels., ut ora eorum deorsum spectent Col.; meton. o ljudstvih: sedem in meridiem versam Arabes spectant Cu., Belgae … spectant in septemtrionem et orientem solem (proti severovzhodu) C. — Od tod adj. pt. pf. spectātus 3

1. viden: contra spectatam rem S. zoper očitno(st).

2. izkušen, preizkušen (preskušen), zanesljiv, dokazan, zanesljivo (preizkušeno, dokazano) pošten: servus Ter., homo Ci., vir Ci., Gell., bello spectata iuventus V., adulescentia Luc. ap. Non., Ci., fides O., fides spectata et cognita Ci., virtus Ci., H., integritas Ci., spectatae integritatis vir L., spectata castitas L., pietas V., O., spectata in bello fortitudo Cu., spectatissimum sit L.; z gen.: sui spectatior Amm.; z ACI: mihi satis spectatum est Pompeium malle S.

3.
a) (o ljudeh) ugleden, odličen, izvrsten, vrl, pošten, vreden spoštovanja, spoštovan, hvalevreden: viri Pl., Ci., honestissimus et spectatissimus vir Ci., spectatissimi viri Ci. ep., spectatissima femina Ci.; z inf.: quo non spectatior alter voce movere fora Sil. ni znal bolje.
b) (o stvareh) vreden ogleda, izvrsten, znamenit, znan: artificium, naves Plin., paeninsula spectatior Plin., laurus spectatissima, spectatissimum insigne Plin. — Adv. le v superl.: spectātissimē florere Amm. prekrasno, rebus spectatissime ministrat Amm. zelo (res) izvrstno.

străduí -iésc vr. prizadevati si, (po)truditi se

strain² [stréin]

1. prehodni glagol
nategniti, napeti; (pre)napenjati, pretegniti, (i)zviniti, izpahniti

to strain a rope nategniti vrv
to strain every nerve napeti vse živce, vse od sebe dati
to strain one's eyes prenapenjati si oči
to strain a muscle nategniti si mišico
to strain one's wrist izviniti si zapestje; tehnično upogniti, zverižiti, (preveč) raztegniti, deformirati, preoblikovati; forsirati, silo delati; prekoračiti, preveč zahtevati, precenjevati, previsoko oceniti
to strain the law silo delati zakonu (pravici)
to strain the meaning of a word forsirati, silo delati pomenu besede
to strain a point predaleč iti
to strain the truth po svoje resnico prikrojiti
to strain one's credit (one's powers, one's rights) prekoračiti svoj kredit (svoja pooblastila, svoje pravice)
to strain one's strength precenjevati svojo moč; precediti, filtrirati, pasirati (tudi out)
to strain out coffee grounds (pre)filtrirati kavino goščo; (močno) stisniti (to k), objeti; zastarelo (pri)siliti, primorati, priganjati

2. neprehodni glagol
vleči, trgati; (do skrajnosti) se napenjati, si prizadevati, se truditi (for, after za)
stremeti (for, after po)
upogniti se, (s)kriviti se, zviti se; teči, curljati skozi, pronicati (o tekočini); ustrašiti se (at pred)
osupniti, ostrmeti, ustaviti se (at ob)
imeti preveč pomislekov

the dog strains at the leash pes vleče (za) vrv
he strains too much after effect on preveč stremi, se lovi za efekti
the ship strained in the heavy sea ladja se je krivila v razburkanem morju
to strain at a gnat pri malenkostih se obotavijati (se obirati)
he is straining under the load šibi se pod bremenom

streben stremeti (nach k), siliti, gnati se, prizadevati si za (dahin/nach/zu za)

strémiti strêmīm (rus.)
1. težiti za čim, prizadevati si za kaj, gnati se za kaj: u fabrikama je krčila sebi put radnička klasa koja je stremila ka demokratizaciji svih oblasti života
2. hiteti: ona korača prva, stremi naprijed
3. hrepeneče upirati pogled(e): kako nam pogledi preko mora streme, kako naša usta sad od sreće neme
4. pripravljati se za napad, naskok: i kao tigar što na lava stremi, zadršće