Franja

suf-frendēns -entis (sub in frendere) pri čem ali nekoliko škripajoč: cum illa (sc. uxor) inflata cervice suffrendens ponderansque niveas ulnas et vastas admixtis calcibus emittere coeperit Amm.

super¹ (sup = sub; prim. gr. ὑπέρ, gl. sub)

A. adv.

1. gori, zgoraj, vrh, nad, na vrhu, povrh(u): Cels. idr., super adstantium manibus in murum attolitur S. fr., eo super tigna bipedalia iniciunt C., haec super e vallo prospectant Troes V., haeret visceribus super incumbens V., procumbit humi bos; ille super talīs effundit pectore voces V. nad njim stoječ, purpureasque vestes super … coniciunt V., tellure super porrecta H., ipse Anien … infraque superque saxeus Stat., humum super spargens T.; prim. zloženke super-luō, super-iaciō, super-iniciō, super-impōnō idr.; occ.
a) odzgoraj (od zgoraj): ac si … terra … regna recludat pallida … superque immane barathrum cernatur V., quos (sc. hostes) super eques et … pedites adflictabant T.; prim. zloženko super-incidō.
b) navzgor, nad sebe, nadse, kvišku: tum breviter super aspectans convexa precatur V.

2. metaf.
a) vrh(u) tega, razen tega, poleg tega (prim. īnsuper): Ph. idr., super dicebant quidquid cepisset, adstringi Ci., et super ipsi Dardanidae infensi poenas cum sanguine poscunt V., voto deus … annuerat dederatque super, ne … O., adde super H., accipit et bis dena super sestertia nummûm H.; super quam ali super quam quod L. razen tega, da.
b) (še) čez, (še) več, (še) bolj, tudi še, predvsem: his accensa super V., ecce super maesti V., ira super (sc. est) V.; satis superque zadosti (dovolj) in še več = več kot zadosti, več kot dovolj, več kot preveč, čez mero (silo), prekomerno: satis superque dixi Ci., ut ea (sc. caelo missa vis aquae) modo satis superque foret S., satis superque me benignitas tua ditavit H., dedi satis superque poenarum tibi H., satis superque humilis L.; tako tudi: poenas dedit usque superque quam satis est H., multum superque T.; occ. (v pomenu neuporabljanega pt. pr. glag. supersum) (pre)ostajajoč, (pre)ostal: quia super sanguinis esse L., praeter arma et naves nihil erat super N., o mihi sola mei super Astyanactis imago V., nec spes ulla super (sc. est) Val. Fl. —

B. praep. (pesn. in pri T.; sklonu je pogosto zapostavljena)

I. z abl.

1.
a) krajevno nad čim, vrh(u) česa: super qua (sc. navi) turrim … opposuit C., gemina super arbore sidunt V., requiescere noctem fronde super viridi V., conveniunt stratoque super discumbitur ostro V., moritura super crudeli funere virgo V., destrictus ensis cui super cervice pendet H., super Pindo H.; v verzih: parumne campis atque Neptuno super fusum est Latini sanguinis? H. (Epod. 7, 3—4; super fusum je najbrž pesn. tmeza (nam. superfusum) in sklona campis atque Neptuno sta dativa, oba enako odvisna od glag. superfusum).
b) časovno med čim, ob čem: super cena loqui Pl., cum fremit (sc. lupus) ad caulas … nocte super media V.; podobno: rixa super mero debellata H. pri vinu (= med pitjem vina).

2. metaf. glede na kaj, glede, zaradi, zastran česa, o čem: Hier. idr., nemo fecit super tali re cum hoc magistratu rem Ca. ap. Fest., misine ego ad te … epistulam super amica … ? Pl., quid agendum nobis sit super legatione votiva Ci. ep., hac super re scribam ad te Ci. ep., ne super tali scelere suspectum sese haberet S., fidus super tanta re L., super tali causa missi N., multa super Priamo rogitans V., haec super arvorum cultu pecorumque canebam V., nihil super imperio moveor V., super sua laude V. za svojo slavo, V., mitte civiles super urbe curas H., patrumque prosperes decreta super iugandis feminis H., mentes deorum explorant super eventu Sil., consultant bello super Sil., multus super ea re variusque rumor T.; occ. razen česa, poleg česa, k čemu še: hortus, ubi et … fons et paulum silvae super his foret H. (po drugih = nad njima), multa nefanda casu super ausi Amm. —

II. z acc.

1. krajevno
a) (pri glagolih premikanja) nad kaj, čez kaj: Cels., Ph., Plin., Suet. idr., super lateres coria inducuntur C., epistula super caput posita S., cum alii super vallum praecipitarentur S., armaque et viri super alios alii praecipitantur L., super alium alius corruerunt L., alii super alios mentes Sen. ph., super ripas Tiberis effusus L., super flumen instruit aciem L., arma levare super capita Cu., procubuit super stragis acervum V., se tollere super aequora O.; metaf.: super armamentarium positus Cu. upravnik (vojaške) orožarne (orožnice).
b) (pri glag. mirovanja) nad čim, vrh(u) česa: S., Col., Suet. idr., super eam (sc. aspidem) assidēre Ci., domos super se ipsos concremaverunt L., aqua super montium iuga concreta erat L., collis erat collemque super planissima campi area O., vestis super genua est Cu., super arcem … pensiles horti sunt Cu. vrh strehe gradu, Lausum socii exanimem super arma ferebant V. na ščitu; o vrstnem redu ob mizi pri pojedinah: qui cubabat super regem Cu., Nomentanus erat super ipsum Porcius infra H.; occ. v zemljepisnem pomenu (pri glag. premikanja in mirovanja) viš(j)e, onstran, na ono stran, onkraj česa: super Sunium navigans L., super et Garamantas et Indos proferet imperium V., Lydia … super Ioniam procedit Plin., Numidiam super Gaetulos (sc. esse) accepimus S., situs est … super Numicum flumen L., qui super Bosphorum colunt Cu.

2. časovno čez kaj, med čim, ob čem, pri čem: pudebat amicos super vinum et epulas socerum ex deditis esse delectum Cu., super cenam Cu., Plin. iun., Suet., super mensam Cu., super mensas et pocula Fl., super hos honores Stat. med tem žrtvovanjem.

3. načinovno (o meri, številu) vrhu, razen, poleg, s kom (čim) vred, čez, nad kaj: super modum ac paene naturam Q., super solitos (sc. ceteros) honores L., super ceteros sumptus Eutr., Punicum exercitum super morbum etiam fames affecit L., super bellum premente annona L., cui super indignas hiemes … silvestres uri adsidue capreaeque sequaces inludunt V., hos super advenit … Camilla V., super magnum dolorem Cels., super obscaena dicta Pl., super lactis abundantiam Col., adscitae sunt super Subrium et Sulpicium … militares manus T., super sexaginta milia … ceciderunt T., super quadraginta reos … condemnavit Suet.; super haec L., Cels., Plin. iun. ali super id Cels. ali super ea, illa, ista Plin. iun. poleg (razen) tega, super cetera L., Plin. iun. poleg (razen) vsega drugega; poseb.: suavia super suavia Pl. poljub za poljubom, vulnus super vulnus L. rana za rano, quippe qui alii super alios trucidentur L. drug nad (za) drugim, alio super aliud scelere indutiae ruptae sunt L. po zločinu za zločinom, aliis super alias epistulis alicui gratias agere Plin. iun. s pismom za pismom; occ. (o prednosti, prioriteti) nad kaj, pred čim, več (bolj) kot: aetas et forma et super omnia Romanum nomen te ferociorem facit L. predvsem te, super omnia dona unum oro V., super omnia vultus accesserunt boni O., quod super omnia est Val. Max., tu super omnes beatus Plin. iun., super omnes … tragoedos Q., famosissima super ceteras fuit cena data ei … a fratre Suet.

super-occupō -āre (super in occupāre) pri čem, ob čem, nad čim presenetiti (presenečati): quem non superoccupat (v novejših izdajah pisano ločeno super occupat) Hisbo V.

u predl.
I. z rod.
1. pove, da nekdo nekaj ima, da je nekomu nekaj lastno: u djevojke duge trepavice
2. pri, med: u nas to nije običaj pri nas to ni navada; u nas se to ne radi med nami se to ne dela
3. pri: knjigu sam ostavio u njega
II. s tož.
1. v: idem u školu; uzeh pero u ruku
2. izraža način: ići u korak s kim; dati novac u zajam; u jednu nogu obuven; zvoniti u sva zvona
3. izraža čas: u staro doba se živjelo skromno
III. z mest. v: živjeti u gradu; držati nešto u pameti; u dobru se ne ponesi, a u zlu se ne ponizi; kad u jutru dan osvane; djevojka tanka u struku

unto [ʌ́ntu] predlog
zastarelo, poetično, Biblija, retorika k, do; v; proti; pri

faithful unto death zvest do smrti (groba)

ūnus 3, gen. ūnīus, dat. ūnī (stlat. oinos, oenus) (prim. gr. οἴνη enka na kocki, οἰνός = got. ains = stvnem. in nem. ein, sl. eden, umbr, ūnu = unum; z drugo pripono skr. ḗ-kaḥ eden, gr. οἶος [iz οἶ(Ƒ)ος] edin, sam)

1. kot num. eden, en, edin, edini; po svojem pomenu večinoma v sg.: Pl. idr., non solum unum actum, sed totam fabulam conficere Ci., unā nocte L., vix una sospes navis H.; partitivno razmerje se v klas. lat. izraža le s praep.: unus ex militibus, e filiis C., unus ex Curiatiis L., unus ex fortunatis hominibus Ci., unus de magistratibus Ci.; pesn. in poznolat. s partitivnim gen.: unus natorum Priami V., principum unus L., unus eorum pontium C., unus multorum H. = unus e (de) multis Ci. eden izmed mnogih, navaden človek, vsakdanjež (toda: es unus ex multis Plin. iun. ne godi se ti bolje kot večini ljudi); začenjajoč vrsto, vrstni red: partes tres, quarum unam incolunt Belgae, alteram Aquitani, tertiam Celtae C., unum, alterum, tertium annum Ci., unam (sc. partem) … aliam (redko!) … tertiam C., dies unus, alter, plures Ci., unus et alter dies Ci. en dan ali dva, unā ex parte … alterā ex parte C., uno alterove ictu L.; subst. m: unus et (atque, aut, vel) alter eden in (ali) drugi; z oslabljenim pomenom: Ter., Iuv. idr., amici … de multis unus et alter erant O. le kaka dva, le nekoliko (njih), unus dicenti aut alter adstitit T. eden ali drug(i) poslušalec, le nekaj poslušalcev, unus aut summum alter Ci. ep. eden ali kvečjemu dva, unus post alterum Aur. drug za drugim; uno plus Etruscorum cecidisse L. za enega moža več, en mož več; ad unum omnes ali omnes ad unum C., Ci., L. vsi do zadnjega (moža, pa tudi ta še z njimi) = vsi skupaj, vsi brez izjeme; pesn. v istem pomenu tudi samo ad unum: Luc. fr., Ci. idr., exosus ad unum Troianus V.; tudi: omnes cum uno Gell.; subst. n.: unum est, quod me perturbat Ci., unum sustinere pauci possunt, utrumque nemo Ci.; poseb.: in unum omnes cogere S., L. ali contrahere L. ali convocare, convenire S. ali venire, coire V. na en kraj, na enem kraju ali mestu, skupaj, sarcinas in unum conicere L. na en kup, fluvius dilapsus in unum confluit Ci., in unum fundere Col.; v zvezah z drugimi števniki: unum et viginti annos Ci., uno et octogesimo anno Ci.; pl. se uporablja le α) pri subst., ki so pl. tantum: Ter., Varr., Val. Fl. idr., unae decumae Ci., in una moenia convenere S., una castra facta ex binis C., ubi unae atque alterae scalae comminutae S.; pesn.: una excidia V. enkratna pogibel. β) pri razvrstitvah: uni … alii eni … drugi, uni … alteri … tertii eni … drugi … tretji.

2. occ.
a) edin(i), samo en, samo eden, en sam, sam: Pl., Ter. idr., una spes C., una salus V., cui uni fidem habebant N., uno aditu relicto S., mulieres nuptae praeter unam Isidori filiam Ci., Pompeius plus potest unus quam ceteri omnes Ci., tu unus adulescens universum ordinem prohibuisti Ci., non unius agri, sed totius Siciliae calamitatem cognoscere Ci.; okrepljeno: Cicero ad haec unum modo respondit C., classis incolumis erat, unā tantum navi perforatā L.; tudi: unus est solus inventus Ci.; pogosto se unus sloveni z adv. samo, le, zgolj: hoc in unā virtute positum est Ci., unā celeritate praestare C., obtutu haeret defixus in uno V.; subst.: unus (sam) omnem omnium potestatem possidebat Ci., unus pro omnibus, una pro cunctis V., unum queri C.; pl. poseb. pri imenih ljudstev: uni ex omnibus Sequani C., Ubii, qui uni miserant C.; tudi: sequere me tres unos passūs Pl.; unus z nedoločnimi zaimki ali nedoločnimi števniki = posamezen, poedin: utilitati omnium plus quam unius alicuius consulit Ci., quibus si unum aliquod in te cognoveris Ci., aliquis unus (gr. εἷς τις) pluresve Ci., nec quisquam unus L. in noben posameznik, unum quodlibet probare Ci., quivis unus Ci. ali unus quivis Varr., unus quidam Ci., unus quilibet ali quilibet unus L., unum quidquid Kom., Lucr., nemo unus, nullus unus Ci. idr. noben posameznik, unum signum ex maximo numero nullum habere Ci. prav nobenega, nihil unum L. nič posameznega, prav nič; poseb. pogosto ūnusquisque, ūnaquaeque, ūnumquidque in ūnumquodque (pisano tudi ločeno ūnus quisque itd.) vsak edin, vsak posamezen, sleherni, vsak, vsakdo: unusquisque opiniones fingebat C., nostrum unumquemque norunt Ci.; metaf. unus edin = ki mu ni enakega, brezprimeren, preizvrsten, izvrsten, odličen, pred vsemi drugimi: simulacrum Cereris unum e sacrario auferendum curavit Ci. oni edini … kip, ki mu ni para, nemo de nobis unus excellat Ci., civitas, quae tibi una in deliciis fuit Ci., adiuro Stygii caput fontis, una superstitio … V.; okrepljujoč pri superl. = zelo, dokaj, daleč, kar, med vsemi, izmed vseh: unus ei fuit carissimus N., civis unus acutissimus Ci., non cum uno gladiatore nequissimo L., iustissimus unus qui fuit in Teucris V., unus omnium loquacissimus Ci., unus omnium ad dicendum maxime natus Ci.; prim.: cum unus in civitate maxime floreret N., eam unam rem maxime ratus conciliaturam L.; opisano: felix una ante alias virgo V.; pri komp.: quis unus fortior fuit? Ci., quam (sc. Carthaginem) Iuno fertur terris magis omnibus unam coluisse V., sagacius unus odoror H.
b) isti, en in isti, prav tisti: Pl., Ap., Fl., Iust. idr., omnis una manet nox H., honos (labor) omnibus unus V., vox (mens) omnibus una V., qui unum imperium unumque magistratum cum ipsis habeant C., duobus in locis uno consilio bellum gerere Ci., uno tempore Ci., C., N., omnes uno ordine habere V. z vsemi ravnati enako; pogosto v reklu omnes uno ore vsi enoglasno, vsi v en glas, vsi soglasno: ceteri omnes uno ore auctores fuere Ter., de utilitate omnes uno ore consentiunt Ci., unoque omnes eadem ore fremebant V.; unus okrepljen z idem: H., Plin. iun. idr., exitus unus et idem Ci., uno eodemque partu V., verset multis modis eandem et unam rem Ci.; subst. n.: omnes sentiunt unum atque idem Ci., restat, ut omnes unum velint Ci.; v pl.: in unis aedibus, unis moribus Ci.

3. metaf. (redko) kot pron. indefinitum neki, kàk(šen): Pl., Ter., Iust. idr., unus pater familias Ci., ut iudicem unum Ci., unus caprimulgus aut fossor Cat. kateri(si)bodi, kar prvi; kot subst. m nekdo: tradit uni O., rapta ab uno tuba Suet. — Od tod adv. abl. sg. f. ūnā skupaj, in sicer

1. krajevno na istem mestu, skupaj, pri kom, poleg, zraven koga, s kom (vred): Ter., domi una eruditi Ci., cum veheretur in raedā, una (poleg njega, pri njem) sedebat uxor Ci., una fui (bil sem poleg), testamentum simul obsignavi cum Clodio Ci., stabat una O. poleg, zraven, si in Italiā Pompeius consistit, una erimus Ci. z njim; tako tudi: ostendit cives Romanos, qui una erant C., ex his, qui una Cirtam profugerant, duos delegit S., Fabius centurio quique una murum accenderant C., quod una erant Macedones complures N., una ludos spectare, una cenare H., pecus et domos volvere una H. s seboj, una esse cum aliquo C. biti pri kom, s kom, una ire cum amicā in viā Ter.; pesn.: Pallas … una (sc. cum Euandro) … pauperque senatus tura dabant V.; una v zvezi s simul: una simul Pl. ali simul una Pac. fr., Pl., una mecum simul Pl., mecum una simul Ter., una simul cum suo vicino Pl.

2. časovno obenem, hkrati, skupaj, sočasno: pugnatur una omnibus partibus C., pereant amici, dum inimici una intercidant Ci., amores una cum praetextā ponere Ci., haec vobiscum una consul agam S.

Opomba: Pesn. gen. sg. ūnĭus: V., H., Lucr.; predklas. gen. ūnī: Pl.; tudi Cat.; dat. m ūnō: uno operario Varr.; dat. f unae: unae fibulae Ca.; voc. ūne: Pl. fr. ap. Prisc., Cat., Aug.

upon¹ [əpɔ́n] predlog
(= on) na; na osnovi, na temelju; za; pri

line upon line vrsta za vrsto
loss upon loss izguba za izgubo, stalne izgube
once upon a time nekoč (začetek angleških pravljic)
upon this nato, nakar
upon the wide sea na širnem morju
upon the heavy middle of the night prav sredi noči
upon inquiry na osnovi preiskave
upon inspection na temelju inšpekcije, takoj po inšpekciji
he is not to be relied upon nanj se ni moč zanesti
to draw one's sword upon s.o. izvleči (potegniti) svoj meč proti komu
he has nothing to live upon nima od česa živeti
to live upon s.o. živeti na račun kake osebe
to be thrown upon one's own resources biti sam nase navezan
upon my word (of honour)! častna (moja) beseda!

uz, uza predl. s tož.
1. pri, poleg: stajati uz kuću, rijeku, vatru
2. ob: ići uz livadu
3. proti, navzgor: ići uz potok iti ob potoku navzgor; plivati uz vodu plavati proti vodi; ići kome uz dlaku nasprotovati komu
4. pri: zdravice se pjevaju uz vino
5. v času, med: Marko pije uz ramazan vino
6. ob spremljavi, ob spremljanju: pjevati pjesmu uz gusle
7. navzgor po: ići uz brdo
9. uz prkos na kljub, navzlic; uz prkos raditi nasprotovati

vērso⁴ prep.

1. proti, na, nad
verso di (+ osebni zaimek) proti:
la mamma si china verso il bambino mama se sklanja nad otroka
si è diretto verso il fiume krenil je proti reki
veniva verso di noi prihajal je proti nam

2. pri, blizu:
sta verso il centro stanuje blizu centra

3. proti (časovno):
ci vediamo verso sera vidiva se proti večeru

4. pri (približno):
pubblicò le prime poesie verso i vent'anni prve pesmi je objavil pri dvajsetih letih

5. do (v odnosu do):
nutrire odio verso qcn. koga sovražiti
nutrire rispetto verso i genitori gojiti spoštovanje do staršev

6. trgov. (contro) proti:
consegna verso pagamento immediato dobava (blaga) proti takojšnjemu plačilu

vicino

A) agg.

1. bližen, soseden:
case vicine sosedne hiše
parente vicino pren. bližnji sorodnik
stati vicini sosedne države

2. bližen, ki je blizu:
essere vicino a partire pripravljati se na odhod
essere vicino ai quaranta biti blizu štiridesetim letom

3. pren. soroden, podoben

B) m (f -na) sosed, soseda:
essere in buoni, cattivi rapporti coi vicini biti v dobrih, slabih odnosih s sosedi

C) avv. blizu, poleg:
da vicino od blizu, pren. dobro, natančno, podrobno:
conoscere qcn., qcs. da vicino koga, kaj dobro poznati
farsi vicino približevati se

Č) prep. vicino a

1. zraven, blizu:
ci sono andato vicino pren. malo je manjkalo (do česa), skoraj bi bil...

2. pri:
vicino a Gorizia pri Gorici

vpríčo predl., при прийм.

• vpríčo kóga на оча́х у кого́, при кому́сь

with [wið; wiɵ] predlog
s, z; proti; od; v družbi, pri, poleg; s pomočjo; skupaj z, istočasno; zaradi; od; v zvezi z, z ozirom na, pri; kljub, navzlic

I have no money with me nimam denarja pri sebi
away with you! poberi se! izgubi se!
with all my heart od srca rad
pale with fear bled od strahu
stiff with cold otrpel, trd od mraza
with all his money he is not happy kljub vsemu svojemu denarju on ni srečen
sick with bolan od
he is furious with me on je besen name
with God figurativno mrtev, v nebesih
with that nato, tedaj
she is with child ona je noseča
with young breja
with all his brains pri (kljub) vsej njegovi pameti
he is lying down with fever leži bolan zaradi mrzlice
to die with cancer umreti za rakom
to fight with courage pogumno se boriti
to tremble with fear tresti se od strahu
we parted with them ločili smo se od njih
to rise with sun vstati (skupaj, istočasno) s soncem
he lives with us on stanuje pri nas
she took her with her vzela jo je s seboj
leave it with me! prepustite to meni!
to be with s.o. on a point strinjati se s kom o neki točki
it is a habit with him to je pri njem navada
to be with it ameriško, pogovorno biti na tekočem (o čem)
vote with the Conservatives! glasujte (volite) za konservativce!
to walk with a stick hoditi s palico
what does he want with me? kaj hoče od mene?
it rests with you to decide odločitev je pri vas
it is not so with the drama v drami to ni tako
I can't leave with my mother so ill ne morem odpotovati, če mi je mati tako bolna
to weep with joy jokati od veselja

бі́ля прийм., póleg predl., òb predl., prí predl.

в, во

1. z akuz. v, na, o, za; skozi;
брать в свидетели vzeti za pričo;
в день na dan;
сказал в шутку je rekel za šalo;
дочь вся в мать hčerka je vsa po materi;
в два раза больше dvakrat več;
сделаем это в неделю to bomo napravili med tednom;
выехали мы в дождь odpeljali smo se v dežju;
смотреть в окно gledati skozi okno;
играть в карты kvartopiriti;
слово в слово dobesedno;

2. z lok. pri, na, ob;
быть в голосе imeti glas;
в конце года na koncu leta;
в три часа ob treh;
во главе na čelu (stati);
он был в шляпе, в очках imel je klobuk, naočnike;
во-первых, во-вторых itd. prvič, drugič itd.

на¹

1. z akuz.: na, v (smer):
ехать на родину potovati v domovino; za, v (čas):
приехать на два дня priti za dva dneva;
со дня на день iz dneva v dan;
на этот раз tokrat;
на другое утро drugo jutro;
v, za (namen):
отдать на воспитание dati v vzgojo;
запас на зиму zaloga za zimo;
учиться на лётчика učiti se za letalca;
zaradi (vzrok):
принимать на бедность prejemati zaradi revščine;
s, z, po (način):
на новый лад po novem;
сдать экзамен на отлично opraviti izpit z odličnim uspehom;
za (količ.);
обед на трёх kosilo za tri;
он на восемь лет моложе osem let je mlajši;

2. z lok.: na, pri, poleg (kraj):
дыра на дыре luknja pri luknji;
med, pri (čas):
на каникулах med počitnicami;
на третьем шагу pri tretjem koraku;
med, po (način):
на лету med poletom;
идти на цыпочках iti po prstih;
на авось na slepo, tjavdan;
na, s, z (sredstvo):
играть на гитаре igrati na kitaro;
ехать на пароходе potovati s parnikom;
za (obj.)
спасибо на добром слове hvala za lepo besedo

около okoli; zraven, pri, ob;
стоять около стены stati ob zidu;
ходить кругом да около hoditi kakor mačka okrog vrele kaše;
кормиться (питаться) около кого živeti od milosti koga

около okoli; zraven, pri, ob;
стоять около стены stati ob zidu;
ходить кругом да около hoditi kakor mačka okrog vrele kaše;
кормиться (питаться) около кого živeti od milosti koga

подле poleg; ob, pri

у¹ pri, poleg, ob;
у окна pri oknu;
лошадь привяжите у столба konja privežite k stebru;
у меня есть imam;
у него два брата ima dva brata;
взять нож у товарища sposoditi si nož od tovariša

above-stairs [əbʌ́vstɛ́əz] prislov
pri gospodi