Franja

leave^*2 [li:v]

1. prehodni glagol
pustiti, zapustiti, prepustiti; opustiti, prenehati; pustiti, na cedilu, iti preko česa
ameriško dovoliti, dopustiti

2. neprehodni glagol
oditi, odpotovati (for kam)

to be left ostati
pogovorno to get left ostati na cedilu
to leave in the lurch pustiti na cedilu
pogovorno it leaves me cold (ali cool) ne zanima me, ne vznemirja me
pogovorno leave it at that naj ostane pri tem
to leave things as they are pustiti stvari kot so, pustiti stvari pri miru
6 from 8 leaves 2 8-6 je 2
there is nothing left to us but to go ne preostane nam drugega kot da gremo
to be left till called for poštno ležeče
I have nothing left nič mi ni ostalo
left on hand preostalo (v zalogi)
it leaves much to be desired še zdaleč ni dovolj
to leave no stone unturned obrniti vsak kamen, vsestransko se truditi
to leave s.o. wondering whether pustiti koga v dvomu o
I leave it to you to prepuščam tebi
to leave to accident (ali chance) prepustiti naključju
to leave s.o. to himself (ali to his own devices) prepustiti koga samemu sebi
to be well left dobro dedovati
to leave s.o. in the dark zamolčati komu kaj, ne povedati komu česa
to leave a place for another oditi kam od kod
to leave hold of spustiti kaj
vulgarno to leave go of spustiti kaj iz rok
to leave one's mark (up)on zapustiti neizbrisen vtis
to leave open pustiti (vprašanje) odprto
to leave up to prepustiti
to leave word sporočiti, pustiti sporočilo
to leave card on s.o. pustiti vizitko pri kom

look over neprehodni glagol
pregledati; spregledati; gledati preko

mostíti -im utvrđivati, graditi put preko barovitog zemljišta: mostiti pot

narámnik m
1. epoleta: generalski -i
2. v. krušnjak
3. naramenica, remen koji se prebacuje preko ramena

nìšan km (t. nišan, perz.)
1. tarča: gadanje u nišan
2. muha: uzeti koga na nišan; prednji i zadnji nišan muha in merek
3. odlikovanje, odličje: na glavi mu tri -a carska
4. znamenje: nišan na desnoj ruci
5. darilo snubca nevesti
6. dial. muslimanski nagrobnik
7. razgovarati s kim preko -a biti s kom v sovraštvu

op-pōnō -ere -posuī -positum (ob in pōnere)

1. na(s)proti postaviti (postavljati), položiti (polagati), postaviti (postavljati), položiti (polagati), (po)držati pred (ob) kaj, pass. nasproti stopiti (stati), se uleči (ležati): Petr., Cels. idr., o. manum fronti O. dati na čelo, oculis (ante oculos) manū o. O. ali manum ad oculos Suet. zasloniti (zaslanjati), zakri(va)ti si oči z roko, auriculum H. nastaviti, prožiti, pomoliti, fores oppositae O. nasproti postavljena = zaprta; med.: luna … opposita soli Ci. ki je stopila soncu nasproti; poseb. kaj v varstvo ali bran, obrambo (čemu) na(s)proti, kaj pred kaj postaviti (postavljati): exercitum barbarorum copiis Cu., armatos ad omnes introitus C., turrim ad introitum portūs C., castra ante moenia L., alicui equites C., se alicui C. idr., pro carissimis pignoribus corpora o. Cu. te predrage zastave zaslanjati s svojimi telesi, urbs barbaris ut propugnaculum opposita N. nasproti stoječe, moles oppositae fluctibus Ci.; o mestih: oppidum oppositum Thessaliae C. ki stoji nasproti Tesalije, Rhegion oppositum contra Lanclēia saxa O.; occ.
a) kot kockarski t.t. staviti proti (za protidobitek): pono palium: ille suum anulum opposīvit (= opposuit) Pl.
b) kot t.t. raznih voznikov: o. currum Sil. ali samo opponere Plin. zavoziti preko poti, zapreti (zapirati) komu pot z vozom (da se naslednji voz zadene ob njega in prevrne).

2. metaf.
a) nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati), prepustiti (prepuščati): Gell., ad omne periculum solus opponitur Ci., se periculis o. Ci. izpostaviti (izpostavljati) se nevarnostim, nudatas radices hiberno frigori Plin.
b) komu kaj kot strašilo pred oči postaviti (postavljati), predočiti (predočevati): alicui formidines Ci., oppositus est terror Antonio Ci.
c) postaviti kak nasprotni razlog, opreti (opirati) se na nasprotni razlog, navesti (navajati) kaj proti čemu, ugovarjati, nasprotovati, oponírati: Q., quid habes, quod mihi opponas? Ci., quid opponas si negem? Ci., aliqui nomen, valetudinem alicuius Ci.
d) primerjaje na(s)proti postaviti (postavljati), v pass. = na(s)proti stati: Ph., Sen. ph., Gell. idr., multis secundis proeliis unum adversum C., omni virtuti vitium … opponitur Ci. stoji nasproti, his quattuor causis totidem medicinae opponuntur Ci.
e) kot jur. t.t. v zastavo da(ja)ti, zastaviti (zastavljati): o. res suas ad securitatem creditorum Sen. ph., ager oppositus est pignori ob decem minas Ter., o. domos nostras Vulg., animam suam tibi Vulg.; v besedni igri s pomenom pod 2. a): villula vestra non ad Austri flatus opposita est ..., verum ad milia quindecim et ducentos Cat. — Od tod adj. pt. pf. oppositus 3 nasproten, nasprotujoč, protiven, subst. opposita -ōrum, n nasprotujoči si stavki, protislovja: Gell.

Opomba: Star. pf. opposīvit: Pl.; sinkop. pt. pf. oppostus: Lucr.

oral Medizin oralen; Adverb oralno, preko ust

overhang^*2 [ouvəhǽŋ]

1. neprehodni glagol
viseti preko, štrleti

2. prehodni glagol
pretiti

override^* [ouvəráid] prehodni glagol
prejahati, utruditi konja pri ježi
figurativno pregaziti, poteptati
figurativno razveljaviti, poničiti, ovreči (veto)
figurativno imeti prednost pred
medicina pretolči se preko

overshoot^* [ouvəšú:t] prehodni glagol & neprehodni glagol
streljati preko; prenagliti se

to overshoot the mark (ali o.s.) pretiravati, iti predaleč

perdonar oprostiti, odpustiti; pomilostiti; odreči se (čemu), opustiti, česa ne storiti; iti preko česa

perdonar la vida (a) komu življenje podariti; fig zviška s kom ravnati
no perdonar gastos ne varčevati s stroški
no perdonar medio vsa sredstva poskusiti, vse sile napeti
no perdonar (ni) un pormenor vse do pike natančno pripovedovati
... que Dios perdone... ki mu bog bodi milostljiv

per-lābor -lābī -lāpsus sum (per in lābī)

1. (z)drseti, (z)drsniti, (z)drčati, (z)leteti preko česa, švigniti (švigati) čez kaj: rotis summas levibus perlabitur undas V., aequora Sil.

2. neopažen, naskrivaj naglo kam prodreti (prodirati), dospe(va)ti, pri(haja)ti, smukniti (smukati), zmuzniti se: et apud Graecos indeque perlapsus ad nos et usque ad Oceanum Hercules Ci., Satricanos haud minus terrebant in aedem Iovis foribus ipsis duo perlapsi angues L., ad nos vix tenuis famae perlabitur aura V., in insulam nando p. T. z lahkoto (brez težav) priplavati na otok, per acies (oculorum) Lucr.

Opomba: Inf. pr. perlābier: Lucr.

prae-modum, adv. (prae in modus) = supra modum čez (vs(ak)o) mero, preko vs(ak)e mere, prek(o) vseh meja, prekomerno: Livius in Odyssia „praemodum“ dicit, quasi admodum: „parcentes“ inquit „praemodum“, quod significat „supra modum“, dictumque est quasi „praeter modum“ L. Andr. ap. Gell.

prebrodíti -bródim prebroditi, prevesti se brodom preko rijeke, reke

préčkanje s prelaženje preko

préčkati -am preći preko: prečkati cesto
preći preko ceste; prečkati strmo steno v gorah
prelaziti preko litice, strme stijene (ste-)

predrožíti -ím, predroži -ite, predrožil -ila prevesti čamac, koga u čamcu preko rijeke, reke pomoću motke: predrožiti čoln čez Savo; predrožiti čel Kolpo; predrožiti se čez reko

pregàz -áza m gaz, mjesto na rijeci, reci gdje, gde se može pješke, peške prelaziti preko rijeke, preko reke: pregaz reke ni globok

prekopicávati -am, i prekopiceváti -újem
I. prevrtati, obarati: prekopicavati volove
II. prekopicavati se preturati se preko glave: otroci se na trati veselo prekopicavajo

prekopícniti -em
I. prevrnuti, oboriti: prekopicniti voz
II. prekopicniti se preturiti se preko glave: otrok se je prekopicnil