Franja

nascere^* v. intr. (pres. nasco)

1. roditi se:
nascere di, da poveri genitori roditi se revnim staršem, v revni družini
nascere povero, ricco roditi se reven, bogat
nascere bene roditi se v plemeniti, bogati družini
nascere con la camicia, vestito imeti srečo
essere nato sotto cattiva stella roditi se pod nesrečno zvezdo
nascere cieco, muto biti od rojstva slep, nem
essere nato ieri biti hudo naiven
essere nato con gli occhi aperti biti zvit, pretkan
nascere musicista, poeta biti rojen glasbenik, pesnik

2. ekst. roditi se; pognati, poganjati; zrasti; pojaviti, pojavljati se: izvirati (reka); vziti, vzhajati (sonce):
l'Arno nasce dal Falterone Arno izvira izpod Falterona
al bambino sono nati due dentini otroku sta zrasla zobka
nascere come funghi rasti, poganjati kot gobe

3. pren. zrasti, nastati (dejavnost):
è nata una nuova fabbrica zrasla je nova tovarna

4. pren. izvirati; roditi, porajati se:
nascono forti sospetti porajajo se močni sumi
PREGOVORI: chi nasce di gatta piglia i topi al buio preg. kar mačka rodi, rado miši lovi

nàtisnuti -nēm
I.
1. pritisniti, navaliti: pazi kako su natisli, kukala im majka!
2. pognati: natisnuti konja z kim
3. poriniti, spustiti v morje: natisnuti lađu na more
4. pritisniti: natisnuli mu trnovu krnnu na glavu
5. natisniti: natisnuti knjigu
II. natisnuti se
1. pognati se: za njim se natisne pet žandara
2. nagnesti se: svijet se natisne oko njega
3. vsiliti se: natisnu mu se misao

nàtjerati -ām (ijek.), nàterati -ām (ek.)
1. napoditi, nagnati: natjerati konja u rijeku
2. pognati: natjerati komu rumen u lice
3. prisiliti: natjerati koga na poslušnost
4. izvabiti: natjerati komu suze na oči
5. zvišati: natjerati cijenu robi
6. spraviti, pripraviti: natjerati koga u škripac

nȉknuti -nēm, nȉknuh nȉknū in nȉkoh nȉče, nȉkao nȉkla
1. vzkaliti, vzkliti, nikniti, pognati, zrasti: biljka je nikla iz zemlje; brzo će niknuti stručak kupusa; nikla je zamisao; Andrić je nikao iz Bosne
2. nastati: niknuće zora rujna; nikle su nove navike

òbrušiti -īm
I.
1. vreči, pognati: neprijatelj je obrušio na nas svu svoju silu
2. podreti: obrušiti plafon hale
II. obrušiti se vreči se, pognati se, usuti se: na nas se sada obrušiše sve slobodne neprijateljske baterije

òpučiti -īm
I.
1. napočiti: a kod zora opučila jasna
2. zbežati: opuči ona pred njim, a on za njom
3. pognati: opučiti konja
4. zlomiti: opučiti komu kosti, rebra
5. odtrgati: opučiti direk od čardaka
II. opučiti se
1. odpreti se: opučila se rana koja je bila zarasla
2. odtrgati se: opučila se stijena sa bedema

òtisnuti -nēm
I.
1. odtisniti, natisniti: otisnuti knjigu
2. odriniti: otisnuti što niz brdo
3. pognati: otisnuti konja
4. odriniti, oditi: on otište u Kotare ravne
II. otisnuti se
1. odriniti: on se otisnuo na put
2. utrgati se: otisnula se stijena od brda
3. odriniti, odmakniti se: lada se otisnula od obale
4. pognati se za kom: otisnuti se za kim

pellō -ere, pepulī, pulsum (prim. umbr. arō-peltu = appelito, admoveto)

1. udarjaje ali porivaje mahniti (mahati), pognati (poganjati), zagnati (zaganjati), odriniti (odrivati), prožiti, sprožiti (sprožati): contis navigia Cu., nerva in fidibus Ci. brenkati, udarjati na strune, manu lyram O. brenkati na liro, classica Tib. dati zatrobiti, sagitta pulsa manu V.; pesn.: Haemon O. stres(a)ti; pren.: longi sermonis initium pepulisti Ci. sprožil si nov, snovno bogat pogovor; tudi = nagnati (naganjati), prignati (priganjati): Iovis sic numina pellunt V.

2. metaf. ganiti, vznemiriti (vznemirjati), v srce seči (segati) komu, prevze(ma)ti koga: ipsum nullius forma pepulerat captivae L., quod (sc. dictum) cum animos hominum auresque pepulisset Ci., non mediocri curā Scipionis animum pepulit Ci. je vzbudilo Scipionu nemajhne skrbi.

3. biti, udariti (udarjati) kaj, ob kaj, na kaj: T., terram pede H., Lucr., humum pedibus Cat. teptati, vada remis Cat., fores Ci. (po)trkati na vrata, palus pulsa sonat cantu V. odmeva, puer pulsus Ci. (pre)tepen, s pestmi bit; pesn.: pulsus ramo Pr. zadet; tako tudi volucre pulsus V. = ranjen; pren. zadeti koga kaj, pripetiti, zgoditi se komu kaj: nulla me pepulit insignis iniuria Ci. ep.

4. pahniti (pehati) od, iz ali s česa, gnati, izgnati (izganjati), odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), (s)poditi, prepoditi, zapoditi: Pl., Ter.,T. idr., aliquem domo, foro, civitate, possessionibus Ci., regno H., Iust., sedibus S., patriā pelli N., pulsus (= exsul) patriā carebat N., exsules pulsi L., p. urbe O., loco L., magistratūs templis Ci., aliquem e foro Ci., ex Galliae finibus C., ab urbe, a sacris, ab agris O., pelli in exsilium Ci., miles pellitur foras Ter.; (o stvareh) odgnati (odganjati), odvrniti (odvračati), odriniti (odrivati) nazaj, potisniti (potiskati) iz česa: flumen pulsum Cu., flumen natatu Aus., niveo pectore aquam Tib. ali facilis unda pellitur manu Tib. (o plavajočih), p. aquam de agro Plin., calculos e corpore Plin.; occ. kot voj. t.t. (sovražnika) potisniti (potiskati) nazaj, odbiti, zapoditi, zadreviti, pregnati, v beg pognati, poraziti, potolči, premagati: Iust. idr., primo concursu hostes pelluntur atque in fugam coniciuntur C., milites primo congressu pulsi fugatique S., armis perterritus, fugatus, pulsus Ci., primum gradu moverunt hostem, deinde pepulerunt, postremo … avertunt L.; pren.: si animus hominem pepulit Pl. če je duh porazil človeka (kakor kakega sovražnika).

5. metaf. odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), razgnati (razganjati), odpoditi, prepoditi: pelle moram O. nehaj se obotavljati, pulso pudore O. brez sramu, tecta, quibus frigorum vis pelleretur Ci. ki naj bi odvračala (pregnala) hud mraz, malorum medicamentorum introitum Plin. preprečiti, preprečevati, nunc vino pellite curas H., famem glande O. (po)tešiti, pulsus corde dolor V., maestitiam ex animis Ci., quo tibi pulsus amor? V. kam je izginila ljubezen?, lacrimas Creusae pelle V. Kreuze ne objokuj več.

Opomba: Nenavaden plpf. pulserat: Amm.

per-pellō -ere -pulī -pulsum (per in pellere)

1. močno pognati (poganjati), močno suniti (suvati): aliquā re perpelli Nigidius ap. Non.

2. metaf.
a) nagniti (nagibati), pognati (poganjati), napotiti (napotovati), prignati (priganjati), (pri)siliti (prisiljevati), primorati koga k čemu, dognati: animum Pl., urbem metu ad deditionem L., id (k temu) pecuniā et saepius vi T.; abs.: numquam destitit … orare usque adeo donec perpulit Ter. da je (stvar) prignal do konca, da je (stvar) spravil skozi, da je (stvar) izpeljal; s finalnim stavkom: cum perpulit, ut legatos mitteret L. ali ne contra rem publicam sentiret S.; abs.: perpulit (dognal je), ut facerent L.; z inf.: plerique Aethiopum prolem, quos rege Cepheo metus atque odium mutare sedes perpulerit T.
b) živo ganiti, močno se dotakniti, močno pretresti koga, močno presuniti koga, močan vtis pustiti komu, globoko seči komu v srce, impresionirati: candor huius te et proceritas, vultus oculique perpulerunt Ci.

pokrénuti pòkrēnēm, pokrénuh pokrénu in pòkretoh pòkrete, pòkrēnut -a
I.
1. kreniti, premakniti: pokrenuti koga s mjesta; pokrenuti vojsku; pokrenuti krake oditi; led se pokrenuo zadeva se je končno premaknila
2. pognati: pokrenuti mašinu, stroj, divljač
3. razgibati: vjetar pokrenu granje
4. sprožiti: pokrenuti neko pitanje, problem
5. ganiti, pripraviti do: pokrenuti srce na ljubav; pokrenulo mi se srce raznežil sem se; pokrenula mi se žuč razjezil sem se
6. ustanoviti: pokrenuti novine
7. povzdigniti: pokrenuti intelektualni život
II. pokrenuti se
1. premakniti se
2. zganiti se: zub se pokrenuo zob se je zacel majati

pompare v. tr. (pres. pompo)

1. črpati (tekočino), polniti (s tekočino)

2. napolniti (z zrakom)

3. absol. pognati, poganjati črpalko

4. pren. napihniti, napihovati

5. vulg. pofukati

pòniknuti -nēm
1. vznikniti, pognati, vzkliti, zrasti: trava je bogato ponikla; neprijatelj kao da je iz zemlje ponikao
2. povesiti: poniknuti oči; nikom poniknuti globoko povesiti glavo

porní -ésc

I. vt.

1. pognati, vžgati (motor)

2. sprožiti, začeti

II. vi. odpraviti se, napotiti se, kreniti

pòtjerati -ām (ijek.), pòterati -ām (ek.)
1. pognati: potjerati konja; drvo je potjeralo pupoljke; trava je potjerala
2. začeti zasledovati koga: potjerati zločinca

povìtlati -ām pognati: povitlaju lovci baš na njega ogromna nerasta

prizájmiti prìzājmīm pognati, zapoditi: prizajmi ga Gavran kapetane, za njim oturio koplje

proćèrdati -ām zapraviti, pognati: proćerdati sve do podljednje parice

prōd-eō -īre -iī -ītum (prōd [gl. pod prō] in īre)

I.

1. (pr)iti ven, iziti (izhajati), vrniti (vračati) se, pri(haja)ti, iti, stopiti (stopati) iz česa, kam: candidato consulari obviam prodiere multi Ci. Z izraženim izhodiščem: ex portu C., ab antro O., de rupe Auct. b. Afr., utero O.; z nakazano smerjo: foras Pl., Ph., nemo huc prodit Ter., ad colloquium C., in funus Ter., Varr. iti za pogrebom, in turrem Sen. ph., in publicum prodire Ci., Iust. ali samo prodire Ter., L. javno se (po)kazati; occ. javno nastopiti (nastopati): Pl., in scaenam Ci., N., Suet. na odru, in contionem populi N. v zboru, na zborovanju, na skupščini, si testis (kot priča) prodierit Capito Ci.

2. metaf. (po)kazati se, pojaviti (pojavljati) se, na dan priti (prihajati), na dan (na svetlo) stopiti (stopati), nasta(ja)ti, posta(ja)ti: prodit bellum O., aurum prodierat O., eloquentia prodiit in lucem Ci., iuvenum prodis publica cura H., prodis ex iudice Dama H. postajaš iz (sodnika, porotnika =) svobodnjaka suženj. —

II.

1. naprej se pomakniti (pomikati), naprej iti: longius C., columbae prodeunt volando V. letijo dalje, p. in proelium C., ad fauces C. (o ladjah); pren.: est quādam prodire tenus H. (pr)iti (prodreti) do kod (do neke meje), p. extra modum Ci. prestopiti (prestopati) mero, ne ad extremum prodeatur Ci. da se ne zaide v skrajnost, consuetudo et serpere et prodire (prodirati, širiti se) coepit Ci.

2. metaf.
a) o rastl. na dan pri(haja)ti, pojaviti (pojavljati) se, pognati (poganjati) kali, (vz)kliti, (vz)kaliti, vznikniti (vznikati), (z)rasti, pognati (poganjati) iz česa, od kod: Varr., O., Col., Plin.
b) o solzah pojaviti (pojavljati) se, pri(haja)ti, izvirati: lacrimae saepicule de gaudio prodeunt Ap.
c) o vzpetinah, štrlinah (naprej) moleti, izstopati štrleti, strčati: immodico prodibant tubere tali O., rupes prodit in aequor V., in angulos prodeunte rostro Plin.

Opomba: Vulg. fut. I prodiet, prodient: Eccl.; star. prodinunt = prodeunt: Enn. ap. Fest.

prodigar [g/gu] tratiti, zapravljati, razsipavati, pognati (premoženje)

prodigar cuidados a alg. koga skrbno negovati
prodigar elogios zelo slaviti
prodigar honores a algn obsuti koga s častmi

prōd-igō -ere -ēgī (*prod [gl. pod prō] agere)

1. naprej pognati, odgnati (odganjati), pognati (poganjati): sues in limites lutosos Varr., pullos cum matribus in pabulum Varr., pulli prodigendi in solem Varr.

2. metaf.
a) naprej (po)gnati = pognati (poganjati), zapraviti (zapravljati), razsipa(va)ti, (po)tratiti, zafr(e)čkáti, razmeta(va)ti kaj, s čim: Icti., egebit, qui suum prodegerit Pl., aliena S., bene parta S., sumptibus sua T., opes Suet., vitam Amm., singulos artūs suos prodigendos dare Gell., pecuniam Hier.

3. pregnati (preganjati), izgnati (izganjati), odgnati (odganjati), (od)poditi: soporem Tert.

Opomba: Pt. pf. prōdāctus šele pri: Tert.