Franja

ùhvatiti -īm
I.
1. ujeti: uhvatiti zločinca, pticu u zamku, koga za ruku; mačka uhvati miša; uhvatiti koga na ljepak, koga u laži
2. zalotiti: majka ga je uhvatila medu mangupima
3. prijeti: uhvatiti koga pod ruku, djevojku oko pasa, preko struka; uhvatio me grč; testera, pila je uhvatila
4. zateti: na putu nas je uhvatio mrak; noć me uhvatila nadomak grada
5. odkriti, priti na sled: policija je uhvatila lažni novac
6. prijeti (se): malter neće da uhvati; uhvatilo ga vino
7. pograbiti: uhvatiti koga za kosu, za bradu, za oružje
8. presenetiti, zalotiti: uhvatiti zločinca na djelu, u kradi
9. spreleteti: uhvati me strah, groznica
10. ujeti v pero, opaziti: Nušić ima dar da uhvati smešno oko sebe i da ga naslika
11. vpreči: uhvatiti konje u kola
12. uhvatilo ga vino vino mu je stopilo v glavo; uhvati ga nesvijest omedlel je; uhvatiti račun priti na svoj račun; uhvatiti korijena, korena zakoreniniti se; uhvatiti vjeru s kim dati komu moško besedo; uhvatiti maglu = uhvatiti čistinu pobegniti; uhvatilo ga je sunce prijelo se ga je sonce; uhvatiti put po varoši napotiti se po mestu; uhvatiti pravac stanica napotiti se proti postaji
II. uhvatiti se
1. ujeti se
2. prijeti se: uhvatiti za podršku, za stvarne dokaze
3. oprijeti se: uhvatiti se nekog posla
4. narediti se: uhvati se led na vodi, vrhnje, kajmak na mlijeku; uhvatio se mrak
5. uhvatiti se kome za skut zgrabiti se komu za krilo; uhvatiti se za trbuh od smijeha; uhvatiti se kome srca prirasti komu k srcu; uhvatilo ga u krstima prijelo ga je v križu, začelo ga je trgati v križu; uhvatiti se u koštac s kim spoprijeti se s kom; uhvatiti se u kolo vstopiti se v kolo; uhvatilo se sunce mrknilo je sonce

ùmerkati -ām (n. merken) nizko pog. opaziti: u gomili umerkao sam i nju

umòtriti ùmotrīm zagledati, zapaziti, opaziti

uòčiti ùočīm zapaziti, opaziti: ja sam odmah uočio razliku između ova dva predmeta

ūsūrpō -āre -āvī -ātum (iz ūsū in rapere) „prigrabiti si z rabo“

1. rabiti, uporabiti (uporabljati), porabiti (porabljati), poslužiti (posluževati) se česa, poseči (posegati) po čem, izkoristiti (izkoriščati) kaj, izrabiti (izrabljati) kaj, izvršiti (izvrševati), izvesti (izvajati), opraviti (opravljati), uresničiti (uresničevati), uveljaviti (uveljavljati), spraviti (spravljati) v veljavo: Pl., Varr., Plin., Suet., Icti. idr., viam Ci., genus poenae in improbos civīs Ci., ius Cu. uveljavljati, utrjevati, libertatem (volilno pravico) Ci., usurpata statim libertate T. ob prvem užitju svobode, officium Ci. nastopiti, solita munia, otium post labores T., comitatem et temperantiam T. kazati se prijaznega in vzdržnega, multa in vulgus grata usurpavit T.; od tod usurpatur, usurpatum est v rabi (navadi) je, navadno je, običajno je: Col., Ulp. (Dig.); subst. ūsūrpātum -ī, n navadno, običajno, navadno (običajno) stanje: amnis intra usurpata semper collium substiterat Plin. iun.

2. occ.
a) lastiti si, svojiti si, prisvojiti (prisvajati) si, (iz)terjati, zahtevati, uveljaviti (uveljavljati) pravico do česa: libertatem L., T., ius L., caelestes honores Cu., nomen civitatis Ci. zahtevati svojo pravico kot državljan, Segestanorum multis officiis usurpata et conprobata cognatio Ci., id, quod populi est, repetimus atque usurpamus L., idque unum ex publicis muneribus usurpare T.
b) poseb. kot jur. t.t. lastiti si, svojiti si, prisvojiti (prisvajati) si, prilastiti (prilaščati) si, polastiti (polaščati, polaščevati) se česa, zahtevati, dobi(va)ti, pridobi(va)ti si, uzurpirati α) po pravici: amissam possessionem Ci., possessionem (sc. provinciae) T., hereditates S. nastopiti, aliam gloriam Plin., imperium Iust.; od tod: usurpata mulier Q. Mucius ap. Gell. po enoletni rabi postala soproga; pren. čutiti, občutiti, začutiti, zazna(va)ti, opaziti (opažati): aures usurpant sonitum Pl., usurpare sensibus, oculis Lucr., quas neque oculis nec pedibus usurpavi Pl. β) protipravno: alienam possessionem L., gloriam istam Plin. iun., civitatem Romanam Suet., dominium Cod. I.

3. metaf. (besede) rabiti, uporabiti (uporabljati), poseči (posegati) po čem, omeniti (omenjati), v misel vzeti (jemati): verbum usurpabo vetus Pl., Graecum verbum usurpavi Ci., quod semper usurpamus in omnibus dictis Ci., id libenter usurpo sermonibus Ci., crebro usurpat „et consul et Antonius“ Ci., quod apud Bactrianos vulgo usurpabant Cu. kar je bilo pri Baktrijcih pregovorno, kar je pri Baktrijcih prešlo v pregovor, nomen tantum virtutis usurpas Ci., Curi non cum caritate aliqua benivola memoriam usurpare Ci. govor speljati na … , v govoru omeniti … ; occ. (po)imenovati, dati ime, nazivati: Col., is, qui sapiens usurpatur Ci., quos fratres inter se agnatosque usurpari atque appellari videmus Ci.

uzréti uzrem, uzrl -ite, uzrl -a ugledati, opaziti: čim sem stopil iz hiše, sem ga uzrl

vedeá văd vt./vi./vr.

1. videti

2. videvati

3. gledati, pogledati

4. zagledati; opaziti

vedere^*

A) v. tr. (pres. vedo)

1. videti, gledati:
vedere, vederci videti (imeti vid)
vedere, vederci poco, male slabo videti
non vederci per la fame biti strašno lačen
vederci doppio videti dvojno (od utrujenosti, pijanosti); biti strašno utrujen, pijan
non vedere il giorno, l'ora pren. komaj čakati
vedere coi propri occhi videti na lastne oči
vedere per credere neposredno se prepričati
far vedere pokazati
non farsi vedere skrivati se; delovati skrivaj
te lo farò vedere, te lo faccio vedere ti že pokažem!
vedere qcn. di buon occhio, di mal occhio pren. koga ceniti, ne ceniti, komu biti naklonjen, nenaklonjen
stare a vedere počakati, ne vmešavati se

2. pregledati, prebrati, pogledati:
vedere i conti pregledati, preveriti račune
vedi, v. glej

3. gledati; udeležiti se; obiskati:
vedere una mostra obiskati razstavo

4. obiskati, srečati; videti:
andare a vedere il medico, l'avvocato iti k zdravniku, k odvetniku
farsi vedere dal medico dati se pregledati
guarda chi si vede! pog. glej no, koga vidimo!
non farsi più vedere ne biti na spregled
non poter vedere qcn. pren. koga ne prenesti

5. pren. videti, gledati v mislih, v domišljiji; predvideti:
vedere qcn. in sogno sanjati koga
vedere nero, rosa biti črnogled, optimist

6. opaziti, opažati

7. pren. razumeti, doumeti:
dare a vedere razložiti
non dare a vedere skriti
far vedere dokazati
non vederci chiaro ne biti jasno

8. pren. presoditi, presojati:
a mio modo di vedere po mojem

9. poskusiti, skušati:
vedrò di accontentarti poskusil ti bom ustreči

10.
avere a che vedere con qcn. con qcs. biti v zvezi s kom, s čim

B) ➞ vedersi v. rifl. (pres. mi vedo)

1. videti, gledati se

2. pren. čutiti se, biti:
date le circostanze mi vedo costretto a rinunciare ai suoi servizi glede na okoliščine sem se prisiljen odpovedati vašim uslugam

3. pren. videti se, prepoznati se

C) ➞ vedersi v. rifl. (pres. ci vediamo) srečati se, dobiti se:
ci vediamo domani vidiva, dobiva se jutri
chi s'è visto s'è visto in konec (kot zaključek pogovora, razprave)

Č) m

1. videnje:
al vedere ob pogledu na, videč

2. pogled, razgled:
bel vedere, belvedere razgledišče

3. videz, izgled:
far un bel vedere lepo izgledati

4. mnenje, sodba:
a mio, tuo, suo vedere po mojem, tvojem, njegovem (njenem)

ver* videti, pogledati, pregledati, preiskati; zaznati, spoznati, opaziti; obiskati; pravo obravnavati

ver una causa obravnavati pravdo
ver las estrellas (pop) vse zvezde videti (od bolečine)
no lo veré yo en mi vida tega ne bom več doživel
lo creo como si lo viera (fig) to verjamem na besedo
hacer ver, dar a ver dati videti, pokazati
ver venir videti prihajati, pričakovati kaj; paziti na, na preži biti
verlas venir kartati
¡te veo (ver)! že vem, kam meriš! sem te že spregledal!
tener que ver con imeti zvezo (posla) z
no tiene nada que ver (con ello) to nima s tem nobene zveze! nič za to!
modo de ver stališče, vidik; pojmovanje
¡a ver! da vidimo! pokazati, prosim!; no, česa ne poveste!
allá veremos bomo že videli
¡ya (lo) veremos! bomo videli! počakajmo! ne mudi se toliko!
sería de ver que bilo bi zanimivo, če
bien se echa de ver que takoj se vidi, da
está por ver je še dvomljivo
¡hay que ver! to je komaj verjetno! čujte, čujte!
¡pues tendría que ver! tega bi se še manjkalo!
sin más ver brez podrobnejše preiskave
verse videti se, po-, pri-kazati se; nahajati se; obiskovati se
me veo obligado a ne morem si kaj, da ne bi ..., prisiljen sem
siento verme en el caso de... žal sem prisiljen ...
siempre se le ve a V. con gusto Vi ste vedno dobrodošli
me veo negro para conseguirlo (fig) to bo trd oreh zame!
¡ya se ve! seveda! vsekakor!
verse pobre reven biti, (nenadoma) obubožati
verse con sniti se s kom, pogovoriti se z; biti v posesti česa
te vas a ver con él lahko boš govoril z njim
va a vérselas sólo con él sam bo z njim opravil
¡habráse visto! je to verjetno! nezaslišano!
véase (más) abajo glej spodaj

video -ēre, vīdī, vīsum (indoev. baza. *u̯ei̯d-,*u̯id- videti, vedeti; prim. skr. vḗda vem, vetti (on) ve, vitta- znan, poznan, vindáti najde (nahaja), vidyā́ védenje, znanje, vḗdaḥ sveti spis, lat. vīsō, vīsus 3, vīsus -ūs, vīsiō, umbr. virseto = lat. vīsum ali vīsa, gr. εἶδω [z aor. εἶδον < *Ƒεῖδον] vidim, οἶδα [iz *Ƒοἰδα] vidim, vem, ἰδέα, εἶδος videz, podoba, lik, εἴδωλον podoba, sl. vedeti, videti, vid, lit. véizdmi videti, véidas lice, got. wait = stvnem. weiß = nem. ich weiß, got. witan, witaida = stvnem. wizzan = nem. wissen) videti

A. video -ēre v act. in pass.

I.

1. intr. videti = imeti vid (vidno moč), moči videti, gledati: perplexe vides Pl. ne vidiš prav, clare videre oculis Pl. imeti jasne oči, imeti jasen pogled, jasno videti, bene videre oculis Ci. dobre oči imeti, dobro videti, acriter (acrius) videre Ci. imeti oster vid, ostro videti, quam longe videmus? Ci. kako daleč seže naš vid?, longius videre Ci. videti na večjo daljavo, dlje videti, sensus videndi et audiendi Ci. vid in sluh, videndi facultas Cels. vid, videndi ratio Gell., propter imbecilitatem iam non audit aut non videt Cels.; occ. imeti odprte oči, bedeti: iamque videnti … tempora pingit V. ko je bil že buden.

2. trans. videti, zagledati, zazna(va)ti, v pass. videti se, zagledati se, biti viden: Pl., Ter., Cels., Q. idr., Cumanum ex eo loco video Ci., ut te viderem et viserem Ci. ep. da bi te videl in obiskal (= pogledal, kako se imaš), opera, quae numquam viderant antea Galli C., nostri oculi vīdēre Cacum V., oculis sol videt iuvenem O., si vivo visurus eum V., videre aliquid in somnis, secundum quietem Ci. ali per somnum, per quietem Iust. v sanjah, somnia (somnium O.) videre Ci. imeti sanje, sanjati, ubi sol sex mensibus non videtur Varr., flamma ab oppidanis visu N., equites procul visi L., in aperto loco paucae stationes equitum videbantur C. je bilo moč videti, latet silvis nulloque in monte videtur O., quis furor, auditos … praeponere visis caelestes? O. pred vidnimi, quod non vidisset, pro viso sibi renuntiasse C., visus lupus H., divisque videbit permixtos heroas et ipse videbitur illis V. Od tod
a) subst. vīsum -ī, n kar se je videlo, kar je bilo videno: α) prikazen, podoba, pojàv, pojava, poseb. v sanjah: turpia visa Pr., quies sine visis somniorum Ci., di vanum avertite visum Tib., nocturna visa Amm.; abs.: perterritus visis Ci., hoc visum nulli, non ipsi effata sorori V., visa quid ista ferant O. β) = gr. φαντασία kot fil. (stoiški) t.t.) fantazija, fantazijska slika, fantazijska podoba, podoba (predstava) v duši, domislek, domišljija, starejše domišljava, utvor domišljave, umislek, vobrazek: Ci.
b) adj. videndus 3 viden: nulli videndus O. nikomur viden, vsem neviden. — Skladi: z dvojnim acc.: Varr. idr., neque me indecorem videbis V., urbem vidit inanem O., quaedam imperfecta vident O.; poseb. s predik. pt. (pri neposrednem zaznavanju): Cat. idr., adulescentium greges Lacedaemone vidimus ipsi … certantes pugnis, calcibus … Ci., quem cum videret supplicem in ora sedentem N., armatosque vident stantīs in limine V., scorpion puer minitantem vidit O., quam paene … iudicantem vidimus teacum H.; z ACI (pri posrednem zaznavanju): suos fugere et concidi videbat C., cum suos interfici viderent C., ubi videt Numidas minus instare S., saepe tribus lectis videns cenare quaternos H. lahko vidiš, scindi videres vincula L. ali molliri membra videres O. bi lahko videl, bi mogel videti, lahko bi (bil) videl, serpentes atque videres infernas errare canes (hiperbaton; veži: serpentes atque infernas canes videres errare) H., vidi ego civium retorta tergo brachia libero … et arva Marte coli populata nostro H.; z odvisnim vprašanjem: qui videant, quas in partes hostes iter faciant C., ex illo, quae me sequantur bella, vides V., videbat, uti … hac fugerent Grai V., vides, ut alta stet nive candidum Soracte H.; toda za stalnim besedilom „viden (gl. opombo spodaj) ut“ (njen pomen je trdilen) „ali vidiš, kako“ stoji odvisni vzklični stavek v ind.: viden ut geminae stant vertice cristae … ? V., viden ut faces splendidas quatiunt comas? Cat.; podobno: nonne vides, croceos ut Tmolus odores India mittit ebur V.; vendar tudi: viden ut strepitantibus advolet alis … Amor Tib.; s cum in cj.: O. idr., videbamus, philosopho cum operam daret, Q. Tuberonem Ci., vidi, … cum membra manderet V.; pren. (o neživih subj.): tertia dum Latio regnantem viderit aestas V., quascumque (sc. terras) vident occasus et ortus O., vidit noctem dies, nox media solem videt, sanguinem extremae dapes domini videbunt Sen. tr.

3. occ.
a) videti na svoje oči, biti priča (očividec), dočakati, učakati, doživeti, dobiti, uži(va)ti, biti (postati) deležen česa: quam ibi miseriam vidi! Ter., clarissimas victorias aetas nostra vidit Ci., suo toto consulatu somnum non vidisse Ci., utinam eum diem videam Ci. ep., quos (sc. dies) in vita celeberrimos laetissimosque viderit Ci., ne nimis sero … regni paterni speciem videat L., ut Roma saeculi quinque vidit O., videre centum messes, tempora senectae O., diem nondum videram Sen. tr. še nisem bil zagledal luči življenja, še nisem bil rojen, nullius ex sua stirpe fumis vidit N., casus abies visura marinos V. ki bo priča, ki bo deležna.
b) zopet (znova, spet) videti: suos, patriam Ci., mea regna videns V.
c) poiskati, obiskati: causa videndi has domos O., Othonem vide, Septimium vide, videbis ergo hominem, si voles Ci. ep., mane videns Plinium domi Plin. iun., qui (sc. medici) aegrum raro vident Cels.
d) videti kaj (na)pisano v knjigi, vedeti (iz knjig), (pre)brati, (pre)čitati: quam (sc. silvam) … quibusdam Graecis fama notam esse video C., reiectum esse ab Asclepiade vomitum in eo volumine, quod de tuenda sanitate composuit, video Cels.
e) (blago) spreje(ma)ti koga: videre reversos honorifice Amm.

4. metaf. (v duhu) (u)videti, opaziti (opažati), sprevide(va)ti, uvide(va)ti, doume(va)ti, razume(va)ti, doje(ma)ti, spozna(va)ti: Ter., Cels., Iust. idr., quem (sc. exitum) ego tam video animo, quam ea, quae oculis cernimus Ci. ep., videre vitia in dicente Ci., quin acrius vitia quam recta videat Ci., di vatesque in futurum vident L., videre ventura (prihodnost) V., O., sua fata O. vnaprej videti, video meliora proboque, deteriora sequor O., belli finem nullum videmus Hirt., V., multum Pl., Ci. ep. daleč videti = biti daljnoviden, pameten biti, cum me vidisse plus fateretur Ci. da sem bil pametnejši (preudarnejši), sin autem vos plus tum in re publica vidistis Ci. če pa ste vi pokazali večjo politično preudarnost; z ACI: Aeduos in dicione videbat Germanorum teneri C., videbat id non posse fieri N., capita nominis Latini stare cum rege videbant L., simul ac Iuturna … vidit … vulgi variare labantia corda V.; redkeje z odvisnim vprašanjem: quod ego, cur nolim, nihil video Ci. ep., cuius criminis reus sim, non video Cu., vide, quantum fidei tuae credam Cu.; occ. opaziti (opažati), zapaziti (zapažati), zazna(va)ti, (ob)čutiti, (za)slišati, (za)čuti: naso … videt plus quam oculis Pl. več (bolje) vonja, kot pa vidi, mugire videbis sub pedibus terram V., tum videres stridere … susurros H., vidistin' toto sonitus procurrere caelo Pr., caseus, qui vehementior vetustate fit vel ea mutatione, quam in eo transmarino videmus (sc. z okusom) Cels. —

II.

1. gledati, pogledati (pogledavati, pogledovati), ogledati (ogledovati) si: aliquem videre non posse Ci. koga ne moči videti, koga ne moči trpeti, spectat eam Tereus praecontrectatque videndo O., videamus miserabile funus O., quem tu nascentem placido lumine videris H., iuvat ire et castra desertosque locos videre V.; v sup.: mulieres et pueri, qui visum processerant S. gledat (boj); z odvisnim vprašanjem: vide sis, signi quid siet Pl. poglej vendar, kak pečat je, oglej si prej pečat, vide tali ubi sint Pl.; z odvisnim in vzkličnim stavkom: illud vide os ut sibi distorsit carnufex Ter.; impers.: vide sis modo etiam (le poglej sem, le poglej me), visum est Pl. sem že pogledal; sup. vīsū videti pri adj.: tumulus facillimus visu S., miserabile visu V., C.; nam. tega sup. stoji pesn. inf. vidērī = videti (prim. μέγας ὁράασϑαι Hom.): vitulus vivens videri H., maiorque videri nec mortale sonans V.

2. occ.
a) (zaupno) koga pogledati (pogledavati, pogledovati): Sen. ph. idr., me vide Pl., Ter. upaj name, zanašaj se name.
b) zgledovati se po kom, ogledovati se po kom: quin tu me vides? Ci. zakaj se ne zgleduješ po meni? = le zgleduj se po meni (kako sem jaz ravnal).
c) (malomarno, mirno) gledati kaj: vidistis in vincula duci universi eum, qui a singulis vobis vincula depuleram L. (prim. L. 6, 14 in 22, 14), matres Edonidas omnes quae vīdēre nefas, torta radice ligavit O.; pren. (o neživih subj.) gledati kaj, tj. kam = ležati proti, stati proti čemu: quae nascentem videt ora solem Sen. ph. ki leži proti vzhodu, (sc. Appenninus) Gallica rura videt Lucan., triclinium videt xystum Plin., triclinium hortum et gestationem videt Plin. iun.

3. metaf. (v duhu) gledati, ogledati (ogledovati) si kaj, premisliti (premišljati, premišljevati), razmisliti (razmišljati, razmišljevati), pomisliti (pomišljati, pomišljevati), (raz)motriti (razmotrivati), preudariti (preudarjati), (pre)tehtati, pretehtati (pretehtavati, pretehtovati), presoditi (presojati), oceniti (ocenjevati): nunc ea videamus, quae contra disputari solent Ci., cum haec sunt videnda Ci.; pogosto z odvisnim vprašanjem: Ter., Cels. idr., id primum videamus, quatenus amor in amicitia progredi debeat Ci., quid fuerim, quid simque, vide O.; pogosto v fut. II, da se odločitev a) ali preloži na poznejši čas: hisce de rebus mox (post, alias) videro ali viderimus (= fut.) Ci., alio loco de oratorum animo videro Ci.; b) ali prepusti drugemu: quam id recte faciam, viderint sapientes Ci., sitne malum dolere necne, Stoici viderint Ci. o tem naj razmišljajo stoiki = to naj odločijo stoiki (to meni ni nič mar); occ.
a) (po)skrbeti, (po)brigati se za koga, za kaj, oskrbeti (oskrbovati) koga, kaj, preskrbeti (preskrbovati) koga, komu kaj, priskrbeti (priskrbovati) komu kaj, paziti na koga, kaj, (po)gledati kaj, po čem, za čim, da bi … , da ne bi … : Petr. idr.; alicui videre skrbeti za koga, npr.: recte ego mihi vidissem Ter., Dolabellae videre Ci. ep., videre sibi hoc Ci., videre sibi locum, sedem Ci., viderint ista officia viri boni Ci., valebis et negotia mea videbis ut prandium nobis videret Ci. ep., potionis aliquid et cibi videamus Ci., videndum sibi esse aliud consilium Ci., Camillus … suam gloriam videt L., quae agenda videndaque L., viderit ista deus O., de his videris L., de me Iuppiter viderit V., post de matre videro Ter. (glede fut. II v teh stavkih gl. zgoraj); z odvisnim vprašanjem: tu, quemadmodum his satisfacias videris Ci.; s finalnim (zahtevnim) stavkom: Ter., Cels. idr., scribas, vide, plane et probe Pl., videret, ut quam primum tota res transigeretur Ci., vide, ut probare possit Ci. ep. pazi se, da ne … , videant consules (magistratus L.), ne quid res publica detrimenti capiat Ci., L. (stalno držpr. besedilo), vide, ne tu peius consulus N., vide, ne post mortem meam mentiaris te vicisse Sen. ph. glej, pazi; v zvezah vide, videto, videamus, ne in podobnih ne včasih = ali (li) morda, npr.: vide, ne hoc turpe nobis sit Ci. = to je … morda nečastno, vide, ne nulla sit divinatio Ci. = preroškega daru pač morda ni, težko da bi obstajal preroški dar; toda: videndum est, ne non satis sis Ci. = prejkone ni zadosti, utegne pač biti premalo, videte, ut sit necesse Ci. = težko da je potrebno; abs.: sed ipse viderit Ci. ep. naj gleda sam (meni nič mar), viderit intereat O. naj gleda sam, viderit; fateamur amores O. naj gleda kdo drug.
b) oko (oči) imeti na čem, vreči (metati) oko (oči) na kaj, nameravati kaj, v mislih imeti kaj, hlepeti po čem, stremeti za čim, poganjati se za čim, gnati se za čim, prizadevati si za kaj: vidit aliud Ci., maius quiddam videbam Ci., cuius mens nihil nisi commodum publicum videt L., magnam gloriam, imperia immodica v. L.

B. videor, vidērī, vīsus sum kot dep. pass.

1. videti se, biti viden, dati (dajati) videti se, pojaviti (pojavljati) se, (po)kazati se, prikazati (prikazovati) se: praesens videbor O., tu visus Enipeus gignis Aloidas O. prikazavši se kot Enipej; z dat. personae: negat sibi umquam … duas ex lucerna flammulas esse visas Ci., haec agenti portentum terribile visum (sc. est) L., nulla mihi visa (sc. est) sororum V.

2. metaf.
a) zdeti se, dozde(va)ti se, biti videti, kazati se, veljati za = imeti se za kaj, kazno biti; s predik. nom.: durior ad haec studia videbatur Ci., ut consimilis fugae profectio videretur C., atrox visum id facinus L., poteras iam videri felix O.; z inf. (NCI): Ter. idr., solem e mundo tollere videntur, qui amicitiam e vita tollunt Ci., ut exstinctae potius amicitiae quam oppressae videantur Ci., res postulare videtur S., Miltiades non videbatur posse esse privatus N., visae canes ululare V., colles exire videntur O. videti je, kakor da … ; inf. (poseb. esse) je včasih izpuščen: quod vix optandum (sc. esse) videtur Ci., Ariovistus tantos sibi spiritus … sumpserat, ut ferendus non videretur C., ubi tempus (sc. esse) visum (sc. est) S. da je čas, haec alio spectabant atque videri (sc. spectare) volebant N.; poseb. kot previden izraz v uradnih izjavah nam. trdnega odloka: maiores nostri voluerunt, quae iurati iudices cognovissent, ea non ut esse facta, sed ut videri pronuntiarent Ci., „fecisse videri“ pronuntiat Ci., cum pontifices decressent videri posse sine religione eam partem areae mihi restitui Ci., consul adiecit senatusconsultum Ambracium non videri vi captam esse L. (glede na ACI v zadnjih dveh stavkih gl. spodaj), deinde secessi et ex consilii sententia „videtur“ inquam Plin. iun.; nam. inf. stoji pt. fut.: eius praecepta sic optime divisuri videmur Q.; z dat. personae: Pl., Ter. idr., quod idem Scipioni videbatur Ci., quae quibusdam admirabilia videntur Ci., plerisque periculosum videbatur flumen pervadere Cu., aliis violentior aequo visa dea est O.; brezos. z ACI (klas. redko): Pl., Acc. ap. Ci., Q., Gell. idr., non mihi videtur ad beate vivendum satis posse virtutem Ci., quia videbatur et Limnaeum … oppugnari posse L.
b) biti očitno, biti očividno; pogosto lahko videri slovenimo tudi z adv. očitno, očividno: misericordiā usus videtur C. očitno je, da kaže usmiljenje, očitno kaže usmiljenje, non minorem exercitus quam ipse imperator laudem meritus videbatur C. očitno je bilo, da je vojska zaslužila prav tolikšno slavo kot … , očitno je vojska zaslužila … ; nihil videmur debere praetermittere H. očitno ne smemo …
c) occ. (sibi) videri domišljati si, domnevati, meniti, misliti: videor mihi perspicere ipsum animum Ci., obiurgari senatum, ut mihi visus sum, summa cum auctoritate Ci., videor mihi strepitum audire Cu., agna sibi nondum tuta videtur O., pressus mihi monte videbar O.; tudi brez dat.: visi (sc. sunt) audire vocem ex luco L., paratis, ut videbantur, magnis copiis S., vere videor posse contendere N. menim, da morem trditi, audire magnos iam videor duces H., idem factura videbar O. mislila sem storiti isto.
d) brezos. videtur (alicui) zdeti se komu prav ali primerno, hoteti kdo kaj, zahoteti se komu kaj, (z)ljubiti se komu kaj, po volji biti komu kaj, prav biti komu kaj, kdo hoteti, meniti, misliti, skleniti: Cels. idr., tibi si videbitur, villis illis utere Ci. ep., si ei videatur (videretur) Ci., si tibi videtur, des N., ita dis (patribus) visum est (gr. ἔδοξε) L. ali sic visum superis O. ali dis aliter (non ita O.) visum V. bogovi (očetje) so … hoteli, so sklenili, quippe ita Neptuno visum est V.; brez dat.: si videtur Ci., ubi visum est, quibus in locis visum est C., quae videbantur, dicebat N. svoje mnenje; z inf.: nunc autem visum est mihi de senectute aliquid ad te conscribere Ci., commodissimum visum est Procillum mittere C., visum est delere O.; inf. pogosto izpuščen: qui imitamur, quos cuique visum, est (sc. imitari ali imitandos esse) Ci., mitteretque cum imperio, quem ipsi videretur (sc. mittere) L.; tudi: visum est mihi, ut eius temptarem sententiam Ter.

Opomba: Stari. pf. videi: Enn. fr.; star. inf. pr. pass. vidērier: Ter., Gell.; 2. oseba imp. act. okrajšana v zvezi vidĕ sis: Pl.; vidēn' vulg. = vidēsne: Pl., Ter., V., Cat., Tib.

voir* [vwar] verbe transitif videti; imeti razgled (sur na), paziti (à na), skrbeti (à za); brigati se (à za); zagledati, opaziti; ugotoviti; obiskati, sprejeti (obisk)

se voir videti se, sestajati se, obiskovati se
voir à l'œil nu videti z golim očesom
voir de ses propres yeux videti na lastne oči
peut-on voir M. X.? bi lahko govoril z g. X.?
aller, venir voir quelqu'un iti, priti koga obiskat
j'ai été le voir obiskal sem ga; bil sem pri njem
voir le médecin iti k zdravniku
voir beaucoup de monde obiskovati mnogo ljudi, delati mnogo obiskov
faire voir pokazati
se faire voir pokazati se
se faire bien voir priljubiti se
en faire voir à quelqu'un (de toutes les couleurs) grdó jo komu zagosti, komu hude skrbi povzročati, slabo ravnati s kom, mučiti koga
laisser voir dati videti; ne prikrivati
je ne peux pas le voir (en peinture) (familier) (še naslikanega) ne morem videti, ne trpim ga, zoprn mi je
j'y vois clair že vem, pri čem sem (kako je s stvarjo)
vous n'avez rien à y voir to vas nič ne briga
n'y voir que du feu niti besede ne razumeti
n'y voir goutte nič ne videti
c'est à voir to je treba premisliti
voir tout en beau videti vse rožnato
je ne le vois pas du tout en médecin ne morem si ga predstavljati kot zdravnika
voir le jour zagledati luč sveta
ne pas voir plus loin que le bout de son nez (figuré) ne videti ped pred nosom
voir la mort de près zreti smrti v obraz
voir en rose skozi rožnata očala gledati
voir les choses en noir biti pesimist
ne rien voir que par le trou d'une bouteille (figuré) biti zelo zabit, butast
voir venir (figuré) (samo) čakati; premisliti si kaj; spregledati (quelqu'un koga)
je vous vois venir že vidim, kaj nameravate
voyons! no, no! torej! nehaj že s tem! nobenih neumnosti!
voyons les venir počakajmo, kaj (še) bo
j'en ai vu bien d'autres sem še kaj drugega doživel
on aura tout vu to je že višek! še to!
c'est tout vu to je enkrat za vselej opravljeno
cela n'a rien à y voir (à voir avec cette affaire) to s tem nima nobenega opravka
cela se voit tous les jours to ni nič posebnega (novega)
cela ne s'est jamais vu kaj takega pa še ne
voir de loin (figuré) predvidevati
ne point se voir slabo se razumeti (med seboj)
verra qui vivra bomo videli

zaglédati -am
I. zagledati, ugledati, opaziti, primijetiti, primetiti: zagledati koga, kaj
II. zagledati se v koga zagledati se, zaljubiti se u koga

zamijètiti zàmijetīm (ijek.), zamétiti zàmētīm (ek.) opaziti, zaznati

zàpaziti -īm
1. opaziti: zapaziti mnoge pojedinosti
2. zapomniti si: dobro sam ga zapazio kad sam ga po gorici gonio
3. vzljubiti: moj vas je otac zapazio kao sina
4. gledati, paziti: neka zapazi da se štogod bezredno ne učini na svadbi

zărí -ésc

I. vt.

1. opaziti, zagledati

2. razločevati, razločiti

II. vr. (po)kazati se, pojaviti se

відмі́тити -мі́чу док., opazíti opázim dov., obeléžiti -im dov.

досматривать, досмотреть do konca gledati, paziti na kaj, opaziti; pregled(ov)ati;
не досмотреть prezreti

завидеть zagledati, opaziti

замечать, заметить opažati opazovati, opaziti, zapažati, zapaziti; označevati, označiti, zaznamovati; pripominjati, pripomniti; zapomniti si; opominjati, opomniti; opozarjati, opozoriti:
дать з. (zast.) dati razumeti

наблюсти (zast.) opaziti, ugotoviti