-
наїда́ти -да́ю недок., jésti jém nedov., preobjédati se -am se nedov.
-
подъедать, подъесть spodjedati, spodjesti; (vse) (po)jesti; najesti se
-
поедать, поесть jesti, pojesti, snesti; (po)žreti;
поел и пошёл najedel se je in odšel
-
съедать, съесть (po) jesti, razjedati, razjesti;
тоска съедает его žalost mu razjeda srce;
ржавчина съедает железо rja žre železo;
гриб съел šel je po gobe, ponesrečilo se mu je
-
apiparse mnogo jesti in piti
-
bâfrer [bafre] verbe intransitif, verbe transitif, populaire hlastno jesti, goltati, žreti
-
básati bašem i basam
I.
1. nabijati, puniti: basati puško, pipo
2. trpati: basati si jabolka v žepe
3. ob koncu meseca ga baše
pri kraju mjeseca (me-) je u teškoj situaciji
II. basati se
1. halapljivo jesti
2. gurati se: basati se v avtobus
-
brljáviti br̀ljāvīm
1. onečejati, mazati, onesnaževati
2. mrlizgati, počasi jesti, mečkati pri jedi: brljaviti pri jelu
3. ekspr. čvekati, gobezdati neumnosti
-
cibō -āre -āvī -ātum (cibus) (na)hraniti, (na)krmiti: aliquem, aliquem absinthio, aliquem ex adipe frumenti Vulg., tempus cibandi Cael. čas obeda, cibare genera avium ali pullos Col. draconem manu sua Suet.; pass. cibor -āri jesti ali žreti: Ap., Cass., cibari nolle L. epit.
-
comiscar [c/qu] sladkati se s čem; malo in često jesti; razjedati (rja)
-
comisquear domače malo in pogosto jesti, sladkati se
-
consommer [-sɔme] verbe transitif porabiti, potrošiti, konzumirati, použiti, jesti in piti (v gostinskem lokalu); figuré zapraviti; dovršiti, izvršiti
consommer beaucoup de pain konzumirati mnogo kruha
ce moteur consomme beaucoup d'essence ta motor porabi mnogo bencina
consommer sa jeunesse zapraviti svojo mladost
consommer un crime zakriviti zločin
-
convēscor -vēscī s kom skupaj jesti: Eccl.
-
čȉstiti -īm
I.
1. snažiti: čistiti obuću, cipele
2. čistiti: čistiti pušku; kemijski, hemijski čistiti odijelo; mlazom vode čistiti tla, pod; čistiti teren od neprijatelja, drvo od gusjenica; čistiti jezik
3. pometati: čistiti metlom, odžak, dimnjak, pred svojim pragom, ispred svoje kuće
4. čistiti pete bežati
5. naglo jesti: čim sjedoše za sto, počeše čistiti prženu šunku
6. braniti: branič čisti pred golom opasnu situaciju
7. skopiti, rezati: čistiti vepra
II. čistiti se
1. snažiti se
2. čistiti se: bolesnik se čisti
3. vedriti se: nebo se čisti
4. izgubiti se: čisti se odavde!
-
diet2 [dáiət] prehodni glagol & neprehodni glagol
predpisati dieto; dietetično se hraniti, zmerno jesti
-
drijèti, drȉjeti drêm (ijek.), dréti, drêti drêm (ek.)
1. dreti: na mijeh drijeti; neprestano su dru mutni potoci
2. ekspr. nezmerno jesti, piti, žreti: sultani staše drijeti vino i rakiju
-
drobíti -im
1. drobiti: drobiti kruh v kavo
2. drobiti, sitniti: drobiti kamenje, premog
3. triniti: slama je suha, pa se drobi
4. mrviti, trošiti: drobiti kruh, sladkor
5. koračati sitnim koracima: veselo drobiti po cesti
6. živo pričati, brzo govoriti: drobiti razne zgodbice o svojem frontnem življenju
7. cvrkutati: ščinkovci veselo drobijo
8. pjevati, biglisati, drobuljiti: divji petelin drobi, slavček drobi v grmu
9. ekspr. polako jesti: drobiti kos kruha
10. mat. pretvarati više mjerske jedinice u niže
-
dvojáčiti dvòjāčīm
1. v drugo orati, na trznino orati
2. dvakrat dnevno jesti
-
ēsuriō (essuriō) -īre -īvī in -iī -itūrus (desid. glag. edere)
1. jesti hoteti, lačen biti, lakoto trpeti, stradati: Pl., Varr., O., Sen. ph., Iuv., Eccl., Vulg. idr., ebrio Cleomene, esurientibus ceteris Ci., nostri esurire consueverunt C., esuriens dominus H., num esuriens fastidis omnia praeter pavonem … ? H., canis esuriens Ph., quae (divitiae) esurire cogunt Cu., esuriendi … aviditas Plin. volčja lakota; (o stvareh): naturale est (arbores) avide esurire Plin., quanto magis vellera esuriunt Plin. kolikor bolj volna vsrkava barvo.
2. pren. hlepeti po čem; z acc.: totum Parthorum esurire aurum Plin.; v pass.: nil ibi, quod nobis esuriatur O. po čemer bi hlepel; z gen.: verae beatitudinis esurire Ap. — Od tod adv. pt. pr. ēsurienter lačno: Ap.
Opomba: Nenavaden fut.: ēsurībō Pomp. fr., Nov. fr.
-
falàtati -ām pog.
1. goltati velike kose, požrešno jesti: falatati meso
2. slabš. veliko govoriti, gobezdati