-
ȉzaglāsa prisl. na vse grlo, na ves glas: izaglasa kukati
-
jarmìč -iča m jaram za pojedino grlo, za pojedinog vola
-
Lampensockel, der, grlo žarnice
-
laryngologiste [-gɔlɔžist] masculin zdravnik za grlo, laringolog
-
lauthals na ves glas, na vse grlo
-
Lufttrichter, der, Technik beim Auto: grlo uplinjača, difuzor
-
prèklati prèkoljēm
1. preklati, zaklati, prerezati grlo
2. presekati, vsekati: tek što zamahnu mlatilom i udari po žitu, osjeti kako nešto prekla ispod pasa, kao da mu se šiljata oštrica zarinu u meso
3. pokvariti, uniciti: cerov direk do zemlje izglodala vlaga i preklao trulež
-
probang [próubæŋ] samostalnik
medicina sonda za grlo
-
rancicare v. intr. (pres. rancico)
1. pokašljevati
2. imeti vneto grlo (zaradi dima, bolezni)
-
raspare
A) v. tr. (pres. raspo)
1. stružiti, drgniti z rašpo
2. (irritare la gola) dražiti grlo (vino, rezne pijače)
3. pren. pog. ukrasti, zmakniti
B) v. intr.
1. drgniti
2. pren. slabš. čečkati
3. brskati
-
raucitās -ātis, f (raucus)
1. hripavost, zahripanost, kosmato (hripavo, odreno) grlo (gr. βράγχος): destillationes cum lacte coctum vel tritum permixtumve caseo molli, quo genere et raucitatem extenuat vel in pisi aut fabae sorbitione Plin., si … autumno vero imbres austrique sunt, tota hieme, quae proxima est, tussis, destillatio, raucitas Cels.; pl.: in tussi, uva; fellis veteri suffusioni, hydropicis, raucitatibus Plin.
2. metaf. hripav (zahripan, ohripel, zamolkel, zatopljen) glas: tubarum Plin., rapiduli sonitus M. (o smrčanju).
-
rengorger, se [rɑ̃gɔrže] prsiti se (tudi figuré), postavljati se, šopiriti se, prevzetovati, delati se važnega; vieilli nagniti glavo nazaj in pomakniti grlo naprej
-
sgolarsi v. rifl. (pres. mi sgolo) kričati, peti na vse grlo, na vsa pljuča, na ves glas:
sgolarsi a dire na ves glas dopovedovati
-
slàvūj-gȑlo s ekspr. slavčje grlo
-
stája ž
1. stajalište, ograđeno mjesto, mesto u staji za svako pojedino grlo: staja za goved, za konje v hlevu
2. obor, tor: staja za ovce; ovčja staja na prostem
3. staja, štala
-
strozzatura f
1. davitev, davljenje
2. zožitev, zoženje (ceste)
3. pren. ozko grlo
-
suf-fōcō -āre -āvī -ātum (sub in faucēs, prim. fōcāle) komu grlo (vrat) zadrgniti (zadrgovati, zadrgavati), koga (za)daviti, koga (za)dušiti, koga udušíti (udúšati, uduševáti): Sen. ph., Hier., Fest. idr., patrem, gallum gallinaceum Ci., qui non sit acerbum … in melle situm suffocari Lucr.; metaf.: vox suffocatur saepe Q. se zaduši, je nerazločen, suffocare vitem Plin. (za)dušiti, prerasti (preraščati), prekriti, vulvarum conversione suffocatas excitat Plin. histerične ženske (materničave ženske), suffocare urbem et Italiam fame Ci. ep. mestu in Italiji zapreti sapo z lakoto (stradanjem), mesto in Italijo zadušiti z lakoto (s stradanjem), mesto in Italijo izstradati.
-
throated [ɵroutid] pridevnik
ki ima grlo (vrat)
full-throated s polnim glasom (o ptici)
white-throated z belim grlom, vratom
-
acqua f voda:
acqua distillata destilirana voda
acqua dolce sladka voda
acqua minerale mineralna voda, slatina
acqua piovana deževnica
acqua potabile pitna voda
acqua salata slana voda
acqua santa blagoslovljena voda
acqua di seltz, acqua gassata sifon
acqua sorgiva, acqua di sorgente, acqua viva voda z izvira
acqua di Colonia kolonjska voda
acqua ossigenata vodikov peroksid
acqua pesante težka voda
acqua ragia terpentinovec
acqua regia zlatotopka
acque di rifiuto odpadne vode, odplake
acque termali termalne vode
passare le acque, far la cura delle acque zdraviti se v toplicah
affogare in un bicchier d'acqua utopiti se v kozarcu vode pren. obupati pred najmanjšo oviro
si assomigliano come due gocce d'acqua podobna sta si kot jajce jajcu
ha l'acqua alla gola voda mu že teče v grlo
la barca fa acqua barka pušča vodo; pren. posli gredo slabo
è come bere un bicchier d'acqua nič lažjega kot to! s tem opravim za malico!
acqua in bocca! nikomur niti besedice!
buttare l'acqua sul fuoco miriti
essere, sentirsi come un pesce fuor d'acqua počutiti se kot riba na suhem
fare un buco nell'acqua, pestar l'acqua in un mortaio, tirar su l'acqua con un paniere truditi se brez učinka, zaman
a fior d'acqua na gladini
frigger con l'acqua skopariti
lavorare sott'acqua spletkariti, rovariti
portar l'acqua al mare vodo nositi v Savo
il sangue non è acqua kri ni voda
stare a pane e acqua živeti ob kruhu in vodi
tirare l'acqua al proprio mulino vleči vodo na svoj mlin
acqua di un diamante čistost, sijaj diamanta
è un farabutto della più bell'acqua šalj. to je malopridnež kot le malokdo
PREGOVORI: acqua cheta rovina i ponti preg. tiha voda bregove dere
acqua passata non macina più preg. kar je bilo, je bilo
-
animōsus 3, adv. -ē(animus)
1. poln srčnosti, srčen, pogumen, isker, drzen, izzivajoč, silovit, viharen: timidos... odisse solemus, fortes et animosos... servare cupimus Ci., fortis et animosus vir Ci., rebus angustiis animosus atque fortis appare H., a. Priamides Hector H., comes animosior quam auctor L., animosus in armis O., equus animosus, animosi quadrupedes O., animosum pectus (equorum) V., animosior senectus Ci., animosius virginis factum Val. Max., animosa signa Pr. srčnosti polni kipi, a. frigus Stat. bridkost, združena s pogumnim zaupanjem, a. guttura O. drzno grlo, dictum a. Sen. ph., animose vivere Ci. v sebe samega upajoč, id animose et fortiter fecerunt Ci., animose paupertatem ferre, vulnera sua animosius retractare Sen. ph.; enalaga: bella animosa gerere O., pericula a. Mart.; z abl. instrumenti = ponašajoč se s čim, ponosen na kaj: spoliis animosa O., vestra parens, vobis animosa creatis O. ponosna, da sem vaju rodila, versis animosum equis Parthum dicere H.; pesn.: animosi Euri V. ali animosus ventus O. viharni (vihravi).
2. strasten, vnet, ki mu ni žal stroškov (denarja): corruptor T., homo Cod. Th., Fides Prud., animosiorem eius rei emptorem esse Dig., animose liceri Dig., animosius... solvitur votum Sen. ph., errores suos animosius defendere Aug., animosissime comparare gemmas Suet.