Franja

povpréčje (valeur ženski spol ) moyenne ženski spol ; médiocrité ženski spol

povprečje ljudi le commun des hommes
v povprečju dans la moyenne
nad (pod) povprečjem au-dessus (en dessous) de la moyenne, supérieur (inférieur) à la moyenne

povpréčje (-a) n

1. media:
nad, pod povprečjem sopra, sotto la media

2. pren. mediocrità; medietà

povračílo return

kot, v, za povračílo za in return for; repayment; (kot kazen) retribution, (represalija) reprisal, retaliation; (denarja) refund, restitution
dan povračíla je prišel (napočil) the day of retribution has arrived
ostati dolžan povračílo komu to owe someone a favour
kaj sem dobil kot povračílo za svojo prijaznost? what did I get in return for my kindness?
izvajati povračílo (represalije) nad to carry out reprisals against

povŕšje superficie f

priti na površje salir a la superficie
pod površjem bajo la superficie
nad površjem en la superficie

povzpénjati se (-am se) | povzpéti se (-pnèm se) imperf., perf. refl.

1. salire, montare:
povzpeti se na goro, v drugo nadstropje salire su un monte, al secondo piano
povzpeti se na konja, vozilo montare un cavallo, su un'auto

2. ascendere, assurgere; elevarsi, conquistare:
povzpeti se nad povprečje elevarsi sopra la mediocrità
povzpeti se do oblasti conquistare il potere

3. salire, aumentare:
stroški so se povzpeli nad milijardo le spese sono aumentate sopra il miliardo

power¹ [páuə] samostalnik
moč, sila, sposobnost (telesna in duševna)
množina zmožnosti, sposobnosti, dar, talent; vlada, oblast, gospostvo (over nad)
vpliv
pravno polnomočje, pooblastilo
politika moč, sila, oblast (power politics politika sile)
država, velesila (great powers velesile)
vplivna oseba, vplivno mesto; višja sila, božanstvo, duhovi (the powers above višja sila, bogovi)
pogovorno množina, sila česa (a power of people sila ljudi)
matematika potenca (x to the power of three x na tretjo potenco)
fizika sila, energija, zmogljivost
elektrika (jaki) tok
tehnično mehanična, gonilna sila (horse power konjska sila)
optika zmogljivost povečanja leče

within (out of) my power (ni) v moji moči
pogovorno more power to you (ali to your elbow) ! srečno!, mnogo uspeha!
to do all in one's power storiti, kar je komu mogoče
absolute power neomejena oblast
to be in power biti na oblasti, biti na krmilu
to be in s.o.'s power biti v oblasti koga
to come into power priti na oblast
to have s.o. in one's power imeti koga v oblasti
to have (no) power over s.o. (ne) imeti oblast(i) nad kom, (ne) imeti vpliv(a) pri kom
pravno full power, s polnomočje
pravno power of attorney pooblastilo, polnomočje
the powers that be oblast, oblastniki
tehnično mechanical powers stroji
power on z motorjem v teku
power off v prostem teku (motor)
under one's own power z lastno silo (tudi figurativno)
the A.B.C. powers Argentina, Brazilija, Čile

praefectūra -ae, f (praefectus)

1. načelništvo, načelstvo, predstojništvo, nadzorništvo, nadzorstvo, prefektúra; v zasebnem življenju: quin ruri's in praefectura tua? Pl., villae Varr.; v javnosti: urbis Plin., annonae, vigilum, praetorii T., morum Suet., Plin. iun. nadzorstvo nravi, nadzor nad javno moralo (v času republike je imel to nalogo cenzor (censor)), aerarii ali aerarii Saturni Plin. iun., praetorio Aur., praefecturam urbi agere Eutr.

2. vojaško poveljništvo, poveljstvo (poseb. v provincah), častniška služba, prefektúra: praefecturam sumere, petere Ci., consulum praetorumque praefectura N. od konzulov in pretorjev podeljena; (pri zaveznikih): equitum Gallorum Hirt., alarum Suet.

3. provincialno (pokrajinsko) upraviteljstvo, pokrajinska uprava, uprava (upravljanje) province, (pokrajinsko) okrožje, provincialna (pokrajinska) prefektúra: Aegypti Suet.

4. meton.
a) italsko okrajno mesto, ki so ga upravljali rimski oblastniki, prefektúra: praefecturae eae appellabantur in Italiā, in quibus et ius dicebatur, et nundinae agebantur; et erat quaedam earum R. P., neque tamen magistratus suos habebant. In † qua his † (po starejših izdajah quas) legibus praefecti mittebantur quotannis qui ius dicerent Fest., neque enim regio ulla fuit nec municipium neque praefectura aut colonia Ci., nullum erat municipium, nulla praefectura, nullum consilium Ci., horum flagitiorum iste vestigiis omnia municipia, praefecturas, colonias, totam denique Italiam impressit Ci., nullum erat Italiae municipium, nulla colonia, nulla praefectura Ci., Capua in formam praefecturae redacta Vell.
b) okrožje, upravni okraj, področje uprave, upraviteljstvo, namestništvo, prefektúra: Aegyptus dividitur in praefecturas Plin., proximas sibi praefecturas petere T., neque cunctatur (sc. Vardanes) quin proximas praefecturas corripiat T.

prae-optō -āre -āvī -ātum (prae in optāre)

1. bolj želeti, raje hoteti: Cat., C., Val. Max., T. Q. Front. idr., nemo non illos sibi quam vos dominos praeoptet L., sterilem platanum tonsasque myrtos quam maritam ulmum et uberes oleas praeoptaverim? Q.; z inf.: meumque potius me caput peric[u]lo praeoptavisse quam is periret ponere Pl., ut obliti cladium suarum perire ipsi quam non perdere eos praeoptarent Iust., perire T., nudo corpore pugnare C., immerito quam iure violari Cu.; z ACI: adeo n' pervicaci esse animo, ut puerum praeoptares perire Ter.; s finalnim stavkom: praeoptavisti amorem tuom uti virtuti praeponeres Pl.

2. praeoptare aliquid alicui rei prednost da(ja)ti čemu pred čim, postaviti (postavljati) kaj nad kaj: equitis filiam nuptiis generosarum N., Punicam Romanae societatem L., suas leges Romanae civitati L., otium urbanum militiae laboribus L.

prae-pōnō -ere -posuī -positum (prae in pōnere)

1. postaviti (postavljati) kaj spredaj (pred kaj, na začetek česa), predpostaviti (predpostavljati): T. idr., versūs in fronte libelli O., ut aedibus ac templis vestibula et aditūs, sic causis principia proportione rerum praeponere Ci., ultima primis H., hoc (to besedo) praeposui Ci.; dat.: undique decerptam fronti praeponere olivam H. (gl. pod olīva).

2. postaviti koga za načelnika (predstojnika, nadzornika, vodjo, poverjenika), postaviti koga na čelo: O. idr., tyranni Lacedaemoniis praepositi N., Cethegus caedi praeponitur Ci. Cetegu se zaupa (poveri) poboj, aliquem bello, navibus, provinciae C., quae praeposita (prednica) erat oraculo sacerdos Ci., cubiculo praepositus Suet. komorni strežnik; poseb. kot voj. t.t. praepositum esse poveljevati, biti komu poveljnik; z dat.: militibus C., castris Auct. b. Hisp., toti officio maritimo C. biti vrhovni poveljnik (admiral) celotne mornarice, poveljevati celotni mornarici; abs.: praeponere aliquem mediā acie C., praeponere aliquem in laevo cornu L. postaviti koga za poveljnika čemu, in eā orā, ubi praepositus sum Ci. kjer sem vrhovni poveljnik, forte illo loco praepositus L. ki je bil poveljnik (ki je imel poveljstvo) na tem kraju. — Subst. praepositus -ī, m predstojnik, načelnik, nadzornik, predpostavljeni, nadrejeni: rerum curae Caesaris Plin., aquarum Front. vodni nadzornik, nadzornik voda, Tyrii textrini, urbanae familiae Amm.; poseb. (abs.)
a) vojaški poveljnik, častnik, oficir, predpostavljeni, nadrejeni (naspr. gregarius miles): gregarius cavet praepositos T.
b) namestnik v provinci: Suet.; praeposita -ae, f prednica, predstojnica, opatinja (poseb. v samostanih): Eccl.

3. metaf. prednost da(ja)ti čemu pred čim, postaviti (postavljati) kaj nad (pred) kaj, imeti raje: se alteri T., amicitiam patriae Ci., salutem rei publicae vitae suae Ci., hominum Iovisque opulentissimo regno bonam existimationem N.; subst. pt. pf. praepositum -ī, n (nav. v pl.) nekaj izvrstnega, izvrstno, kar ni sicer absolutno dobro, ne gre pa ga zavreči (npr. bogastvo); prevod stoiškega izraza προηγμένον: Ci.

Opomba: Star. pf. praeposivi: Pl.; sinkop. pt. pf. praeposta: Lucr.

prae-sum -esse -fuī -futūrus biti spredaj, od tod

1. biti načelnik (predstojnik, vodja, voditelj, nadzornik), načelovati, voditi, ravnati, urejati, upravljati, ukvarjati (pečati) se s čim: Col., Icti. idr., omnibus druidibus praeest unus C., praeesse populo Ci., ei provinciae S., magistratui C., Ci., severe praefuit Ci., potestati N. opravljati službo, tantis rebus N. imeti oblast (nadzor) nad tako pomembnimi zadevami, maioribus N. reševati večje naloge, artificio, studio, sacerdotio, navi faciendae ali aedificandae, agro colendo Ci., ludis faciendis L., lares praesunt moenibus urbis O. ščitijo, temeritati ali crudelitati Ci. biti glavna oseba (glavni) pri čem, posebej se udeležiti (udeleževati) česa, biti posebej soudeležen (sodelovati) pri čem; abs.: qui praesunt Varr., Ci. predstojniki, glavni, šefi.

2. occ. upravljati (voditi upravo) kot namestnik, biti namestnik: Ciliciae Cu., provinciae Ci., qui Sardibus praeerant T.; abs.: in Mediā Cu., in ea provincia triennium praeesse Ci.; (kot voj. t.t.) poveljevati, imeti (nad)poveljstvo (vrhovno poveljstvo), biti (nad)poveljnik (vrhovni poveljnik): equitatui, navibus, classi C., exercitui C., N., equitum alae N., regis opibus N. kraljevim vojaškim silam, summae imperii N. imeti nadpoveljstvo (vrhovno poveljstvo), biti nadpoveljnik (vrhovni poveljnik); abs.: qui praesunt N. častniki, oficirji, praeesse eā regione, in Brutiis L., Lissi C. v Lisu, Hadrumeti Auct. b. Afr., circum ea castella Auct. b. Hisp. — Od tod pt. pr. praesēns -entis

I. kot pt. osebno pričujoč, prisoten, navzoč(en), sam, osebno: in improbi praesentis imperio maiorem esse vim quam in bonorum absentium patrocinio Ci., praesentem adesse Kom., Ci., C., praesens sermo Ci. ep. usten pogovor, praesens (osebno, ustno, na štiri oči) tecum egi Ci., classem imperio praesens regebat Plin. ali praesentes invisimus L. sam(i), osebno, aliquem praesentem laudare Ci. v obraz, ob njegovi navzočnosti, virum praesentem et audientem Ci. ki je to slišal na svoja ušesa = ob njegovi navzočnosti, quaestionem habere de praesente Ci. vpričo njega; pogosto abl. abs. aliquo praesente C., Ci., N. idr. vpričo koga, praesente nobis Pl. ali nobis praesente (nam. praesentibus) Acc. ap. Non.; pesn.: praesentia ora adgnoscere V. živo lice. —

II. kot adj.

1. sedanji, zdajšnji, pričujoč, trenuten, vpričen, osorenji: hora, aetas H., virtus Cu. sodobnikov, dolor Lucr., bellum N. tedanja (relat.), verba Gell. sedaj navadne, praesenti tempore O. = in praesenti (sc. tempore) Ci. idr. zdaj, za zdaj; pogosto tudi o relat. sedanjosti = takraten, tedanji: quae praesens tempus desiderabat N., parum utiliter in praesens certamen respondit L., in praesenti gloriosum fuit N. trenutno, hipno, in praesens tempus Ci. idr. za zdaj, za takrat = in praesens Ci. idr. = ad praesens tempus Iust. ali samo ad praesens Suet., munimentum ad praesens, in posterum ultionem T.; ad praesens = dozdaj, do sedaj, doslej: Amm., in rem praesentem venire Ci., Sen. ph. ali perducere Q. napotiti se (oditi, spraviti se) na kraj sam, in re praesenti L. na kraju samem, na licu mesta; pl. subst. praesentia -ium, n
a) sedanjost, sedanje (trenutne) okoliščine (razmere), sedanji (trenutni) položaj: Cu., H., T., Suet.
b) sedanjost = dogodki sedanjosti, sedanji (sočasni) dogodki: O.

2. takojšen, takojšnji, trenuten, hipen, takoj (precej, neutegoma, nemudoma) nastopajoč (se vršeč, pri rokah), nemuden, neodlašajoč, neizogiben, neizogibljiv, neizbežen, neizbegljiv: mors Ci., Cu., V., H., praesens poena sit Ci., religio iuris iurandi spem praesentis deditionis sustulit C., metus praesentis exitus Ci., a praesenti supplicio se continere Ci., praesens diligentia consulis S., decretum L., preces Pr. (takoj za pregreškom), somnium Pl., apologus Pl. basen, ki meri naravnost na koga, pecuniam praesentem solvere Ci. takoj v gotovini (iz)plačati; tako tudi: fraudator praesens solverit Icti. ali praesenti die dari Icti. v gotovini; occ. nujen, neodložljiv, silen: ei meas praesentīs preces non putas profuisse? Ci., praesens officium Ci., iam praesentior res erat L., in praesentissimis periculis Q.

3. takoj (nemudoma) kažoč svojo moč, takoj (nemudoma) delujoč, takoj (nemudoma) učinkujoč, krepek (krepak), močen (močan), mogočen, silen: auxilium Ci., V., dignitas Ci., praesentes ad nocendum vires habere Hirt. in Ci. ep., praesens venenum Mel., Plin., praesentior medicina Col., praesentissimum remedium Col., Plin., memoria praesentior L. bolj živ, bolj svež, quo (sc. malo) non praesentius ullum V. hujše, odium amorne fuerit praesentior O., Austri praesentes H., nec praesentior illo est deus O.; z inf. imajoč moč, zmožen, sposoben kaj storiti: praesens vertere funeribus triumphos H., o diva, praesens vel imo tollere de gradu mortale corpus H.; occ. takoj (rad) pomagajoč, ki takoj priskoči na pomoč, ugodeč, ugajajoč: Ter. idr., numina V., numina vatum O., dea praesens nostro succurre labori V., praesens divus habebitur Augustus H., modo diva praesens adnuat ausis O.

4. očiten, viden, očivesten, očividen: ora V., insidiae fructus Ci. ep.

5. odločen, pogumen, hraber, smel, neustrašen: Ter., Auct. b. Alx. idr., homo O., animus Ci., V., animus praesentior L., animo praesens O., praesens ingenio Plin. ki ni nikdar ob prisotnost duha.

prae-tendō -ere -tendī -tentum (prae in tendere)

1. (po)moliti, iztegniti (iztegovati), stegniti (stegovati): et sunt alia dictu minora: sed ubi visum in eo praetendit? Plin., propagines e vitibus altius praetentas non succedit Fabius Pictor ap. Gell.

2. pred seboj (po)držati: tela O., hastas dextris V., velamenta manu O., praetenta cuspide O., nec coniugis umquam praetendi taedas V. nikdar nisem (javno) kazal plamenic soproga = nikdar nisem zahteval zakonitega zakona.

3. spredaj (pred čim, pred kaj) razpeti (razpenjati), spredaj razprostreti (razprostirati), spredaj potegniti (potegovati, potezati): cilicia L., vestem ocellis O., saepem segeti V.; pesn.: muros morti V. proti smrti; metaf.
a) postaviti (postavljati) kaj spredaj (pred) kaj: sermonem decreto L., offirmare animum auribusque praetendere Plin. iun. tako rekoč „držati pred ušesi“ = dati mu premoč (prevlado) nad ušesi; od tod med. praetendi (o krajih) spredaj, pred čim ali ob čem ležati (stati); z dat.: Baeticae praetenditur Lusitania Plin., Sicanio praetenta sinu (dat.) iacet insula contra V., praetenta Syrtibus arva V., quidquid castrorum Armeniis praetenditur T.; abs.: tenue praetentum litus esse L.
b) kot (za) pretvezo (izgovor) navesti (navajati), „pretvesti“ („pretvezati“), izgovoriti (izgovarjati) se: aliquid seditioni L., legatorum decretum calumniae L. z odlokom olepš(ev)ati (zagovarjati), nomen hominis doctissimi suis immanibus moribus Ci. zakrivati (prikrivati, olepševati, lepšati, lepotiti) z imenom, ob simultates, quibus causam partium praetendebat T.; brez dat.: Q., Ap., Paul. (Dig.) idr., fessam aetatem, amicitiam, honesta nomina T.

4. pred (vojaškim) taborom (taboriščem, ostrogom) taboriti (kot straža): Eccl.

Opomba: Nenavaden pt. pf. prae-tēnsus: pozni Eccl.

prâvda ž
1. pravica: suditi po -i; dijeliti -u; krojiti, vršiti -u; izvršiti -u nad kim izvršiti smrtno kazen nad kom; na božju -u po božji pravici; po -i boga istinoga po pravici resničnega boga; pravda i krivda pravica in krivica
2. resnica: djeca, budale i pijani -u govore
3. pravda: bolja je mršava pogodba nego pretila pravda

precipizio m (pl. -zi)

1. prepad; globel; strmina:
roccia a precipizio sul mare prepadna stena nad morjem
correre a precipizio pren. teči silovito
un precipizio pren. grmada, velik kup

2. pren. brezno, prepad:
essere sull'orlo del precipizio biti na robu brezna

predominance [pridɔ́minəns] samostalnik
predominanca, prevlada, premoč (in v, over nad)

predsódek prejudice, forejudgement

brez predsódkov without prejudice
predsódkov poln prejudiced, prejudicial
ne poznati predsódkov, biti vzvišena nad predsódki to be beyond prejudice
imeti predsódke to be prejudiced (proti against, za in favour of)
znebiti se vseh predsódkov to cast away all prejudices
on ima predsódke proti... he is biased against

pregled¹ [è] moški spol (-a …) nad križiščem, dogajanjem ipd.: der Überblick, die Übersicht, die Überschau, skozi kaj: der Durchblick
imeti (dober) pregled nad einen guten Überblick haben/besitzen (über), die Übersicht haben über, (etwas) überschauen, überblicken, übersehen
izgubiti pregled den Überblick verlieren
točka pregleda nad križiščem die Sichtlinie

preglèd (-éda) m

1. controllo, esame, verifica; revisione, visita:
pregled dokumentov controllo dei documenti
carinski pregled controllo doganale
tehnični pregled revisione tecnica

2. med. visita; esame; check-up:
specialistični pregled visita specialistica
laboratorijski pregled esame di laboratorio
voj. žarg. javiti se na zdravniški pregled marcare visita

3. rassegna; rivista; ispezione:
pregled ruske književnosti rassegna di letteratura russa
voj. opraviti pregled enot passare in rassegna le unità; ispezionare le unità
pregled (preiskava)
trgovskih ladij visita, ispezione delle navi mercantili

4. imeti pregled čez kaj, nad čim sapere, conoscere qcs., essere al corrente di qcs.; (potere) vedere, controllare:
z okna je imel pregled nad celo ulico dalla finestra poteva vedere tutta la via
imeti pregled nad dogajanjem, imeti pregled nad porabo sredstev controllare lo svolgimento dei fatti, l'impiego dei mezzi
imeti pregled nad potekom bitke poter seguire il corso della battaglia
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
(tehnični, pravni, administrativni) pregled visura
med. pregled krvi emoscopia
časn. žarg. pregled političnih novic pastone

preglèd ojeada f (nad sobre) ; examen m ; vista f general; aspecto m general; cuadro m de conjunto; orientación f ; (znanstven) sinopsis f ; (revizija) revisión f ; (vsebína) sumario m ; (povzetek) resumen m ; extracto m

pregled blagajne arqueo m
carinski pregled revisión de aduana
kulturni pregled revista cultural
tedenski pregled resumen m semanal
zdravniški pregled examen m médico
dobiti pregled nad, o obtener una impresión general de
izgubíti pregled nad perder la orientación sobre
pri pregledu naših knjig (ekon) al revisar nuestra contabilidad

pregréha (-e) f

1. rel. peccato, vizio:
broditi v pregrehah essere rotto a ogni vizio
kesati se pregrehe pentirsi dei peccati
znebiti se pregrehe sviziarsi

2. pren. magagna; ekst. vizio, vezzo; pog. rogna:
jur. pregreha nad predpisi vizio di forme

prèkinuti -nēm
I.
1. prekiniti, pretrgati, ustaviti: prekinuti vezu, električnu struju, lanac, razgovor, govornika, istragu, sjednicu, s kim odnose
2. prekinuti dinar, paru pomiriti se, spraviti se v krvni osveti; prekinuti štap nad kim prelomiti palico nad kom, obsoditi (na smrt): sud prekide nad optuženim štap i on bude obješen; prekinuti pas ločiti se od žene
II. prekinuti se
1. prekiniti se, pretrgati se: žica na violini prekinula se
2. prekinuti se dah zapreti sapo: Bakonji se prekide dah i noge mu počeše klecati; prekinuti se živ močno se prestrašiti
3. počiti: prekinuti se od smijeha
4. dobiti kilo: prekinuti se od napornog rada