Franja

naštúliti -im ekspr.
I. dati čemu oblik glave šešira: naštuliti lase na tilniku
II. naštuliti se nakinđuriti se, neukusno se obući; govoriti naštuljeno
govoriti oholo

natúći natúćēm, oni natúkū, natúci, natúkoh nȁtūče, nàtūkao natúkla, natúčena -ena
I.
1. natolči
2. potolči, pobiti, nastreliti: lovci su natukli masu ptica, jelena i koza
3. potisniti, natakniti, dati na glavo: natući šešir na glavu; natući šešir na oči
4. napolniti, natrcati
5. obtolči: natući ruku
6. nabiti, natepsti
II. natući se
1. natolči se
2. ekspr. najesti se in napiti: nisam se ja natukla kruha i vina

nectō -erē, nexī ali nexuī, nexum

1. (z)vezati, zavez(ov)ati, (za)vozlati, povez(ov)ati, privez(ov)ati, navez(ov)ati, pritrditi (pritrjevati), doda(ja)ti, spe(nja)ti, strniti (strnjevati), (z)viti, zvi(ja)ti, ovi(ja)ti, spojiti (spajati), (s)plesti (spletati), (iz)vesti, zaplesti (zapletati): necte tribus nodis ternos colores V., apricos necte flores, necte meo Lamiae coronam H., nexa corona O. spleten venec, n. laqueum H., Medo nectis catenas H., pedibus talaria nectere V. na noge si privezati krilate čevlje, caput olivā V. ovi(ja)ti si glavo z oljko, comam myrto O. ovi(ja)ti si lase z mirto, bracchia n. O. (plesaje kolo) prepletati roke, colla lacertis n. O. objeti koga okoli vratu, okleniti se koga okoli vratu, nodum informis leti trabe nectit ab alta V. pripne vozel (zanko) visoko na gredi (da je visel(a) navzdol); pren.: iam tibi compedes nectimus Plin. iun.; pesn.: Africus in glaciem frigore nectit aquas Pr. strdi (zamrzne) z mrazom v led.

2. occ. kot jur. t. t. v zaporu zaradi dolgov (z)vezati, vkleniti (vklepati), v spone da(ja)ti, vkleniti (vklepati), nadeti verige: nectierque (nectier star. inf. pr. pass.) postea desitum Ci., necti desierunt L., nexum se dare alicui ob aes alienum ali ob aes grave L., Val. Max. izročiti se komu v zapor (pripor) zaradi dolgov. Od tod subst. pt. pf.
a) nexus -ī, m suženj (podložnik) zaradi dolgov (tj. dolžnik, ki ni mogel povrniti dolgov in je bil zato izročen svojemu upniku, da je za dolg sam jamčil s svojim telesom): liber, qui suas operas in servitute pro pecunia quadam debebat dum solveret, nexus vocatur Varr., deinceps et qui ante fuerant, creditoribus tradebantur, et nectabantur alii L., nexi, vincti solutique, se undique in publicum proripiunt, inplorant Quiritium fidem L., ita nexi soluti cautumque in posterum, ne necterentur L.; occ. nexi -ōrum, m jetniki sploh: nexorum tria milia e carcere dimittit Iust., nec carcerem nexis, sed caedibus civitatem replet Iust.
b) nexum -ī, n (jur. t. t.) obvezovanje dolžnika, svečano pravno dejanje pred pričami, po katerem se vzpostavlja posebno pravno razmerje med dolžnikom in upnikom; dolžnik, ki ne izpolni svoje plačilne dolžnosti, izgubi svobodo in postane upnikov suženj (podložnik): Varr., Ci., L. idr.; od tod meton. po tej obvezi nastala α) dolžniška (dolžnikova) obveza(nost): cum sunt propter unius libidinem omnia nexa civium liberata nectierque postea desitum Ci. ko so bile razveljavljene vse obveze zadolženih državljanov, cuius quoniam proprium te esse scribis mancipio et nexo Ci. ep. β) upnikova lastninska pravica: Sulla ipse ita tulit de civitate, ut non sustulerit horum nexa atque hereditates Ci.

3. metaf.
a) pripojiti (pripajati), spojiti (spajati), zvez(ov)ati, združiti (združevati): fatum ex causis Ci., videtisne, ut ex alio alia (drugo z drugim) nectantur Ci., omnes enim (sc. virtutes) inter se nexae et iugatae sunt Ci., n. verba numeris O. besede združevati z napevom = zlagati (pisati) pesmi, pesniti, iurgia cum aliquo O. začeti s kom prepir, causas inanes V. navajati navidezne razloge, dolum L. (za)snovati prevaro, (na)plesti zvijačo, insidias Val. Max. zalezovati, pripravljati zasedo, moras Sen. ph., T., Fl. vsevdilj (nenehno) zavlačevati, talia nectabant (sc. sermone) Stat. tako so se pogovarjali.
b) obvez(ov)ati, zavez(ov)ati: sacramento quodam nexi Iust., res pignori nexa Icti. zastavljena.

nickname [níkneim]

1. samostalnik
vzdevek

2. prehodni glagol
dati vzdevek

noticiar obvestiti, sporočiti, naznaniti, na znanje dati

notificar [c/qu] objaviti, oglasiti; sporočiti, naznaniti, na znanje dati

notifier [-fje] féminin objaviti, (uradno) sporočiti, naznaniti, dati na znanje

notō -āre -āvī -ātum (prim. nōscō)

1. zaznamovati, označiti (označevati), poznamenovati, beležiti, zabeležiti (zabeleževati), obeležiti (obeleževati): ea loca diligenter notat N., n. tabellam cerā Ci., eas res diurnus usus notavit Ci., notat et designat oculis ad caedem unumquemque nostrum Ci., oculis sibi puellam notare O., ungue notare genas O. razpraskati, ne … crura notent sentes O., pueri rubor ora notavit O. rdečica je dečku zaznamovala obraz = dečka je oblila rdečica, tempora ferro summa pecudum notant V. (s tem, da jim odrežejo čelno dlako), n. frontes Petr., ova atramento Col., lunae cursu tempora notant Cu. preračunavajo čas, štejejo leta; occ.
a) (na)pisati, zapis(ov)ati, popis(ov)ati: litteram (pismo) O., nomina, verba O., digitis charta notata meis O., verbis charta notata tribus O., n. libellos Mart.; abs.: scribit damnatque tabellas: et notat et delet O.
b) s kraticami pisati: notando consequi Q., notata, non perscripta erat summa Suet.
c) (na kratko) zapis(ov)ati, (za)beležiti (zabeleževati), omeniti (omenjati), navesti (navajati), naznaniti (naznanjati): caput Ci., haec omnia publicis tabulis notata sunt Ci., n. res singulas Ci., legem N., notans (sc. Atticus in annalibus) qui a quoque ortus, quos honores quibusque temporibus cepisset N., res notare sine nomine N., enumerare et notare naturas vinorum Plin., locus, in quo notentur, quae … Q.; od tod pren.: n. audita ali dicta mente, memori animo iussa, memori pectore dicta O. (dobro) si zapomniti; abs.: numerum nomenque notavi O.
d) z besedami označiti (označevati), izraziti (izražati), naz(i)vati, (po)imenovati: res nominibus novis Ci., aliquid verbis Latinis Ci., res voce Lucr., res propriis appellationibus Sen. ph.
e) v besedi skriti pojem naznačiti (naznačevati), določiti (določati), besedo etimološko razložiti (razlagati): cum ipsius postliminii vis quaeritur et verbum ipsum notatur; in quo Servius noster … nihil putat esse notandum nisi post … Ci.
f) (o pisatelju) opomniti (opominjati), pripomniti (pripominjati), opombo (opazko) da(ja)ti, doda(ja)ti; z ACI: annalibus notatum est Plin., Proculus apud eum notat Ulp. (Dig.).
g) (o)krasiti, (o)lepšati, odlikovati: quod maxime tanquam stellis quibusdam notat et inluminat orationem Ci., aliquem decore Ci., ita notata reliquisse Ci.
h) (po)kazati: est aliquid memori visa notare manu O.

2. zazna(va)ti, opaziti (opažati), zapaziti (zapažati), biti (postati) pozoren na kaj, (u)videti: cantūs avium, sidera, numerum, initium, sententias iuratorum hominum discoloribus signis Ci., genus Ci. po opazovanju določiti, ugotoviti, cursum rerum observando notare Ci., notavi ipse locum V., usque nota visu, ut cognoscere possis O., n. fontem, fumum Cu., quod ex vultu notari poterat Cu., n. sibi Ascylli fugam, in porticu gregem cursorum Petr., lacrimas alicuius Sen. ph., arma procul Val. Fl., voltus procul visentibus notabantur T., notavi et in Chirographo eius (sc. Augusti) illa praecipue Suet., n. lumina Stat.; z dvojnim acc.: si quos insignes (pozornost vzbujajoče) aut aliquā parte membrorum inutiles notaverunt, necari iubent Cu.; z ACI: ne ducem circumire hostes notarent L., quem cursitare notatum est Suet.; abs.: notante omni exercitu Suet.

3. kot držpr. t. t. (o cenzorju) rimskemu državljanu zaradi kakega prestopka pripisati v imeniku državljanov grajo (grajalno opazko; prim. nota 2. g), kot cenzor ukoriti koga, cenzorski ukor dati komu, okarati (ošteti, strogo opomniti) koga: cum florentem hominem censor notasset Ci., n. eos hac subscriptione Ci., aliquem furti et captarum pecuniarum nomine Ci., Salinator universas tribus in censura notavit levitatis nomine Suet., a censoribus notatus Aur.; z gen. (zaradi česa): eques Romanus impolitiae notabatur Gell., aliquem ignominiā notare Ci., C., Suet. (o cenzorju in poveljniku) sramotno kaznovati koga; metaf. sploh koga (o)karati, (po)grajati, ošte(va)ti, ukoriti, kaznovati, (o)sramotiti, (po)grditi, vzeti (jemati) komu ugled: crimen iudicio reservavi, rem notavi Ci., senatus rem, non hominem notavit Ci., ea luxuria communi maledicto notabatur Ci., necesse est eos, qui re sunt hostes, verbis notari, sententiis nostris hostes iudicari Ci., n. vitiorum quaeque H., si quis erat dignus describi … quod moechus foret aut sicarius aut alioqui famosus, (sc. poëtae) multa cum libertate notabant H., stultus amor dignusque notari H., quaeque Persius notat Q., ipse perpetuo spintheriae cognomine notatus Suet., notatus ob haec et sororis ioco Suet., immoderate Constantinum notare Amm.; z gen. = (ob)dolžiti, (o)kriviti, obtožiti (obtoževati) koga česa: aliquem temeritatis Aug.; rahleje = z besedami zbosti (zbadati), (raz)dražiti, pikniti (pikati) koga, z besedami ali obrazno mimiko meriti na koga, vtakniti (vtikati) se v koga, obregniti (obreg(ov)ati) se ob koga: seque indoluisse notatam (sc. verbis) O., senatum gestu notarat Suet.; od tod: notare aliquem vultu aversato Aur. oponašati koga. — Od tod adj. pt. pf. notātus 3 označen, zaznamovan, obeležen, spoznaven: quam maxime notatae similitudines Corn., quo nobis notatior sit similitudo Corn., homo omnium scelerum libidinumque notis notatissimus Ci.

novō -āre -āvī -ātum (novus)

1. obnoviti (obnavljati), ponoviti (ponavljati), prenoviti (prenavljati), v prejšnji stan da(ja)ti, postaviti (postavljati): Q., Mart., Aur., Macr. idr., animus … risu novatur Ci. se utrdi, se okrepi, se očvrsti, oživi, ipsi transtra novant V., n. ardorem L., amorem O., curam O., membra O. (o)krepiti, vulnus O. predreti, odpreti (odpirati), fata O., ingratos nullā prole novare viros O. ne zaploditi (zaplojevati) rodu neljubih mož, lymphā membra novat Val. Fl. očedi, opere, umije, pila novant Sil. priostrujejo, seditionem T., multa etiam in communi rerum usu novavit Suet. je na novo uravnal (uredil); v pass.: Plin. iun., sic rerum summa novatur semper Lucr., multa autem novantur in omni genere materiae Q.; occ. agrum, terram novare njivo, zemljo na novo orati, pomladiti (pomlajati) njivo, zemljo: ager non semel aratus, sed novatus et iteratus Ci. ampak dvakrat in trikrat (pre)orana, cultu terra novata suo O.

2. na novo tvoriti, ustvariti (ustvarjati), iznajti (iznajdevati), izumiti (izumljati): verba, quae novamus et facimus ipsi Ci., novantur verba Ci., n. tela V. novo orožje kovati, tecta V. ustanavljati (graditi) nove palače, honores V. novo čaščenje uvesti (uvajati).

3. novo, drugo obliko da(ja)ti čemu, kaj spremeniti (spreminjati), preustrojiti, preoblikovati, predrugačiti (predrugačevati), preurediti (preurejati), preustvariti (preustvarjati): nihil habui … quod putarem novandum in legibus Ci., Fortuna fidem mutata novavit V. je prelomila zvestobo, se je izneverila, quae rebus sit causa novandis, dissimulant V., n. pugnam equestrem L., nomen simul faciemque O.; poseb. novare res povzročiti (povzročati) politične novotarije (politične spremembe, politični prevrat), spremeniti (spreminjati) (veljavno) ustavo (ustavno ureditev), povzročiti (povzročati), spodbuditi (spodbujati), podpihovati (politične) nemire: res novandi occasionem quaerere L., res novare velle Cu.; tako tudi: ne quid novaretur S. da bi se kaj ne spremenilo = da bi ne prišlo do poskusa kake vstaje; abs.: novandi spes S. up na spremembe, cupido novandi T.; occ.
a) spremeniti (spreminjati) = preoblikovati, preobraziti (preobražati), pretvoriti (pretvarjati): corpus, formam O.
b) kot jur. t. t. novare obligationem ali samo novare kako obvezo spremeniti (spreminjati), obvezo razveljaviti (razveljavljati) in jo nadomestiti (nadomeščati) z novo: Icti.

nūdō -are -āvī -ātum (nūdus)

1.
a) v ožjem pomenu razgaliti (razgaljati), sleči (slačiti): hominem nudari iubet Ci., tribunos nudari iussit L., nudare corpus L., Cat. ali corpora Enn., superiore corporis parte nudatā C. z nezavarovanim zgornjim delom telesa, tj. brez čelade in oklepa, n. dentes Lucr., nudata crura, nudati humeri V., nudati V. (o rokoborcih), nudato … curre pede Tib., instat anus canosque suos et inania nudans ubera per cunas O., n. artūs Sil., Iuno nudata Lact.
b) v širšem pomenu razgaliti (razgaljati), sleči (slačiti), vzeti čemu pokrivalo, odevalo idr., odkri(va)ti, razkri(va)ti, oprostiti (oproščati) kaj česa: Sen. ph., Val. Fl., telum vaginā N. izdreti iz nožnice, gladium L. potegniti, tectum nudatum (sc. tegulis) L. razkrita streha, viscera nudant V., cornicula furtivis nudata coloribus H., n. arborem locus Plin., caput crine Petr., ventus nudaverat vada L. je izsušil, vada nudantur L. ali litora nudantur T. se sušijo, presihajo, arenam aestus nudans (sc. aquā) Plin., n. gurgite pontum Tib., agros n. populando L. pustošeč ogoliti = (o)pustošiti, messes n. O. oluščiti = zmlatiti, n. radices (sc. graminum) Col. Pogosto kot voj. t. t. vzeti (jemati) komu kaj, spraviti (spravljati) koga ob kaj, pustiti (puščati) koga, kaj brez vojakov, braniteljev, (za)pustiti (zapuščati) koga, kaj brez obrambe, pustiti (puščati) koga nezavarovanega (kaj nezavarovano), ne (za)ščititi koga, česa, ne zasesti (zasedati) česa: n. murum defensoribus, collem hominibus C., castra nudata C., n. litora C., ripam L., omnia V. ali terga fugā n. V., Sil. sovražniku izpostaviti (izpostavljati).

2. metaf. „ogoliti“ = vzeti (jemati) komu kaj, spraviti (spravljati) koga ob kaj, (o)ropati, (o)pleniti koga, izropati koga do golega: omnia Ci., aliquem praesidio Ci., fana donis Ci., nudata a Verre provincia Ci., rem publicam interitu consulum nudare Ci. ep. izpostaviti nevarnemu položaju, vis ingenii scientiā iuris nudata Ci., nudatā omnibus rebus tribuniciā potestate C., quem praeceps alea nudat H., nudatos opere censorio … restituit Suet., Maxentium nudare conatus Eutr. spraviti ob dostojanstvo.

3. pren. da(ja)ti vedeti, povedati, razode(va)ti, odkri(va)ti, razkri(va)ti, (po)kazati, izda(ja)ti: qui mea pericula … vestrā deprecatione nudarunt Ci., n. animos, voluntates hominum L., defectionem L., Ph., consilia L., Cu., nimis detegendo cladem nudandoque L., nec illi … nudare quid vellent L., aras traiectaque pectora ferro nudat (zevg.) V., n. facta O., litigatores Amm., fraudem Cl.

numéroter [-te] verbe transitif oštevilčiti, dati številko

numéroter les pages paginirati

nūntiō (stlat. nōntiō) -āre -āvī -ātum (nūntius)

1. ustno kaj novega prinesti (prinašati), naznaniti (naznanjati), oznaniti (oznanjati), na znanje da(ja)ti, oglasiti (oglašati), razglasiti (razglašati), javiti (javljati), najaviti (najavljati), navesti (navajati), vest (novico, sporočilo) prinesti (prinašati), sporočiti (sporočati) (nikdar o poročilih kakega zgodovinopisca); abs.: bene nuntias Ter. dobro vest prinašaš. V raznih skladih: ea res per fugitivos hostibus nuntiatur C. Smer se izraža z acc. ali z in z acc.: haec nuntiant domum Albani L., ocisso Sex. Roscio quis primus Ameriam nuntiat? Ci., Pompeio in hortos nuntiavit Ci., eadem et in Asiam Antigono per epistolas nuntiat Iust.; z ad: quae nuntiare hinc te volo in patriam ad patrem Pl. Dopolnilo
a) v acc.: multam salutem Pl., eius verbis salutem tibi nuntio Ci. ep. pozdravljam te v njegovem imenu, sensus vera nuntiat Ci., n. victoriam L., alicui bellum L. napovedati, horas Mart.; v pass.: prodigia quoque alia visa eo anno Romae sunt, alia nuntiata L., initia vigilarum per centurionem nuntiari T.; v abs. abl.: hac pugnā nuntiatā, hoc proelio nuntiato C.
b) z de: libertus de morte uxoris nuntiavit Ci., n. de exitu, de futura victoria Suet.
c) stavek z ACI: S., L. idr., qui ei nuntiaret eius filium vivere Ci., equites … ad Caesarem venerunt, qui nuntiarent … coorta tempestate prope omnes naves afflictas … esse C., de servis suis, quem habuit fidelissimum, ad regem misit, ut nuntiaret suis verbis adversarios eius in fuga esse N., nuntians centurio factum esse, quod imperasset T.; v pass. z NCI: adesse eius equites falso nuntiabantur C., oppugnata domus C. Caesaris per multas noctis horas nuntiabatur Ci., modo nuntiatus est Silius Italicus in Neapolitano suo inedia finisse vitam Plin. iun.; v pass. z ACI (brezos.): nuntiatur piratarum naves esse in portu Ci. ep., Romam erat nuntiatum fugisse Antonium Ci. ep., nuntiatum est vim mihi parari S., nuntiatum est murum portasque de caelo tactas L.; le poklas. z inf.: nuntiat patri abicere spem et uti necessitate T.
d) z zahtevnim stavkom: nuntiavit Pisoni, Romam ad dicendam causam veniret T. da naj pride, iubet nuntiari miserae, dicendam ad causam postero die adesset T., nuntiate, ut prodeat foras Pl., ferunt nuntiatum Simonidi, ut prodiret Ci., nuntiant decemviris, ut omni ope ab seditione milites contineant L., qui nuntiarent, ne hostes proelio lacesserent C.
e) z odvisnim vprašalnim stavkom: abi nunciam intro atque illa si iam laverit, mihi nuntia Ter., propere sibi nuntiaret, num … undique obsideretur N. — V abs. abl.: quo mortuo nuntiato Ci.; tudi samo nuntiato: ne ibi quidem nuntiato, quo pergerent L.; z ACI: nuntiato regem Artaxiam Armeniis a Germanico datum T. ob novici, ko je prišla vest.

2. oblastem naznaniti (naznanjati), ovaditi (ovajati), prijaviti (prijavljati) npr. posestva brez gospodarjev, ki naj pripadejo državni zakladnici (državnemu skladu): causam pecuniae fisco, bona Icti. ali v našo škodo zgrajeno novo stavbo, od tod tudi = ugovarjati, oporekati: opus novum n. Icti.

nūtriō -īre -īvī (-iī) -ītum

1. rediti, preživljati, živíti, hraniti, krmiti, preživljati, vzdrževati: natus est e scopulis, nutritus lacte ferino O., aper nutritus glande H., serpente ciconia pullos nutrit Iuv., cumque nutriri alitem … placuisset Suet.; occ. dojiti: lupa pueros nutrit O.; metaf.
a) (o rastl.) kaj (vz)rediti, vzgojiti (vzgajati), omogočiti (omogočati) rast česa, da(ja)ti rasti čemu, zasaditi (zasajati) kaj: terra nutrit herbas O., semina solo nutrita O., nutrita populus O., arva nutrire H. (o Cereri), inter varias nutritur silva columnas H., hoc pinguem et placitam Paci nutritor olivam V., fruges humo nutriente Cu., ignis … nutritus fluvio populatur fervidas umbras (= arbores) Sil.; tudi o zemlji: cetera (sc. tellus) propensae Cereris nutrita favore Sil. „porodovitena“, rodovitna.
b) (o ognju) netiti: ignes suscitat hesternos foliisque et cortice sicco nutrit O., vento nutritur ignis O.
c) (o železu) rediti: atros chalybis fetus (zarodke) humus horrida nutrit Sil.

2. vzrediti (vzrejati), vzgojiti (vzgajati): Romae mihi nutriri contigit atque doceri H., patriis nutritus in armis Suet., (sc. Nero) apud amitam Lepidam nutritus est Suet.

3. metaf.
a) negovati, gojiti, (po)streči komu, (po)paziti na kaj, (po)skrbeti za kaj, (po)zdraviti, ohraniti (ohranj(ev)ati): cura corporum nutriendorum L. bolniška nega, naturae damnum n. L. s skrbno nego odpraviti, sorte quadam nutriendae Graeciae datus L. da prizanesljivo ravna z Grčijo, n. vires, aegrum cibis, ulcus, morbos Cels., cutem, capillum Plin., capillos, comam Eccl., vinum Cal. (po)mešati z dišavami, da se ohrani, nutriuntur optime (sc. mensae citreae) splendescantque manus siccae fricatu Plin. ohranjajo se.
b) gojiti, imeti; pospešiti (pospeševati): amorem O., furorem Sil., pacem, simultates T., mens rite nutrita H. izobražen, n. artes bonas, praecipue studia litterarum Aur., pax Cererem nutrit O., loca nutriunt carmen O., impetus ille sacer, qui vatum pectora nutrit O., n. opes Val. Max., exemplis beneficentia generis humani nutritur et augetur Val. Max., n. bella Sil., decus nutribat (gl. opombo spodaj) fortuna duci Sil. je dajala, je podeljevala.

Opomba: Stara med. obl. nūtrītor V. (Georg. 2, 425). — Iz metričnih razlogov sinkop. obl. impf.: nūtrībat V., Sil., nūtrībant V.

nuzzle [nəzl]

1. neprehodni glagol
riti (prašič; in po, for za čem)
potisniti nos, rilec (into v)
drgniti z nosom, rilcem (against)
pritisniti se (to h komu)
figurativno upognjeno hoditi

2. prehodni glagol
razriti, z rilcem izkopati; pritisniti se h komu; pritisniti (otroka) k sebi; dati obroček v nos (svinji itd.)

ob-ligō -āre -āvī -ātum (ob in ligāre)

1. (z)vezati, navez(ov)ati, privez(ov)ati, obvez(ov)ati, zvez(ov)ati, zavez(ov)ati: obligatus corio Corn. zvezan v usnjeno vrečo, muscus (sc. articulis) obligatus Plin. navezan, Prometheus obligatus aliti H. uklenjen za orla, o. oculos Sen. ph., os Plin., Aesculapius primus vulnus obligavit Ci., o. crus fractum Pl., brachia T., venas T. podvezati, aliquem (vulnus alicuius) Ci., Suet., obliga, obsigna cito (sc. epistulam) Pl., surculum libro Varr. oviti.

2. metaf. obvez(ov)ati, zavez(ov)ati: Suet., Icti., o. aliquem sibi liberalitate Ci., hostes beneficio Ci., aliquem sponsione L., pignore fidem Cu. z zastavo se zavezati k zvestobi, militiae sacramento Ci. (vojaka) zapriseči, s prisego vezati, foedere obligatus L. vezan s pogodbo (z zavezo), o. se nexu Ci., unum vadem tribus milibus aeris L. zavezati na plačilo, obligabis me (sc. tibi) Plin. iun.; tako tudi obligari alicui obvez(ov)ati, zavez(ov)ati se komu: me tibi obligatum fore Ci. obvezan, zavezan, obligatam redde Iovi dapem H. za katero si se z obljubo zavezal, da jo boš dal = zaobljubljeno; z ut in cj.: obligor, ut tangam laenifera litora Ponti O. obvezan (prisiljen) sem; s sup.: obligati sunt interrogatum Amm.: occ.
a) (z)vezati = ovreti (ovirati), utesniti (utesnjevati): hoc iudicio districtus atque obligatus Ci.
b) zastaviti (zastavljati), v zastavo da(ja)ti, zadolžiti (zadolževati): fortunas suas Ci., praedia fratri Suet., bona sua pignori Icti. zastaviti, praedia obligata Ci. zastavljena, zadolžena (naspr. soluta), o. fidem L. besedo.
c) koga narediti (delati) krivega česa: ludos scelere Ci., aliquem scelere Ci., Suet.; pesn.: caput perfidum votis H. biti kriv neizpolnitve storjene zaobljube; pregrešiti se z neizpolnitvijo storjene zaobljube; med. in refl. zagrešiti, pregrešiti se (grešiti) zoper kaj, zagaziti, zaiti, zabresti v kaj, zapasti (zapadati) čemu, v kaj: obligari fraude impiā Ci., legum iudiciumque poenis Ci., superstitione Ci., obligare se furti Scaevola ap. Gell.

ob-locō -āre (ob in locāre) v najem da(ja)ti, skleniti (sklepati) pogodbo za kako delo, pogoditi (pogajati) se za kako delo: operam ad puteos exhauriendos Iust.

ob-loquor -loquī -locutus sum (ob in loquī) govoriti proti komu, čemu, govoriti nasprotno komu, prigovoriti (prigovarjati), da(ja)ti ugovor, ugovarjati komu, čemu, vmeša(va)ti se v kaj; abs.: Afr. ap. Non., Gell., ferocissime oblocuti erant Cu., tandem obloqui desistunt L.; z dat.: alicui Pl., homini Plin.; pesn. peti vmes, k čemu, ob čem, peti ob spremljavi koga, česa: non avis obloquitur O., obloquitur numeris septem discrimina vocum V. ob svojem petju igra na sedemstrunsko plunko, spremlja svoje petje s sedemstrunsko plunko (sedemstrunskimi citrami); occ.

1. grajati, karati: quidquid obloquimur Sen. ph.

2. psovati, zmerjati, grditi: nempe obloqui me iusseras Pl., quod nunc gannit et obloquitur Cat.

obnòćiti òbnoćīm
I.
1. prenočiti, leči k počitku: gdje obnoće, ne osvanu
2. dati nočni počitek: obnoćiti vojsku dati nočni počitek vojski, vojakom
II. obnoćiti se
1. znočiti se
2. leči k počitku: obnoći se sa družinom u manastiru

obrodíti -im uroditi, roditi, donijeti, doneti, dati plod, rod, uroditi plodom: krompir je dobro obrodil; to bo obrodilo dobre rezultate

ob-rogō -āre -āvī -ātum (ob in rogāre) da(ja)ti protipredlog, da(ja)ti nasproten nasvet, star zakon spremeniti (spreminjati) ali popolnoma razveljaviti (razveljavljati), s predlogom novega zakona vzeti (jemati) staremu zakonu polno veljavo: huic legi nec obrogari fas est, neque derogari aliquid ex hac licet esse, neque tota abrogari potest Ci., obrogatur legibus Caesaris Ci., antiquae legi nova contraria obrogat L.

2. upreti (upirati) se, postaviti (postavljati) se po robu, nasprotovati sprejemu zakonskih nasvetov (predlogov): legibus (alicuius) Fl., Aur.