omŕsiti se -im se omrsiti se, ogriješiti se, ogrešiti se o pravila posta
oncology [ɔŋkɔ́lədži] samostalnik
medicina onkologija, nauk o bulah
onegáviti -im i onégati -am kazuje radnju o kojoj ne možemo ili ne želimo jasnije govoriti ili se može razumjeti iz konteksta: kaj ves dan onegaviš okoli hiše
što se vrzmaš oko kuće čitav dan; gospodinja že od jutra onegavi po kuhinji
domaćica se već od jutra vrti po kuhinji; zalotili so ga, ko se je onegavil z drugimi ženskami
zatekli su ga kad je ljubakao s drugim ženama
óni (-a -o) pron.; adj.
1. quello, quella:
tega človeka poznam osebno, tistega po videzu, onega pa sploh ne quest'uomo lo conosco di persona, codesto di vista, quello non lo conosco affatto
2. (izraža odmaknjenost v preteklosti) altro:
oni dan je prišel stric iz Amerike l'altro giorno è arrivato lo zio dall'America
3. (v samost. rabi) quello lì, quella lì; il coso:
ves večer je silil vame oni, kako mu je že ime tutta la sera m'ha importunato il coso, com'è che si chiama
4. pren. ta ali oni, ona (izraža poljubnost) questo (-a) o quello (-a):
pojav nastopa v tej ali oni obliki il fenomeno si manifesta in questa o quella forma
5. (tisti, tista, tisto) quello, quella:
v onih časih se je živelo bolj zdravo a quei tempi si viveva in modo più sano
oni svet l'altro mondo, l'aldilà
evf. spraviti koga na oni svet mandare qcn. all'altro mondo, uccidere qcn.
onomatologie [-tɔlɔži] féminin nauk o pomenu imen
ontología ženski spol nauk o bitju
ontologie [ɔ̃tɔlɔži] féminin nauk o bitju, ontologija
ontology [ɔntɔ́lədži] samostalnik
filozofija ontologija, nauk o bitju
oology [ouɔ́lədži] samostalnik
zoologija nauk o ptičjih jajčkih; zbiranje jajčk
ophiaca -ōrum, n „O kačah“, delo ali pesnitev o kačah: Plin.
ophiologie [-lɔži] féminin nauk o kačah
ophiology [ɔfiɔ́lədži] samostalnik
nauk o kačah
ophtalmologie [-mɔlɔži] féminin nauk o očesu in očesnih boleznih, oftalmologija
ophthalmology [ɔfɵælmɔ́lədži] samostalnik
oftalmologlja, nauk o očesnih boleznih
opīnor -ārī -ātus sum (najbrž denominativ iz *opiō(n)- ōnis mnenje, pričakovanje, soobl. k optiō -ōnis [prim. optiō in optō], prim. lat. in-opīnus, nec-opīnus) domnevati, domišljati si, dozdevati se komu, meniti, misliti, soditi, imeti v mislih, ocenjevati, predstavljati si (naspr. compertum habeo, affirmo, pro certo habeo, scio): se non opinari, sed scire dicit Ci., loquor, ut opinor Ci., parva opinatu Plin.; z acc.: sapientem saepe aliquid opinari, quod nesciat Ci., quod ego non magis somniabam neque opinabar Pl.; z ACI: deos esse naturā opinamur Ci.; z de = zamisliti si kaj in to (zamisel) izreči, izreči (izrekati) svoje mnenje (svojo sodbo), soditi o kom, čem: Gell., de vobis hic ordo opinatur non secus ac de acerrimis hostibus Ci., durius de rege Iust., de aliquo male Suet.; pogosto kot vrinjeni stavek ut opinor Kom., cum vidisset monile, ut opinor, et auro Ci., verum, ut opinor Ci. ali seveda, tudi samo opinor: H., illa, opinor, tu quoque concedis levia Ci. menim, menda; v vprašanju tudi = kaj ne? Kom., Ci. Pt. pf. opīnātus 3 s pass. pomenom (od star. act. soobl. opīnāre)
1. domišljen, namišljen, dozdeven, navidezen: opinata bona, mala Ci., vestra sunt irreligiose opinata Arn.
2. imeniten, sloveč, slaven: certamen Amm., opinatissima civitas Vulg., Cass. — Toda: nova spe id ausos opinatus Suet. (od dep. opīnārī) pod pretvezo trdeč. — Ixpt. nec opīnāns, nec opīnātus, gl. necopīnāns, necopīnātus.
oportunamente o pravem času; svoj čas
oportuno ugoden, priličen, prikladen, o pravem času, na pravem mestu, sposoben; dovtipen, duhovit
en tiempo oportuno pravočasno
creer (considerar) oportuno imeti za umestno
opportunely [ɔ́pətju:nli] prislov
o pravem času; prikladno, primerno
opréti se oprem se
1. osloniti se: opreti se na koga
2. poštapiti se, osloniti se na štap, poduprijeti se o što, podupreti se
organology [ɔ:gənɔ́lədži] samostalnik
nauk o strukturi in funkciji živalskih in rastlinskih organov; frenologija