Franja

catéchiser [-ze] verbe transitif učiti katekizem; pridigati komu; familier poučiti, instruirati

catechize [kǽtikaiz] prehodni glagol
učiti katekizem
figurativno izpraševati; razlagati v obliki vprašanj in odgovorov

catechizzare v. tr. (pres. catechizzo)

1. relig. učiti krščanski nauk

2. ekst. vsiljevati mnenje, ravnanje; prepričevati

catequizar učiti krščanski nauk; siliti v koga, omamiti

commit [kəmít] prehodni glagol (to)
zaupati; poveriti, izročiti; zapreti v preiskovalni zapor; učiti se na pamet; naložiti dolžnost; zagrešiti, zakriviti; storiti; kompromitirati

to commit to grave pokopati
to commit to flames v ogenj vreči
to commit to memory vtisniti si v spomin, zapomniti si
to commit to o.s. obvezati se; kompromitirati se
to commit to paper zapisati
to commit suicide narediti samomor
to commit a crime zagrešiti zločin
to stand committed biti zadolžen
commit no nuisance! onesnaženje (tega prostora) je strogo prepovedano!

con¹ [kɔn] prehodni glagol
preučiti; na pamet se učiti; guliti se

to con over premisliti se
to con thanks zahvaliti se

condiscō -ere -didicī (—)

1. skupaj s kom učiti se: alicui Ap.

2. dodobra (skrbno) (na)učiti se česa, priučiti (priučevati) se čemu, navaditi (navajati) se, privaditi (privajati) se česa ali čemu; z acc.: condisce modos H., ars fit, ubi a teneris crimen condiscitur annis O., c. genera plausuum Suet.; pogosteje z inf.: condiscas censeo mihi paulo diligentius supplicare Ci., pauperiem pati … puer condiscat H., stare condiscat (vitis) Plin.; z odvisnim vprašanjem: ut in tua pecunia condisceret, qui pecuniae fructus esset Ci.

decorar (na)učiti se na pamet

drill⁴ [dril] prehodni glagol & neprehodni glagol
vaditi, uriti se; brezdušno se učiti

dúdlati -am
I. dudati, svirati u dude, gajde
II. dudlati se bibati, učiti napamet bez razumijevanja (-mev-)

ēdīscō -ere -didicī (—) učiti se, naučiti se, na pamet se učiti: qui singulis diebus ediscendos fastos populo proposuerit Ci., ediscendus ad verbum libellus Ci. dobesedno se naučiti, ed. quam plurima ad verbum Ci., magnum numerum versuum C., Hesiodum Ci., poëtas H., artes paternas O., Eurotas iussit ediscere laurūs V. je zapovedal lovorikam učiti se; pren.: edisco tristia posse pati O. učim se, spoznavam, verae numerosque modosque ediscere vitae H. spoznavati; v logičnem pf.: edidici, quid Troia pararet O. že davno vem, dobro vem.

ēdoceō -ēre -docuī -doctum temeljito učiti, poučiti; tudi = natančno povedati, poročati, (po)kazati, razode(va)ti: ratio edocet Ci., fama edocuerat L., ab Euandro edocti L.; z dvojnim acc.: Pl., iuventutem multa facinora edocuit S., qui causam meam imperitos edocuerit Ci. je razodel, povedal; stvarni obj. z inf.: edocuit gentem casus aperire futuros O., pro his superbiam, crudelitatem, deos neglegere, omnia venalia habere edocuit S.; z ACI: tribuni edocti populi ius esse destiterunt L., edoctus deos esse L., edocuisset id agi S., et fatis regem se dicere posci edoceat V.; z odvisnim vprašanjem: et Iovis imperium et praecepta parentis edocet et quae nunc animo sententia constet V., quos edocuerat quid fieri vellet C., quid ea nocte egisset, edocui Ci., eumque edocet, quae ageret S.; z relativnim stavkom: quae parabantur a perfugis edoctus S.; pogosto pt. pf. s stvarnim obj.: edoctus artes belli L. dobro poučen v … , omnia per legatos edoctus S. o vsem poučen; tudi: disciplina, in qua edoctus esset L., tot cladibus edocti L., edoctus de re Iust. — Od tod adv. pt. pr. ēdocenter poučno: Gell.

épeler [eple] verbe transitif črkovati; učiti se, začenjati brati, počasi brati; figuré imeti začetno znanje (quelque chose o čem)

épeler son nom črkovati svoje ime

ērudiō -īre -īvī (-iī) -ītum (ē in rudis) „surovosti rešiti (reševati) koga“ = učiti, poučiti (poučevati), prosvetiti, omikati, izobraziti (izobraževati): iuventutem Ci., studiosos discendi erudire atque docere Ci., genitor non ita me erudivit V., erudire iuvenes, erudivi in scholis Q., tirones neque in ludo … erudiebat Suet. ni dajal učiti; z abl.: erudire iuventutem laboribus Ci., quem omni disciplina militari erudivit N. je izobrazil v vseh vojaških strokah, optimis artibus eruditus N. poučen v najodličnejših vedah, omnibus doctrinis … filium erudivit N., principium filios liberalibus studiis er. T.; s praep.: erudire aliquem in iure civili Ci., litterae, quae me erudiant de omni re publica Ci. ep., eos (filios) … erudire ad maiorum instituta … debuisti Ci., in assentationem nimiam eruditi Amm. navajeni na … ; pesn. kakor docere z dvojnim acc.: prolem … damnosas erudit artes O., nec me tantum Tritonia cursūs erudiit Val. Fl., quae te leges … erudiit genetrix Stat., ad erudiendum iustitiam iuventutem Aug.; v pass. z acc. rei: qui … Graecas res eruditi erant Gell., sacrorum ritūs eruditus Amm.; z inf.: Plin., illa (Pallas) etiam stantīs radio percurrere telas erudit O., an tristia vincla … non erudiunt componere mentem? Sil.; z ACI: Ci. ep. (ad Q. fratrem I, 1, 3, 10); z odvisnim vprašanjem: quā possint, erudit, arte capi O.; abs.: nam est difficile erudire Varr., Athenas erudiendi gratiā missus Iust.; pren. s stvarnimi obj.: ut flerent, oculos erudiere suos O., erudit admotas ipse capillus acūs O. uči igle držati se, liberalibus disciplinis … indolem iuvenis erudire Vell., erudire toreuticen Plin. — Pogosto adj. pt. pf. ērudītus 3 učen, izobražen, izvéden, mnogoveden, vešč česa, izurjen: artibus eruditi Ci., litteris eruditior Ci., homo … disciplinā iuris civilis eruditissimus Ci., disciplinā erudita Corinthus Corn.; z gen.: eruditus legis Hier.; s praep.: iam eruditior ad laedendum, eruditior iam in sceleribus Amm.; z inf.: eruditus utilia honestis miscere T.; adv. le v komp. in superl.: eruditius disputare Ci., litteris tuis eruditissime scriptis Ci., illud eruditius quaeritur, an … Q., eruditissime … dicere Plin. iun.; subst. ērudītī -ōrum, m strokovnjaki: Ci. idr.; pren. (o stvareh) posvečen, olikan, tenek = izglajen, uglajen: saecula, tempora Ci., aures Ci. tenka, oratio Ci. učen jezik, palata Col., manus Sen. ph. spretna, luxus (enalaga) T.

estudiar učiti se (na pamet), študirati; premišljati

estudiar para médico študirati medicino
lo estudiaré bom to premislil

evangelize [ivǽndžilaiz] prehodni glagol & neprehodni glagol
učiti po evangeliju, širiti evangelij

glàčati -ām
1. likati: glačati rublje
2. gladiti, likati, brusiti na lesk, polirati
3. gladiti: kamena oruđa iz diluvijalnih slojeva nisu glačana
4. likati, učiti dobrih manir
5. brusiti: glačati kamen

grúhati grûhām
I.
1. grmeti: topovi gruhaju
2. pokati: ispred rovova gruhaju bombe
3. tolči, udrihati: gruhati pesnicama koga po leđima; valovi gruhaju o brijeg
4. tolči po klasu, robkati: gruhati kukuruz
5. ekspr. guliti se, brez pameti se učiti
6. hlastno jesti
7. liti: kiša gruha
II. gruhati se tolči se: gruhati se u prsa

grúvati gruvam
I.
1. grmeti: topovi gruvaju
2. pokati: ispred rovova gruvaju bombe
3. tolči, udrihati: gruvati koga pesnicom po ledima; valovi gruvaju o brijeg
4. tolči po klasu, robkati: gruvati kukuruz
5. ekspr. guliti se, brez pameti se učiti: on je jednako sjedio za knjigom i s voljom gruvao
6. liti: kiša gruva iz mojih očiju
II. gruvati se tolči se: gruvati se u prsa

insegnabile agg. ki se da učiti