Franja

sub-igō -ere -ēgī -actum (sub in agere)

1.
a) (po)gnati pod kaj ali kam, navzgor (gor, tja) (po)gnati: sues in umbrosum locum Varr., naves … subigi ad id … castellum iussit L., subigere classem ad moenia Sil., adverso vix flumine lembum remigiis subigit V. vesla proti toku (vodi), ipse ratem conto subigit velisque ministrat V. krmari, ravna, usmerja, pontum remo subigit Val. Fl. poganja, subigere frondosum apicem ad sidera, saxum contra ardua montis Sil., celsos sonipedos iugo Sen. tr. pod jarem pognati, ujarmiti, vpreči (vpregati) v jarem; metaf. s kako (pri)silo spraviti (spravljati) koga v kako stanje, v kak položaj, koga pripraviti do česa ali da kaj stori, primorati, (pri)siliti koga; s praep.: omnes subiguntur sub suum (nam. eius) iudicium Naev. fr., diis cordi fuit subigi nos ad necessitatem dedendi res L., ad deditionem Vulscos (Volscos) subegit L., egestate stipendii frumentique ad deditionem subigi T., quos … fame in deditionem subacturus obsedit Cu., post tot urbes … subactas in dicionem L.; z inf.: vis subigit verum fateri Pl., glebas subigas (sc. me) proscindere ferro Luc. fr., metus aut iniuria te subegit genus poenae novum decernere S., ambitio multos mortalīs falsos fieri subegit S., Tarquiniensem metu subegerat frumentum exercitui praebere L., non ante … quam vos dira fames … ambesas subigat mālis (sc. māla -ae, f) absumere mensas V., Caesarem tradere vexillum intento mortis metu subigunt T.; s finalnim stavkom: necessitas me subigit, ut te rogitem Pl., ut relinquant patriam … nullam vim umquam subacturam L., ut ederet socios subigi non potuit T., Dareum, ut pacem peteret, nulla vis subegit Cu.; abs.: eum pater eius subegit Pl., non meā culpā saepe ad vos oratum mitto … sed vis Iughurthae subigit S., insidiis subactus … invadit medios V. po lokavem napadu nagnan, zaradi lokavega napada, multitudine periclitantum subactus T.
b) podvreči, podjarmiti (podjarmljati), podrediti (podrejati), pokoriti (pokoravati), ugnati, užugati, premagati (premagovati), poraziti (poražati), zasužnjiti (zasužnjevati): Val. Max., Fl. idr., dimidiam partem nationum, Priami patriam … armis Pl., subigere et domare bellando Luc. ap. Non., quos armis subegimus Ci., subigere omnes gentes Hispaniae bello N., vi Hispanos L., populi ingentes vi subacti S., urbīs atque nationes subigere S., dum Asiam subigimus Cu., illius virtus reges gentesque subegit O., mihi cum iis vivendum est, quos vici ac subegi Ci., Africanus, qui suo cognomine declarat tertiam partem orbis terrarum se subegisse Ci., subactus oppressusque populus Romanus est Ci., cum … videret iudicaretque … Galliam devictam subactamque esse Hirt., Galli subacti Ci., victi ac subacti Ci., Rutulis subactis V., Gange totoque oriente subacto O., cuncta terrarum subacta H.

2. predelati (predelovati), obdelati (obdelovati, obdelavati), preoblikovati, spremeniti (spreminjati), obravnavati, prirediti (prirejati), pristrojiti, ustrojiti: corium pilis Ca., carmen in ipsis pecudum … coriis manibus pedibusque Mel. (o)mečiti, parietes candelā linteisque puris Vitr. (po)voščiti, (po)voskati, pressa manu terga Col. dobro (z)drgniti, pelles Plin., areas amurcā, oleo Plin., manus labore Q. (Decl.), tam diu batues, donec sit subactissimum Marc.; pesn.: subigere in cote secures V. brusiti, ostriti, digitis opus O. (pri preji) gladiti; prolept. narediti (delati), izdelati (izdelovati), ustvariti (ustvarjati): fundulis ambulatilibus ex torno subtiliter subactis habentibus fixos in medio ferreos ancones Vitr.; occ.
a) zemljo obdelati (obdelovati, obdelavati), prekopa(va)ti, (z)rahljati, prerahljati, obrniti (obračati), (pre)lopatiti, (pre)lopatati: locum bene Ca., locus bipalio subactus sit Ca. ap. Plin., subigere segetes aratris Ci. ap. Non., glaebas Ci., gremio mollito atque subacto Ci., humus subacta Ci., subigere terrae solum Lucr., terram Sen. ph., Lact., arva V., scrobes subactae V., ager subactus male Col.
b) (z)gnesti, ugnesti (ugnetati), (u)mesiti, (za)mesti, zamesiti: farinam Ca., Mel., panem Plin.
c) prežvečiti: quae adtritu subigere non queunt Plin.
d) kaj s kako tekočino pripraviti (pripravljati), obariti (obarjati), (s)kuhati, pokuhati, prekuhati (prekuhavati), zakuhati (zakuhavati): farina ex aqua frigida subacta Vitr., calx ex oleo subacta Cels., rosae folia ex passo subacta Cels.
e) (v obscenem pomenu) obdelati (obdelovati), pod sebe dobi(va)ti, napičiti, „dol dati”, položiti, poseksati: ancillam Aus.; dvoumno: Nicomedes … qui subegit Caesarem Suet.

3. metaf.
a) duševno obdelati (obdelovati, obdelavati), (iz)uriti (izurjati), (iz)učiti, priučiti (priučevati), (iz)šolati, izobraziti (izobraževati): alicui rei consuetudine populi aures subigere Varr. z navajanjem priučiti (priučevati) čemu, navajati na kaj, privajati (k) čemu, na kaj, ipsi a pueris eruditi artibus militiae, tot subacti atque durati bellis L.; pren.: subacto mihi ingenio opus est, ut agro non semel arato, sed novato et iterato Ci.; occ. (u)krotiti, udomačiti (udomačevati): belua facilis ad subigendum Ci., subigere vitulos Col., bos subactus Col.
b) (o)mečiti koga, potreti koga, streti komu srce, (u)žalostiti (užaloščati), razžalostiti: virum Sen. tr.; abs.: mors amici subigit Acc. ap. Non.
c) koga trdo prije(ma)ti, stisniti (stiskati), (na)mučiti, (pri)siliti (prisiljevati), pritisniti (pritiskati) na koga: subigis maledictis me tuis novo modo Pl., (sc. Cimbi Teutonesque) simili inopia subacti C., vexari et subigi multo acrius (sc. Romanos) quam Veientes L., victi malis subactique bello L., quis subactus miles T.

sub-moveō (sum-moveō) -ēre -mōvī -mōtum (sub in movēre)

1. odpraviti (odpravljati), odgnati (odganjati), oddaljiti (oddaljevati), odstraniti (odstranjevati): Aur., submovere inertes strictis gladiis L., instantes O., alios longe submotos arcet harena V., nec tyrannicidae (sc. imago) ullo alio casu summoveri (sc. potest) Q., gemitus suspirio tectus animam paene submovit Petr. me je skoraj zadušilo; med.: submotis nubibus V. ko se megle dvignejo, iz megel, ki so se dvignile. Od kod? z abl.: aliquem orbe suo O., quae (sc. Niobe) modo Latois populum summoverat aris O.; s praep. a: coniugem et liberos procul a furentibus T., aliquem a conspectu (sc. suo) Val. Max., Iust.

2. occ.
a) odvrniti (odvračati), udržati, zadrž(ev)ati: siquem tellus extrema refuso summovet oceano V.
b) odpraviti (odpravljati) = (za)ukazati komu umakniti se, veleti komu odstopiti (oditi): iubet … recusantes nostros advocatos submoveri Ci., submovere (sc. Academiam) non audeo Ci., summota contione Ci., summovere legatos L., cum pro tribunali quaedam ageret … starentque summoto populo accusator et reus L., summotis arbitris L., Cu., summoto Lysandro N., submoto eo (sc. Caesare) Vell.; poseb. kot t.t. (o liktorju) odpraviti (odpravljati), s poti spraviti (spravljati), odstraniti (odstranjevati), odriniti (odrivati) ljudi, ki so v napoto prihajajočim oblastnikom, zaukazati (veleti) jim umakniti se ali narediti (delati) prostor: lictor, submove turbam et da viam domino L., summovere populum L., obvios Val. Max., nemo submovebatur Plin. iun.; abs. = narediti (napraviti, delati, pripraviti) prostor: submoveri Laetorius iubet L., lictores submoventes L., consul lictores misit, qui submovendo iter ad praetorium facerent L., per vacuum in summoto locum cuneo irruperunt L.; od tod abl. abs.: lictor apparuit, summoto incesserunt L. ko je bil narejen prostor; brezos. z dat. osebe, ki se ji dela prostor: felix est L. Sulla, quod illi descendenti ad forum gladio submovetur … ? Sen. ph., is, cui submovetur, non felicior eo, quem lictor semita deicit Sen. ph.; pren.: neque consularis summovet lictor miseros tumultus mentis H.
c) pregnati (preganjati), (od)poditi, prepoditi, zapoditi, zavrniti (zavračati), nazaj potisniti (potiskati): Eutr., Fl., Vop. idr., nostros longius Hirt., avide ruentes barbaros Cu., procul amne Macedonum copias Cu., postquam … statione summotos hostium lembos audivit L., reliquos a porta paulum summovit C., summovere victorem hostem a vallo L., hostes ex muro ac turribus submoventur C., summovere cohortes sub murum C., hostes ab Alpibus in Italiam S. fr., summotis velut in aliam insulam hostibus T., hostes ex agro Romano trans Anienem submovere L., Germanos ultra Albim fluvium Suet.
d) (iz domovine v tujino) pregnati (preganjati), izgnati (izganjati), (od)poditi: summotum studio defendis amico O., qui sum summotus ad Histrum O., summotum patriā proscindere O., ut … Pyladen urbe atque Italiā summoverit Suet., summovere philosophos ab urbe Plin. iun.
e) s prodajo stran spraviti (spravljati), proda(ja)ti: agnos, oves Col.
f) kaj čemu odtegniti (odtegovati, odtezati), odvze(ma)ti: arte nefandā summota est capiti tabes Lucan.
g) kako področje (lokacijo), kak kraj dalje ven pomakniti (pomikati), premakniti (premikati), premestiti (premeščati), nazaj potisniti (potiskati): marisque … urges summovere litora H., maria proiectis molibus submoventur Sen. rh.
h) kako področje, kak kraj odmakniti (odmikati), ločiti (ločevati) od drugega: terrae, quas natura longe submoverat Cu., submotae vastius terrae Mel. široma ločene ena od druge, Isthmos Aegaeum mare ab Ionio submovens Mel., ubi Alpes Germaniam ab Italia submovent Plin., in summoto loco partis meridianae murorum Amm. na izstopajočem delu (mestu). Od tod adj. pt. pf. submōtus 3 stran ležeč (stoječ), skrit: hic spelunca fuit, vasto submōta recessu V., submotae terrae Mel., submotus locus Amm.

3. metaf.
a) koga od česa odvrniti (odvračati), nagniti (nagibati), pripraviti koga do česa, (pri)siliti koga, da kaj opusti, da se izogne čemu: quem (sc. legatum) ad summovendos a bello Antiochum et Ptolemaeum reges misistis L., ut … magnitudine poenae a maleficio summoverentur Ci., solā formidine oppidanos a propugnandi studio summoturus Amm. (od)vzeti meščanom voljo braniti se.
b) α) koga pri čem zavrniti (zavračati), koga od česa izključiti (izključevati), ne pripustiti (pripuščati) k čemu, ne dovoliti (dovoljevati) komu česa: absentes petitione honorum Suet., athletarum spectaculo muliebre secus omne Suet., quid … crudelius quam homines honestis parentibus ac maioribus natos a re publica (od državne uprave) summoveri? Q., neminem ab eius latere (od zaupnega občevanja z njim) summovere Lamp. β) koga iz kake javne službe, s kakega častnega mesta (položaja, funkcije) odstraniti (odstranjevati), odpustiti (odpuščati), koga spraviti (spravljati) ob službo, koga odsloviti (odslavljati): aliquem administratione rei publicae Suet. = aliquem a re publica Vell., aliquem a proconsulatu Plin. iun., ministeria seniora summovere Lamp.; occ. (pesn.) izpodriniti (izpodrivati), spodriniti (spodrivati) koga (z njegovega položaja): dispeream, ni submosses (cj. plpf. v pomenu fut. II) omnes (sc. aemulos) H.
c) kaj odstraniti (odstranjevati), (iz)brisati iz česa: cum alia iure (na osnovi prava, na pravnem temelju) summoveantur Q., libros … tamquam subditos summovere familiā Q., sumendae voces a plebe summotae (po novejših izdajah semotae) Petr. ljudski govorici tuje besede.
d) α) odvrniti (odvračati) kaj od česa: silva … frondibus … Phoebeos submovet ictus O., summovisse hiemem tecto Lucan., quae (sc. cryptoporticus) … aquilonem inhibet summovetque Plin. iun. β) kako stanje odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), (pre)poditi, odpraviti (odpravljati): informes hiemes reducit Iuppiter, idem summovet H., summovere regnum (samodrštvo, tiranijo) Plin. iun., dolores Cels., querelam Ph., summotus pudor H. premagan.
e) česa ne rabiti, ne dovoliti (dovoljevati) (upo)rabe, ne trpeti, ne prenašati: submovendum vero est utrumque ambitus genus Q., summovere mendacem … superstitionem Val. Max.
f) zavrniti (zavračati) koga ali kaj = ne pripustiti (pripuščati) koga, česa k čemu, ne ozreti (ozirati) se na kaj, ne upoštevati česa, vnemar pustiti (puščati) kaj pri čem: tabellas e quaestione Val. Max., sermonem a persona iudicis aversum … quidam in totum a prooemio summovent Q.
g) s prepovedjo odpraviti (odpravljati), prepovedati (prepovedovati): aurum a vestibus Vop. prepovedati rabo zlata na obleki.

tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
I.
1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
12. nesti: ova puška daleko tjera
13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
II. tjerati se
1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
2. tiščati (na stran): tjera me napolje
3. poditi se: tjeraše se po polju široku
4. izbijati se: klin se klinom tjera
5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi

traer* prinesti, nositi, na sebi imeti, pri sebi imeti, s seboj voditi, v rokah imeti, ravnati z, (pri)siliti, pripraviti (do); pritegniti, k sebi vleči; povzročiti

traer beneficio prinašati korist
traer un ejemplo navesti primer
traer origen de izvirati iz
traer puesto nositi (npr. obleko)
traer perjuicio škodljiv biti
traer y llevar opravljati, klepetati
traer a mal slabo ravnati z, mučiti
traer a la memoria v spomin priklicati, spomniti na
traer a uno al retortero (ali de acá para allá) (fig) nobenega miru komu ne dati
traer entre manos a/c nekaj v rokah imeti, nekaj snovati, nameravati
traer por consecuencia imeti za posledico
lo traigo bien estudiado dobro sem to preštudiral, to dobro obvladam
eso me trae preocapado to me skrbi
eso me trae convencido to me prepričuje
eso le trae perdido to ga uničuje
traerse obleči se; obnašati se
ese asunto se las trae to je presneta zadeva
es una pieza que se las trae to je presneto težko (npr. glasbena kompozicija)
¿qué se traerá ese hombre? kaj ima ta človek za bregom?

treiben (trieb, getrieben)

1. Tiere: gnati, nagnati, naganjati; bei der Jagd: goniti; Menschen: gnati, spraviti, in den Tod: pognati, in Raserei usw.: spraviti (v); einen Ball ins Tor: zabiti (žogo v vrata)

2. irgendwohin, Medizin Blut in die Adern: potisniti, potiskati; einen Nagel ins Holz: zabiti; etwas in die Haut usw.: zadreti (si); einen Menschen (antreiben) priganjati; Preise: (prekomerno) zviševati; Technik gnati, poganjati; Technik potisniti, potiskati; Metalle: taniti

3. Agronomie und Gartenbau Pflanzen: siliti

4. ein Handwerk, Gewerbe: ukvarjati se z; (machen) počenjati, početi; [Mißbrauch] Missbrauch treiben mit zlorabljati (kaj); Scherz treiben mit uganjati norčije z; Spionage treiben vohuniti; Spott treiben mit norčevati se iz; sein Unwesen treiben uganjati grdobije/zločine

5. es treiben: es toll treiben noreti; es arg treiben početi grde reči, noreti; es zu bunt treiben preveč si privoščiti; es mit jemandem treiben spolno občevati (s kom)

6. intransitiv auf dem Wasser: lebdeti (v vodi), plavati (na vodi); Pflanzen: poganjati, brsteti; Teig: vzhajati; [Schiffahrt] Schifffahrt Schiff vor Anker: orati (sidro orje); Technik Metallurgie napihavati se

urge² [ə:dž] prehodni glagol
nagnati, naganjati, tirati; tiščati, pritiskati; siliti, nagovarjati, rotiti, urgirati; spodbosti; iznesti, predložiti (against proti)
(npr. argumente), predočiti, navesti (kot vzrok); posebno naglasiti, poudariti; priporočiti, opomniti; pospešiti (tempo, delo)
neprehodni glagol
siliti, rotiti, trdovratno vztrajati (on pri)

to urge a horse forward priganjati konja
to urge the abolition of slavery z vso silo se zavzemati za odpravo sužnosti
to urge necessity of immediate action poudarjati potrebo takojšnje akcije
to urge one's way utreti si pot
I urged him to aceept the offer silil sem ga, naj sprejme ponudbo
I urged him not to undertake the business rotil sem ga, naj se ne loti tega posla
he urged his inexperience izgovarjal se je s svojo neizkušenostjo
he urged his men on priganjal je svoje može naprej
his officers urged an immediate retreat njegovi častniki so svetovali takojšen umik
the officer urged the need for haste častnik je izrecno (krepko) opominjal k naglici

urgeō in urgueō -ēre, ursī (indoev. baza *u̯r̥gh- ali *u̯u̯r̥g- ali *u̯reg-, stiskati, riniti, tiščati, suvati, pehati, gnati, zasledovati; prim. lit. várgas sila, beda, got. wrikan preganjati, zasledovati, wraks zasledovalec, -wargs volk, izobčenec, sl. vrag, stvnem. rāhha maščevanje = nem. Rache, stvnem. rëhhan kaznovati, maščevati se = nem. rächen maščevati se)

1. abs. pritisniti (pritiskati), navaliti (navaljevati): maiore vi hostes urgebant S., globus virûm urget V., hinc Pallas instat et urget V.; intr.: urgent ad litora fluctus V. rinejo; pesn.: altum (acc. po skladu krajevnih imen) urgere H. držati se širokega morja, držati se odprtega morja, osta(ja)ti na odprtem morju; pren.: urgenti fato incumbere V. pospeševati bližajočo se pogubo (pogibel), pars in fossas urgente ruinā volvitur V. v padanju drug drugega s seboj dreveč.

2. trans. potisniti (potiskati), riniti, poriniti (porivati), gnati, pognati (poganjati), tlačiti, potlačiti, stlačiti: pedem pede fervidus urget V., Eurus trīs (sc. naves) in Syrtīs urget V., in iecur urget acūs O., urgetur (sc. unda) veniente prior urgetque priorem O., pisces urgere angusto catino H., reperti, qui saxo super urgerent (sc. terram) V., onus urget Pl. breme teži, urgere vocem ultra vires Q. glas gnati čez njegove moči (zmožnosti), glas presiliti (preobremeniti, preutruditi), u. orationem Q. ognjeno, strastno govoriti, equum Val. Fl., aetherias currus ad arces Stat.; med.: (putat) urgeri volucrum ad litora nubem V. da rine, da se žene; pass.: fama est Enceladi corpus urgeri (Aetnae) mole V. da Enkeladovo truplo tlači (pokriva) gmota (gore Etna), da leži Enkeladovo truplo pod gmoto (gore Etna).

3. metaf.
a) abs. pritiskati, naganjati, priganjati: etiam atque etiam insto atque urgeo Ci., urge, insta, perfice Ci. ep., urget eadem fortuna, quae coepit Ci.; trans. stisniti (stiskati) koga, pritisniti (pritiskati) na koga, trdo prije(ma)ti, (s)pestiti, nadlegovati: aquila urget rostro luctantem (sc. draconem) V., urgere homines iacentes inhumanum est Ci., quaestiones urgent Milonem Ci.; urgeri z gen. criminis biti (ob)dolžen (obdolževan), biti (ob)tožen (obtoževan) česa: quia male administratae provinciae aliorumque criminum urgebatur T.; (o stiski) zaradi prevelike bližine utesniti (utesnjevati): quam (sc. vallem) urget utrimque latus V., urbem urbe aliā premere atque urgere Ci., quā vicinia Persidis urget V., urgeris turbā circum te stante H.; pesn.: oculos stupor urget inertīs V. je obvzela, je prevzela, urget diem nox H. odrine (odriva), prežene (preganja), Quintilium perpetuus sopor urget H. tišči (obvzema, zajema) večno spanje, olli oculos ferreus urget somnus V. trdno spanje zatiska oči; (v vojaškem pomenu) hudo (mučno, silovito) napasti (napadati), navaliti (navaljevati) na koga: locum variis adsultibus urget V., instat Epiro, urget Oricum Ci., mortali urgemur ab hoste V.; (o abstr.) težiti, vznemiriti (vznemirjati), nadlegovati, mučiti, begati, mešati, trapiti, gnjaviti: Cels., Fl. idr., quod te urget scelus? Pl., quem morbus urget H., eas amor urguet habendi V. ne da (pusti) jim oddiha, famulas laboribus urgent O., eum invidia cum metu urget S., populus militiā atque inopiā urgebatur S., urgeri fame S., fatis, poenis V., vitiis H., urgens malum, urgens senectus Ci.
b) (z vprašanji, prošnjami idr.) tiščati v koga, pritisniti (pritiskati) na koga, koga spraviti (spravljati) v stisko, nadlegovati, navirati koga, siliti v koga, izsiljevati koga, napasti (napadati) koga, lotiti (lotevati) se koga, nagnati (naganjati) koga, prignati (priganjati) koga, (pri)siliti koga ipd.: nimis urgeo Ci., urgere interrogando Ci., urget praesentia Turni V., urgent rustice sane; negant enim posse et in eo perstant Ci., urgere accusatorem Ci., iussis ingentibus urguet (sc. nos) Apollo V., totus ordo improbitate paucorum urgetur Ci., nec ille armis solum, sed etiam decretis nostris urgendus est Ci., urgue et … infla sermonibus utrem H. obsipaj … s pohvalnimi besedami, cur patrem non urserit ad exsolutionem Dig., nihil urget (sc. me, te) Ci. nič se ne mudi; z inf.: rursus urgemus etiam de ipsorum somniorum retractatu quibus anima iactatur exprimere Tert.; occ. stanovitno (vztrajno) trditi, stati na čem, vztrajati pri čem, poudariti (poudarjati) kaj, ne odstopiti (odstopati) od česa: urgetis hominum esse istam culpam, non deorum Ci., ut eundem locum diutius urgeam Ci., ius Crassus urgebat Ci.
c) marljivo se pečati (baviti) s čim, marljivo se ukvarjati s čim, marljivo izdelovati kaj, marljivo obdelovati kaj, prizadevno se lotiti (lotevati) česa, trdno držati se česa, osta(ja)ti pri čem, vztrajati pri čem, ne odstopiti (odstopati) od česa, ne popustiti (popuščati) pri čem ipd.: opus O., Tib., iter O. spodbujati, priganjati k … , veste, quam … urgebam V. ki sem jo marljivo tkala, urges arva H. trudoma obdeluješ, semper flebilibus modis urges Mysten H. neprestano žaluješ za … , urgere occasionem Ci. marljivo se oprijeti priložnosti, marljivo izkoristiti priložnost, forum Ci. veliko se ukvarjati z zadevami na Forumu, propositum H.; z inf.: urges maris summovere litora H. marljivo si prizadevaš, trudiš se; z ACI: abrumpi dissimulationem urgebat T. je silil k temu, da … ; ne prior officio quisquam respondeat, urge H. podvizaj se. — Od tod adj. pt. pr. urgēns -entis silen, nujen, pritiskajoč, urgénten: urgentior causa Tert., urgentior actio Aug., urgentiores differentiae Cael., urgentissima ratio Cod. I., urgentissimae occupationes; subst.
a) urgentia -ium, n silna nujnost, huda nuja: urgentia bellorum subire Iul. Val.;
b) urgentiōra -um, n zdravila, ki bolj ženejo: Cael. — Adv. urgenter nujno: Cypr., Aug.

urgere^*

A) v. tr. (pres. urgo)

1. pritiskati

2. pren. siliti; urgirati

B) v. intr. biti nujen, neodložljiv

usiljávati usìljāvām (se) siliti (se): usiljavam se da jedem

zaludívati -lùdujēm noriti, v norost gnati, siliti

zwingen (zwang, gezwungen) siliti, prisiliti (zu k; sich se); zwingen zu primorati k; in/auf die Knie zwingen figurativ podjarmiti, podvreči si

виму́шувати -шую недок., izsiljeváti -újem nedov., prisiljeváti -újem nedov., síliti -im nedov.

вынуждать, вынудить izsiljevati, izsiliti, (pri)siliti

заставлять, заставить

1. (pri)siliti, pripravljati do česa, pripraviti do česa; nalagati, naložiti (delo); priganjati, nagnati;
з. бежать pognati v beg;
з. ужаснуться zbujati grozo;

2. zastavljati, zastaviti kaj s čim, zašariti, zagraditi

зму́шувати -шую недок., síliti -im nedov., prisiljeváti -újem nedov., nagánjati -am nedov.

налегать, налечь pritiskati, pritisniti, izvajati pritisk, siliti; (pren.) energično se lotevati, lotiti; legati, leči;
н. на работу z veliko vnemo delati

насиловать silo delati, siliti; posiljevati

невблить siliti

нудить zast. siliti; mučiti;

очинять, очинить (o)siliti (svinčnik)