Franja

gens [džens] samostalnik
pleme, rod

gēns, gentis, f (genere = gīgnere; prim. gr. γενεά, jon. γενεή rod, pleme, pokolenje)

I. (v družinskopravnem pomenu)

1. rod, pleme, sorodstvo, tj. zveza (skupek) več po skupnem pokolenju ali rodovnem imenu (nomen gentile ali gentis) in po skupnih bogoslužnih obredih združenih družin ali rodbin (familae, stirpes): gens Manlia CI., Iulia gens L., non communiter modo Corneliae gentis, sed proprie familiae suae (= Scipijonov; Kornelijevem rodu so namreč pripadali Dolabellae, Lentuli, Rufini, Scipiones, Sullae idr.) L., Sulla gentis patriciae nobilis fuit S., patriciae gentis vir L.; sprva se je beseda uporabljala le za patricije, ko pa je bil plebejcem dovoljen conubium s patriciji, tudi za plebejce; od tod: quamvis periurus erit, sine gente H. brez prednikov, nizkega rodu; zaničlj.: gens ista Clodia CI. svojat. Najstarejši patricijski rodovi, ki so pripadali trem prvotnim občinam (okrajem), imenovanim Ramnes, Tities in Luceres, so se imenovali maiores gentes starejši rodovi, plebejski, ki jih je šele kralj Tarkvinij Prisk povzdignil v patricijski stan in pozval v senat, minores gentes mlajši rodovi; po tem so se tudi senatorji ločili v patres maiorum gentium in patres minorum gentium sen., ki jih je Romul, in sen., ki jih je Tarkvinij Prisk pozval v senat = sen. prvega in sen. drugega reda: CI., L., T. Od tod metaf.: dii maiorum gentium in dii minorum gentium CI. starejša-mlajša = višja-nižja božanstva; podobno: Cleanthes, qui quasi maiorum est gentium Stoicus CI. izborne -, izbrane vrste.

2. meton. zarod, potomec: heroes, salvete, deûm gens CAT., vigilasne deûm gens, Aenea? V., Tirynthia gens est (= Fabius) SIL. –

II. (v narodnopravnem pomenu)

1. (o narodih) pleme, narod (= skupek več manjših rodov (nationes) istega pokolenja in jezika): g. Allobrogum, Cilicum, Sabina aut Volsca CI., omnes exterae gentes ac nationes CI. plemena in posamezni rodovi, exterae gentes CI. inozemstvo, Athenienses, quae gens Ionum habetur CI. ki veljajo za jonsko pleme, ius gentium CI. mednarodno pravo, g. Nerviorum, Sueborum C., terruit urbem, terruit gentes H., ita nationis nomen, non gentis evaluisse T.; occ. pl. gentes =
a) tujci, inozemci, barbari: AUCT. B. HISP., duretque gentibus ... odium sui T.
b) pogani, neverniki: ECCL., VULG. Pogosto je partitivni gen. pl. v splošnem pomenu „svet“, večinoma v zvezi z besedami ubi, ubinam, ubicumque, (n)usquam, longe, minime idr.: ubi gentium S. kje na svetu, ubinam gentium sumus? CI. kje na svetu (kje zaboga) pa smo? ubicumque terrarum et gentium CI. kjer koli ljudje prebivajo, abesse longe gentium CI. biti pri zelo oddaljenih narodih (= daleč po svetu), usquam gentium PL. nekje, nusquam gentium TER. nikjer, nec usquam gentium AP. in nikjer, minime gentium TER. za ves svet ne, nikakor ne.

2. meton.
a) občina, srenja (kakega mesta): oppidum, quae gens ... C., omnes eius gentis cives N.
b) kraj, (po)krajina, okraj, okrožje: ei Syriam, Babylonem, Persas integerrimas gentes ad diripiendum tradidisti CI., qui Cataoniam tenebat, quae gens iacet supra Ciliciam N., ipsum in eam gentem iturum L., gentes viduatas esse suis cultoribus ARN. –

III. (redko v naravnopravnem pomenu)

1. rod (= genus, več posameznikov, ki po rojstvu in podobnosti spadajo v eno vrsto): gens humana CI., H.

2. (o živalih) pleme, pasma: quos (equos) in spem statues submittere gentis V., utque luat poenas gens haec (vulpium) O., intestino bello totae gentes (apium) consumuntur COL.

gent [žɑ̃] féminin, vieilli ljudstvo, rod; péjoratif svojat

la gent ailée krilati rod, ptice
la gent écrivasière pisuni
la gent moutonnière (figuré) backi, ljudje, ki slede drugim in jih posnemajo
la gent trotte-menu (vieilli) miši

gēnte f

1. ljudje:
non m'importa di ciò che dice la gente ni mi mar, kaj pravijo ljudje
far gente zvabiti mnogo ljudi, zbrati okrog sebe množico
gente di teatro gledališčniki
gente di mare pomorščaki
gente di tavolino pisatelji, učenjaki

2. gostje, obiski:
oggi aspettiamo gente danes pričakujemo goste

3. rod, rodbina, družina:
nascere da gente patrizia biti patricijskega rodu
diritto delle genti mednarodno pravo
la mia gente moja rodbina, moji sorodniki

4. knjižno ljudstvo, narod:
la gente etrusca Etruščani
le genti umane človeški rod, človeštvo
la gente futura zanamci, prihodnji rodovi

gentīlitās -ātis, f (gentīlis)

I.

1. soplemenjaki, soplemenstvo, sorodniki, sorodovinci = sorodstvo, sorodovina, sorodovinstvo, rod: PLIN. IUN., gentilitatis ius, gentilitatum iura CI.; v pl. pogosto = (so)plemenske, sorodstvene zveze: VARR., CI., PLIN. IUN.

2. metaf. imenska sorodnost: cinnamomo proxima gentilitas erat PLIN., herbam quoque Graeci erineon vocant reddendam in hoc loco propter gentilitatem PLIN., g. nominis sui, g. Constantini nominis AMM.

3. meton. soplemenjaki, sorodovinci: AUR., omnes Tarquinios eicerent, ne quam reditionis per gentilitatem spem haberent VARR. AP. NON., sparsas ... gentilitates colligere PLIN. IUN. –

II.

1. narodnost, meton. = narod: MIN.

2. poganstvo, nevernost, meton. =
a) poganska vera: errant, qui contendunt priorem esse gentilitatem quam dei religionem LACT.
b) pogani, neverniki: ECCL.

genus množina genera [dží:nəs, džénərə] samostalnik
biologija rod, vrsta, razred, pleme

genus¹ generis, n (genere = gīgnere; prim. skr. jánaḥ = gr. γένος rod, lat. generāre)

1. rod, pokolenje, stan (po rojstvu): genere et nobilitate ... sui municipii facile primus CI., neque genere neque animo regio est CI., qui nobili genere nati sunt CI. ki so plemenitega rodu, clarissimus vir, summo genere natus CI., quidam malo genere natus CI., amplissimo genere natus C., dispari genere S., g. maternum, paternum C. idr. honestum N., patricium, plebeium L., regium VELL., SEN. PH., genere Graeci N. po rodu (narodnosti) generis auctor O. oče, generis socia O. sestra, generis falsa est ea fabula O. o tvojem pokolenju, ab aliquo genus ducere V., O. ali repetere CU. rod izvajati od koga, izhajati od koga, (iz) kakega rodu biti, tako tudi: volucres genus inde trahunt O.; occ. plemenit rod (stan), plemenitost, visokorodnost: pol mihi fortuna magis nunc defit quam genus ENN. AP. CI., Philodamum esse quendam genere, honore, copiis ... facile principem CI., virtute, non genere populo commendari CI., cui genus et quondam nomen natique fuissent V., iactes et genus et nomen inutile H., non, Torquate, genus, non te facundia, non te restituet pietas H., et genus et formam regina Pecunia donat H., nec genus amborum ... sic placuere illi O.

2. meton.
a) rod po času in pokolenju (= 30 let), vek, doba: anticum g. LUCR., tertium sollers g. SEN. TR., Pyrrhae g. VAL. FL.
b) rod le po pokolenju, pleme, rodovina, družina, rodbina: gentum (= gentium) aut generum affinitas ACC. FR., summis gnati generibus PL., auctores generis CI., O. pradedje, cum ex amplissimo genere in familiam clarissimam nupsisses CI., deorum munere datum rei publ. Brutorum genus CI., Cato sui generis initium ab se gigni volebat CI., g. Marcellorum CI., Fabium L., Aeaci H. Ajakovi potomci, Aemilium V., genus alto a sanguine Teucri prodere V. nadaljevati, množiti, antiquitate generis florere N., fama generis et familiae Q.; occ. α) zarod, otroci, potomstvo: nepotum genus omne H., sive neglectum genus et nepotes respicis, auctor H., Danai g. H., huc adde genus, de coniuge tanta tot natos natasque O.; pesn. (o posameznikih) otrok, potomec: (Aeneas) genus deorum V., Augustus Caesar, Divigenus V. = ab alto demissum genus Aenea H., audax Iapeti g. (= Prometheus) H., Tantali g. (= Pelops) H., g. Iovis (= Bacchus) O., g. Adrasti (= Diomedes, Adrastov vnuk) O., Uraniae g. (= Hymenaeus) CAT. β) (o narodih) pleme, rod, narod: Graium g. ENN. FR., totum genus Graecorum CI., quis ignorat, quin tria Graecorum genera sint? CI., (Ubii) paulo sunt eiusdem generis ceteris humaniores C., g. Italicum, Romanum S., Nomadum V., Genauni, implacidum g. H., Hispanum, Aetolorum g. L., ferox g., bellicosum utrumque g. L., pronumque genus regionibus illis in Venerem est O., Scytharum g. IUST. γ) spol (moški in ženski): g. virile, muliebre CI., LUCR., femineum, mixtum V., g. omne virorum L., O.; metaf. spol kot gram. t. t.: Q., P. F.

3. (v širšem pomenu) kolekt. rod, pleme = skupnost istovrstnih živih bitij in stvari: deûm genus ENN. FR., hominum g. CI. ali g. humanum CI., H., L., O. ali g. mortale LUCR., O. človeški rod, človeštvo, ljudje, diûom g. humanumque LUCR., g. animale LUCR., g. immortale V. bogovi, hominum pecudumque g. V., inde g. durum sumus O.; occ.
a) (o ljudeh) skupina, razred, vrsta, razpol: id hominum est genus pessumum TER., genus est lenonium inter homines PL., eius generis homines, omnis generis homines CI., amici, cuius generis penuria est CI. vrsta ljudi, ki je redka, satis dixi de Asiatico genere testium CI., genus hoc universum CI. vsa ta človeška vrsta, ves ta človeški rod, est genus quoddam hominum, quod Hilotae vocatur N., cursorem eius generis, qui hemerodromoe vocantur, Lacedaemonem miserunt N., omne g. copiarum (čet) N., utrumque g. hominum N., cuiusque g. hominum S., g. hominum agreste ali ferum incultumque S., conventus is, qui ex variis generibus constaret C. iz raznovrstnih udeležencev, militare g. L.
b) (o živalih) rod, pleme, pasma, vrsta: g. altivolantum ENN., varia genera bestiarum CI., multa genera ferarum C., g. omne ferarum LUCR., g. alituum LUCR., malefici generis plurima animalia S., g. vipereum V., piscium H., g. omne avium ali volucrum O., g. acre, leones O., confusa genus panthera camelo H. žirafa, ovium summa genera duo PLIN., viginti milia equarum ad genus faciendum in Macedoniam missa IUST. za pleme, za razploditev pasme.
c) (o stvareh) vrsta, zvrst, način, slog: fructuum genera VARR., frugum omne genus L., varia genera mortis, tria genera furtorum CI., cibi C., g. omne genus armorum C., toda: omnis generis arma L. vsakovrstno, g. loricarum N., vitulina et eius modi genera obsonii N., in omni genere vitae N. v vsakem položaju, g. poenae S., leti O., locorum O. kakovost, Doricum g. VITR. stavbni (= arhitekturni) slog, Aesopi g. PH. Ezopov pisateljski slog. Gen. in acc. se pogosto uporabljata atrib. oz. apoz.: cum huius generis (te vrste) copiam tantam habet Antonius CI., si qua sunt alia eius (huius, huiusce) generis CI. če je kaj drugega takega, verba id genus VARR. takšne, quod genus virtus est? CI. kakšna?, id (hoc) genus alia CI. kaj drugega takega, aliquid id genus scribere CI. EP. kaj takega, nugae hoc genus H.

4. (kot fil. t. t.) rod, razpol, splošni pojem (naspr. species ali partes vrsta): harum singula genera minimum in binas species dividi possunt VARR., genus universum in species certas partietur ac dividet CI., genus et speciem cuiusque rei cernere CI., genus est, quod partes aliquas complectitur, ut cupiditas; pars est, quae sub est generi, ut cupiditati amor, avaritia CI., perturbationes sunt genere quattuor, partibus plures CI.

5. metaf. način: quod hoc genus est, quae haec est coniuratio TER., genus ipsum postulandi non est novum CI., hoc praedandi genus ab isto adhibitum CI., mihi supplicatio novo et inaudito genere decreta est CI., novum g. dicendi CI. način govorjenja, slog, g. scribendi H. pisava, alio genere L. na drug način, hoc genere optime etiam olea inseritur COL., prodigia variis generibus inter se et me furentia SEN. RH., omni genere quod des adornandum est SEN. PH., animam variis generibus emittunt SEN. PH., cum maesti deliberaremus, quonam genere praesentem evitaremus procellam PETR., eo genere, quo Galba interemptus est SUET.; occ. ozir, pogled: tota domus in omni genere diligens CI. v vsakem pogledu = na vsako stran povsem natančna, qui in aliquo genere inconcinnus est CI., in omni genere populi consuetudinem imitari CI., te Plancius non solum municipii, verum etiam vicinitatis genere vincebat CI. glede na ..., magnus homo, sed varius in omni genere N., gens naturā ferox, adeo omni genere terribilis fuit, ut ... FL.

Genus, das, (-, Genera) spol; Biologie rod

Geschlecht, das, (-/e/s, -e) spol (tudi Philosophie, grammatisch); das schöne/schwache Geschlecht lepi/šibki spol; das menschliche: rod (človeški rod); (Generation) generacija

híša ž (stvnj. hus)
1. kuća: kamnita, lesena, zidana, stanovanjska, kmečka, meščanska, enodružinska hiša
kuća za jednu porodicu, jednoporodična kuća; počitniška hiša
vikendica; hiša pravice
dom pravde, sud; alpska, panonska hiša; prodajati od -e do -e
kućariti
2. porodična zajednica, obitelj: pri -i je pet otrok
3. rod, koljeno: plemiška hiša; človek iz ugledne -e
kućić
4. dinastija: kraljevska hiša
5. poduzeće, preduzeće, ustanova: časopisna hiša
novinska kuća; založniška hiša
nakladni zavod, izdavačko preduzeće; gledališka hiša
kazalište, pozorište; modna hiša; blagovna hiša
robna kuća
6. glavna stambena prostorija u seljačkoj kući: ob večerih se družina zbere v -i; gornja hiša
soba u prvom katu, spratu seljačke kuće; zadnja hiša
manja soba u seljačkoj kući; javna hiša; Bela hiša, mestna hiša
gradska kuća; rojstna hiša
rodna kuća

house¹ [háus] samostalnik
hiša, dom, stanovanje; bivališče (živali); hišni stanovalci; gospodinjstvo; družina, rod, dinastija
ekonomija trgovska hiša, trgovsko podjetje
gledališče gledališče, občinstvo v gledališču, gledališka predstava; koledž, študentovski dom, internat
pogovorno ubožnica
pogovorno gostilna
astronomija dvanajsti del neba
vojska, sleng loto igra za denar; zbor

House parlament, skupščina, narodni poslanci
the House londonska borza; angleški parlament; koledž (zlasti Christ Church v Oxfordu)
the House of Windsor angleška kraljevska dinastija Windsor
britanska angleščina House of Commons angleški spodnji dom
britanska angleščina House of Lords angleški zgornji dom
britanska angleščina Houses of Parliament angleški parlament
ameriško House of Representatives spodnji dom ameriškega kongresa
to enter the House postati član parlamenta
there is a House parlament zaseda
the House rose at 10 o'clock parlamentarno zasedanje se je končalo ob 10ih
to make a House dobiti potrebno večino v parlamentu
no House parlament ni sklepčen
the House of Bishops zbor škofov anglikanske cerkve
a full (scant) house polno (slabo) zasedeno gledališče
to bring down the house navdušiti občinstvo
the second house druga predstava dneva
house and home dom
houses and lands domačija
the whole house knew it vsi hišni stanovalci so to vedeli
to keep the house držati se doma
to keep house for gospodinjiti komu
to keep house with živeti v istem gospodinjstvu
to keep open house biti zelo gostoljuben
to keep a good house dobro pogostiti
like a house on fire kot blisk, zelo hitro, kot bi gorelo
to turn the house out of window postaviti vse na glavo
as safe as a house popolnoma zanesljiv
to bow down in the house of Rimmon žrtvovati svoja načela za enotnost v dogmi
on the house račun plača gostilničar
for the good of the house v korist lastnika
figurativno to put (ali set) one's house in order urediti svoje zadeve
an ancient house stara družina
coach house remiza
house of call prenočišče, gostišče
house of correction poboljševalnica
house of cards na trhlih nogah
pravno house of detention preiskovalni zapor; poboljševalnica za mladoletnike
in the dog house v nemilosti
house of ill fame javna hiša, bordel
house of refuge zavetišče za brezdomce
a house of mourning hiša žalosti za umrlim
house of God cerkev

issue¹ [ísju:, íšu:] samostalnik
odtok, izhod; izdaja (knjige, znamk); zvezek, številka (časopisa), naklada
ekonomija denarna emisija; posledica, rezultat, zaključek; potomec, potomci, rod, otrok, otroci; izdajanje (odredb)
ekonomija dohodek (od posestva)
pravno sporno vprašanje, predmet razprave, oporekanje, bistveno vprašanje
medicina izliv (krvi, gnoja)

at issue sporen
at issue with s.o. v sporu s kom
matter at issue sporna zadeva
point at issue sporna točka
issue of fact dejansko stanje stvari
issue of law izpodbijanje, oporekanje
to join issue with s.o. prepustiti rešitev sporne zadeve sodišču
to evade the issue izogniti se vprašanju
to take issue with s.o. prerekati se s kom, trditi nasprotno
the question raises the whole issue to vprašanje popolnoma spremeni
in the issue končno
to bring s.th. to a successful issue kaj uspešno izpeljati
to force an issue izsiliti odločitev
to die without issue umreti brez potomcev
free issue and entry prost prihod in vstop
to face the issue spoprijeti se z zadevo
to raise issue začeti vprašanje
to reach the issue poravnati spor
a vital issue problem bistvene važnosti
a side issue postranski problem
ekonomija issue of securities izdaja vrednostnih papirjev
ekonomija bank of issue emisijska banka
ekonomija issue of bill of exchange izdaja menice v promet

kin² [kin] samostalnik
rod, (krvno) sorodstvo, družina; vrsta, rasa, veja

of good kin iz dobre družine
of kin to s.o. v sorodu s kom
of the same kin iste vrste, iste veje
near of kin bližnji sorodnik
next of kin najbližji sorodnik

kind² [káind] samostalnik
vrsta; rod, razred, zvrst; kruh in vino (v evharistiji); naturalije

all kind(s) of vseh mogočih vrst
all of a kind with iste vrste kot
two of a kind dva iste vrste
nothing of the kind nič takega, sploh ne
something of the kind; ali this kind of thing nekaj takega
of a kind neke vrste (zaničljivo); iste vrste
we had coffee of a kind pili smo neko slabo kavo
kind of nekako, malo
I kind of expected it nekako sem to pričakoval
I kind of promised it sem na pol obljubil
to grow out of kind odreči se svojega rodu
the literary kind kdor se bavi z literaturo
he is kind of queer je nekam čuden
human kind človeški rod
payment in kind plačilo v naturalijah
to repay in kind vrniti milo za drago

kindred [kíndrid]

1. samostalnik
(krvno) sorodstvo, rod
pogovorno sorodniki, družina
figurativno sorodnost (duševna)

2. pridevnik
soroden, v krvnem sorodstvu
figurativno soroden (po duhu), podoben, enak

kòljeno s (ijek.), kòleno s (ek.)
1. koleno: previti koljeno; podviti -a; moliti koga na -ima; klecaju mu -a; koljeno kod cijevi, kod cevi, čunka, rijeke, reke, mašine, biljke; srodstvo do trećega -a
2. rod, generacija: to se nasljeduje s -a na koljeno; današnje koljeno
3. členek: durbin na tri -a
4. preko -a prebiti, prelomiti v naglici kaj narediti; biti do -a komu biti prvi za kom; adamsko koljeno osmi otrok; rodak u devetom -u žlahta v devetem kolenu; biti komu uz koljeno uživati naklonjenost koga

kȑlja ž
1. panj, štor: on sede na jednu -u da napiše izveštaj
2. trs: medu Moravom i Timokom najviše se govori gidža, a rede čokot ili krlja
3. rod, poreklo: sve su vjere od boga, a krv ostaje stara, jedan jezik, jedna krlja, pa eto kako nijesmo braća?

léskovka (šiba strahovalka) rod; birch; figurativno the strap

lignaggio m (pl. -gi) rod, izvor, poreklo

lignée [linje] féminin potomstvo, rod