Franja

пильнува́ти -ну́ю недок., varováti -újem nedov., čúvati -am nedov., pazíti pázim nedov.

смотреть gledati, ogledovati; paziti, nadzorovati;
(за кем) skrbeti za koga;
с кого imeti za;
окна смотрят в двор okna gledajo na dvorišče;
смотря по обстоятельствам glede na okoliščine;
того и смотри lahko se zgodi;
с. в оба dobro paziti;
смотри! glej!, pazi!;

achtgeben auf, Acht geben paziti na, paziti se (česa)

achthaben, Acht haben paziti se; habt acht!/Acht! Heerwesen, Militär mirno!

atender [-ie-] uvaževati, preudariti; streči, negovati; čakati; brati korekture; paziti na, gledati na

¡atienda! V. pazite!

atisbar paziti na, zalezovati, prežati; poizvedovati

attendō (adtendō) -ere -tendī (tetendī Ap.) -tentum

1. proti čemu, kam nape(nja)ti, (po)moliti, (iz)prožiti, naravna(va)ti: simul aurem attendo, ut quirem exaudire amplius Acc. ap. Non. nastavim, arcum meum et ipse vigor attetendit Ap.; kam? caput eodem Hyg., caelo (dat.) manūs Ap. izprožiti, signa ad eos, qui... Q. — Pass. v med. pomenu = prožiti se, raztezati se: ante fores exigui tramites... attenduntur Ap., nemus, quod fluvio praeterlabenti (ob... reki)... attenditur Ap.

2. klas. le pren. (v zvezi z animum, animos, večinoma pa brez tega subst.)
a) duha napeti, naravnati kam = paziti na kaj, opaziti kaj, pozoren biti na kaj, pozornost nameniti (namenjati) komu, čemu, poslušati koga, kaj: cum silentio animum attendite, ut pernoscatis... Ter., quo tempore igitur aures iudex erigeret animumque attenderet? Ci., bene (diligenter) att. Ci., magis att. Q.; z acc.: stuporem hominis attendite Ci., cetera neglegentius att. Ci. za drugo se ne posebej meniti, me de invidiosis rebus dicentem attendite Ci.; z dat.: dictis animum att., animos att. dictis Luc. ap. Non., att. Caesari, sermonibus malignis Plin. Iun., att. iuri, minimum eruditioni, eloquentiae plurimum Suet.; z ad: animum att. ad quaerendum Pac. ap. Non., att. animos ad ea, quae consequuntur Ci.; z ACI: non attendit eum hoc curasse Ci., attende nunc bona Quinctii possideri non potuisse Ci. pomni; z odvisnim vprašanjem: nunc quid velim, animum attendite Ter., hoc quam late pateat, attendite Ci., forte lubuit attendere, quae res maxime tanta negotia sustinuisset S., attende, cur... Ph.; redkeje pass.: attenditur versus pars Ci. zaznava se.
b) occ. α) (po)misliti na kaj, premišljati, razmišljati: puer, ne attenderis petere a me id, quod nefas sit concedi tibi Acc. fr., immo id hercule, inquit, ipsum attendo Ci., cum animum attendisset ad cavendum N., cum de necessitate attendemus Ci., de officiis legationis att. Ci., attendite, cuiusmodi edicta sint Ci., iubet peritos linguae attendere animum, pastorum sermo agresti an urbano propior esset L., illud att., ne... Cels. β) attendere sibi (tudi brez sibi) ab aliquo in ab aliqua re čuvati se koga, česa, varovati se koga, česa, paziti se česa: Eccl. — Od tod adj. pt. pf. attentus (adtentus) 3, adv. -ē (le pren.)

1.
a) napet, pazljiv, pozoren: ut animus in spe... antehac attentus fuit, ita, postquam adempta spes, lassus curā confectus stupet Ter., att. auditor Ci., me attentissimis animis auditis Ci. s popolnoma napeto pozornostjo, attentissima cogitatio Ci., attentissimo consilio, attentissimā curā Val. Max., attentum facere iudicem Ci., Q., iudex circa ius nostrum attentior Q., attenta auris H., attentae aures Lucr., attente alicuius officia fungi Ter., attente legere Ci. ep., attente (attentius, attentissime) audire Ci., attentius cogitare de... Ci., attentius agere aliquid S., attentius spectare H., attentius custodire aliquem Plin. iun., parum attente dicere Gell.
b) napet, strmeč: visus Cael., oculi Cael., P. Veg.

2. pozorno misleč na kaj, skrben za kaj, do česa (zlasti za pomnožitev in ohranitev imetja), podjeten, varčen, skop, trd: nimium ad rem in senectute attenti sumus ali adtentiores sumus ad rem (imetje) omnes Ter., qui in re adventicia... tam diligens, tam attentus essem Ci.; z dat.: asper et attentus quaesitis H.; z gen.: att. continentiae Val. Max., communis boni Sen. ph.; abs.: attenta vita et rusticana Ci., att. pater familias Ci., pater H., durus nimis attentusque esse videris mihi H.

beachten opaziti, opažati, paziti na, (berücksichtigen) ozirati se na, Vorschrift: upoštevati, ravnati se po

caveō -ēre, cāvī, cautum (iz *coveō gledati; prim. gr. κοέω zapažam, gledam, ἀκούω slišim)

1. paziti se, čuvati se, varovati se koga ali česa, oprezen biti; abs.: nate, cave O., eum, qui palam est adversarius, facile cavendo vitare possis Ci., illum identidem monere, ut caveret Ci. da naj se pazi. Sklada se
a) z a(b): ut a me ipso caveret Ci. da se mene... varuje, c. ab insidiis S.; predklas. in poklas. s samim abl.: c. malo Pl., Petr., infortunio Pl., cave tibi Romā Val. Max.
b) z acc.: ut vallum caecum fossamque caveant C., illum ut me metueret, me caveret, monebant Ci., socium cavere quî possumus? Ci., c. ictum fulminis Lucr.; od tod pass.: cavenda est gloriae cupiditas Ci. varovati se je treba slavohlepnosti, cavendae et struendae insidiae L., cauto opus est Pl. iz previdnosti.
c) z inf.: caveret id petere, quod illi iure negaretur S., commisisse cavet, quod mox mutare laboret H., capro occursare caveto V.
č) s finalnim stavkom (trdilno): cavet, ut ea pecunia decemviri utantur Ci. skrbi za to, da..., caveamus, ut ea, quae pertinent ad dignitatem, moderata sint Ci.; večinoma nikalno: ut cavebis, ne me attingas Pl., cavete iudices, ne nova proscriptio instaurata esse videatur Ci. pazite, skrbite, da ne, quod ut ne accidat, cavendum est Ci. Pogosto se prepoved opisuje z imp. cave, caveto, cavete kot krepkejša nikalnica: nikar ne, za nobeno ceno ne: caveto, ne laxi sient Ca., verbum cave faxis Pl., cave credas Ci. nikar ne veruj, cave sis (= si vis) mentiaris Ci., cave te fratrum... misereat Ci. nikar ne imej usmiljenja, cave faxis H.; occ. voj. odbijati, prestreči (prestrezati): ictum Q.

2. (po)skrbeti za..., zavarovati, zaščititi, z dat. personae in rei: cavet mimis, aleatoribus, lenonibus Ci., his agris cavet, hos defendit Ci., existimasti satis cautum tibi ad defendendum fore Ci., alicui cautum velle Ci. želeti komu varnost, monent, ut ipsis ab invidia caveatur L. da naj jih obvarujejo sovraštva, cavere securitati Suet.

3. occ. jur.
a) sebe zavarovati, pridobiti varnost, zagotoviti si: cum ita caverent: si post kal. ian. in consilivm iretur Ci., agri, de quibus cautum est foedere Ci., ab sese caveat, quemadmodum velit Ci. naj si pridobi njegovo jamstvo.
b) koga drugega zavarovati, dati mu poroštvo (varnost), porok biti komu, varščino položiti: civitate obsidibus de pecunia cavent Ci. se zavežejo s talci glede denarja, praediis populo cautum est Ci., Tauromenitanis cautum est foedere, ne navem dare debeant Ci.
c) kot pravnik posredovati pri zagotovilih, zagotovilo oskrbeti, varnost zagotoviti (zagotavljati) komu: haec urbana militia respondendi, scribendi, cavendi Ci. odvetniški posel v vseh pravnih in uradnih zadevah, iuris consultus ad respondendum et ad agendum et ad cavendum peritus est Ci.

4. z zakonom, oporoko ali pogodbo zagotoviti (zagotavljati), odrediti (odrejati), ukreniti (ukrepati), določiti (določati), ustanoviti (ustanavljati): altera lex privatorum aedificiis, altera sepulcris cavet Ci. ima določbe..., testamento cavere, ut dies natalis agatur Ci., in quo foedere cum caveretur sociis (so se ustanovile določbe za zaveznike), nihil de Saguntinis cautum est L. se ni nič ukrenilo glede Sagunčanov.

Opomba: Imp. pr. pesn. tudi căvĕ: Pl., Ter., H., O., Cat., Pr.

curar skrbeti za, paziti na, oskrbovati, negovati, zdraviti; pomiriti; nasoliti, prekajevati; beliti; strojiti; sušiti; ozdraveti, okrevati, zaceliti se

curar carne al humo prekajevati meso
curarse ozdraveti; podvreči se zdravljenju; Am čuvati se, paziti se (de pred)
curarse de un asunto brigati se za zadevo

čúvati -am
I.
1. čuvati: čuvati gozd pred požarom; čuvati kaj kot punčico svojega očesa; čuvati javni red in mir
2. nadgledati, starati se da se komu, čemu što ne dogodi: čuvati sosedovega otroka
II. čuvati se čuvati se, paziti se: čuvati se hudobnih ljudi

dr̀žati dr̀žīm, mi držímo, oni dr̀žē, vel. dr̀ži aor. dr̀žah dȑžā, impf. dr̀žāh dr̀žāše, del. dȑžao dȑžāla, držéći, dr̀žēći, dȑžān -a
I.
1. držati: držati jabuku u ruci; malter drži; držati riječ, običaje, pod ključem, u škripcu; mnogo držati na sebe; glavu visoko držati; bure drži 100 litara; držati koga u šahu, na uzici, u kliještima, u kleštima
2. vzdrževati: držati djeci guvernantu
3. imeti: držati kola i konja; držati govor pred skupljenim narodom; držati koga za prijatelja; držati konferenciju, sjednicu
4. pomagati, dajati komu potuho: držati komu stranu
5. prirediti: držati svadbu
6. trajati, držati: lijepo vrijeme drži, lepo vreme drži
7. razprostirati se: šuma drži do livade
8. paziti na koga: ona drži svoga čovjeka kao malo vode na dlanu
9. misliti, meniti: ja držim da on nije kriv
10. ceniti: mnogo držati do čega
11. drži ovim pravcem! pojdi to smer!
12. brati komu levite, kozje molitvice: držati kome lekciju
13. vrečo držati komu, pomagati komu pri slabem dejanju: držati kome svijeću
14. biti komu podložen: držati komu stremen
II. držati se
1. držati se: držati se za naslon; držati se zakona; držati se uspravno; vojnici se dobro drže
2. imeti se: držati se srećnim, sretnim

faveō -ēre, fāvī, fautum

1. komu naklonjen biti, potegniti (vleči) s kom, na roke iti, streči, ugajati komu, podpirati, pospeševati; z dat. personae ali rei: f. virgini Ter., amanti, precantibus O., Bacche, fave vati O. bodi milostljiv, f. canenti Val. Fl., si sibi dei favent Cat., qui diligebant Roscium, Panurgo favebant Ci., Miloni ne favere quidem potui Ci., omnes boni semper nobilitati favemus Ci. smo strankarji (pristaši) aristokratov, f. Sullanis (Sullae Vell.) partibus N., populares Polyperchonti favebant N., favere et cupere Helvetiis C., omnibus favit Suet., isti favere sententiae Ci., f. alicuius gloriae ali dignitatique Ci., Caesaris rebus C., nimis bello S., Catilinae inceptis S., favere enim pietati fideique deos L., precibus meis fave, Ilithyia O. f. huic timori O., v pomoč biti, faveo quoque laudibus istis O. tudi ta hvala mi je prijetna, favet verbis ipsa suis O. ugajajo ji … besede; brezos.: non modo non invidetur illi aetati, verum etiam favetur Ci.; z acc. pron.: quod ego favisse me tibi fateor Ci. v čemer da sem ti pritegnil; s praep.: qui Parthorum quoque contra Romanum nomen gloriae favent L. ki branijo slavo Partov proti rimskemu imenu, hac pro parte (= pro Perseo) … favent O. mu želita zmago, turba favens adversus studium suum Suet. = drugo stranko podpirajoče občinstvo; z inf. ali ACI = zahtevati, želeti: mulieres spectare faventes Enn., quod adscribi factis … se favet O.; s finalnim stavkom: faventibus cunctis, ut essent vera Plin. ko so vsi zahtevali (želeli), da … , di faveant, ut … Plin. iun. dali bogovi, da … !, faveo enim saeculo, ne sit sterile Plin. iun. kajti želim naši dobi, da ne … ; abs.: multitudo audiens favet, odit Ci., iniquus iudex est, qui aut invidet aut favet Ci., dum favet nox et Venus H. je ugodna, adsis, o Tegedae, favens V., Phoebe, fave Tib., faveant modo numina O., dii faveant Cu., faventibus diis Suet., iudices, ut faveant, rogamus Q., invidi et faventes T.; pren.: altera (tellus) frumentis … favet, altera Baccho V. je ugodna (žitni) setvi, … vinogradništvu, je pripravna za … , ventis faventibus aequor navigat O. ob ugodnem vetru.

2. occ.
a) ploskati, odobravati: alicui L. idr., equo O., panno Plin. iun.; abs.: studiis faventum consonat omne nemus V., turba faventium H., clamor, qualis ex insperato faventium (esse) solet L.
b) vdajati se, posvetiti se čemu: galli favent faucibus … cantu (dat.) Enn. ap. Ci., apes operi favent O. pridno delajo.
c) na jezik paziti, ne motiti (s hudimi besedami), tiho biti, molčati; z abl.: rebus divinis, quae publice fierent, praefabantur „ut faverent linguis“ Ci. naj molčijo, favete linguis H. ali ore favete V., O. molčite, tiho bodite, quisquis ades, lingua, vir mulierque, fave Tib., animis linguisque favete O. vzdržite se hudobnih besed in misli, mente favete pari Sil.; abs.: favete, adeste animo Ter. coetum celebrate faventes V. s slovesnim duhom.

heed² [hi:d] prehodni glagol & neprehodni glagol
paziti na, paziti se, zmeniti se, varovati (se), imeti obzir

look after neprehodni glagol
paziti na koga, skrbeti za koga, gledati za kom

look to neprehodni glagol
paziti na kaj, kazati na kaj

look to it that pazi, da; glej, da
it looks to acquittal kaže na oprostilno sodbo
to look to s.o. for pričakovati kaj od koga, računati na koga

metuō -ere -uī (metus)

I. intr. bati se za koga ali kaj, v strahu biti, biti v skrbeh za kaj, zaradi česa, na skrbi biti komu kdo ali kaj (metuere = bati se premišljeno in iz previdnosti, spoznavajoč zlo ali nesrečo, ki grozi; timere = bati se sluteč nevarnost in zavedajoč se svoje nemoči; vereri = bati se zaradi kakega nravstvenega vzroka, poseb. iz skromnosti, svetega strahu, spoštovanja ipd.); abs.: oderint, dum metuant Suet., sic qui cupit aut metuit H., metuentem vivere H. v strahu živeti; s praep.: de suā vitā Ci., de coniuge O., ab Hannibale L. bati se Hanibala, metui a Chryside Ter. pričakoval sem hude stvari od Hrizide, pro aliquā re Cels., Petr.; z dat.: Ap., pueris Pl., moenibus patriae, castris L., metuunt matres iuvencis H., inopi metuens formica senectae V.; z odvisnim vprašalnim stavkom: metuo, quot patres fuerint Pl. plašno sem radoveden, kar bojim se izvedeti, metui, quid futurum esset Ter. strahoma sem pričakoval, metuo, quid agam Ter. skrbi me (= ne vem); podobno: nec metuam, quid de me iudicet heres H.; non metuo, quin … : Pl. ne dvomim, da … —

II. trans.

1. bati se koga ali česa: Enn. ap. Ci., Ca., Pl., Ter., Varr. idr., aliquem Ci., bellum, umbram suam Ci., omnia O., vertere pallor tum parochi faciem nil sic metuentis ut acris potores H., m. insidias ab aliquo Ci., periculum ex iis S., ex optimis periculum sibi, a pessimis dedecus publicum T., simul tantam in medio crescentem molem sibi se posteris metuebant, ut … L., maluit se diligi quam metui N.; s finalnim stavkom: Pl., Ter., H., Corn. idr., quod metuis, ne accidat Ci. da bi se zgodilo, da se zgodi, metuit, ut calamitatem sustinere posset Ci. da ne bo mogel, metuit, ne sibi fides habita non esset Cu. da niso držali besede; impers.: at enim, ne vel aliena polluat libido, metuitur Aug.; z inf. = bati se, plašiti se, ne upati si, ne hoteti: Pl., Cat., Plin., metuo liberam vocem innocentis audire Cu., cum his in campo dimicare Corn., reddere soldum H. ne hoteti vrniti glavnice, metuit tangi H. ali fides metuit culpari H. se ne da, penna metuens solvi H. neminljiva krila.

2. occ.
a) bati se, plašiti se koga, spoštovati koga, izkazovati komu strahospoštovanje, čutiti bojazen pred kom: patrem Ter.
b) = cavere varovati se, čuvati se, paziti se, izogibati se koga, česa: nocentem corporibus austrum H. — Od tod adj. pt. pr. metuēns -entis (z gen.) boječ se česa, plašen, v strahu pred kom ali čim, glede česa, tesnobnih občutkov, v skrbeh, zaskrbljen glede česa: consul legum metuens L., metuens pericli V., metuens futuri H., alterius viri metuens castitas H., Roma metuens domini Lucan., metuens virgae Iuv., captivitatis metuens Ap., metuentior deorum O. bogaboječ, metuentior nudae O., metuentior in posterum T.; gerundiv metuendus 3 strašen, strahoten, grozen, grozeč: multae metuendaeque res Ci., metuens magis quam metuendus S., ut magis contemnendus quam metuendus videretur Iust., si quando metuendos vos praebituri estis L., istic nunc, metuende, iace V.; z dat.: omnibus metuenda arma Iust.; z gen.: belli (v boju) metuenda virago O.; subst. n. pl.: multa ac metuenda O., pro bone Iuppiter, quam bona res est ignoratio metuendorum Iul. Val.

Opomba: Pt. pf. nimis ante metūtum Lucr. česar so se prej preveč bali; inf. pr. pass. metuīrī: Dig.

nurse² [nə:s]

1. prehodni glagol
dojiti, hraniti; vzgajati, vzrediti (otroka); streči, negovati (bolnika); brigati se za kaj, paziti na kaj, varovati (zdravje); pestovati, okleniti (kaj z obema rokama)
figurativno gojiti (čustva)
figurativno podpirati (umetnost)
figurativno božati, gladiti, razvajati

2. neprehodni glagol
sesati (otrok); biti negovalec, -lka

to be nursed in luxury biti vzgojen v razkošju
to nurse a cold zdraviti prehlad, ostati doma na toplem
to nurse a glass of wine počasi srkati vino
to nurse one's constituency pridobivati si volivce

prae-caveō -ēre -cāvī -cautum (prae in cavēre)

I. intr.

1. biti previden (pazljiv, oprezen), varovati se česa, paziti se, čuvati se, (po)skrbeti za previdnostne (varnostne) ukrepe: Plin., Suet., Gell. idr., illud praecavendum est mihi Pl., nunc praecaveo Pl., providens et praecavens Ci., praecavere nihil Cu., quod ne accideret, praecavendum sibi existimabat C., praecavere ab insidiis L., dedi exemplum praecavendi T. velike previdnosti, malam diem praecavere Vulg.

2. praecavere alicui zavarovati, (po)skrbeti za (varnost) koga: sibi Ter., decemviris ab (pred) irā multitudinis L. —

II. trans. (za)ščititi se, zavarovati se proti čemu, pred čim, braniti komu kaj, skušati odvrniti (odvračati), ne dovoliti (ne dovoljevati), odvrniti (odvračati), preprečiti (preprečevati), prebraniti: Suet. idr., peccata, quae difficillime praecaventur Ci., mihi res tota praecauta est Ci., quod a me ita praecautum … est Ci., quae cavenda praecavit Ap., iniurias Gell., praecauto opus est Pl. potrebna je previdnost.

priglédati prìglēdām nadzorovati, paziti na kaj, gledati na kaj: sam kralj hoda i svačemu prigleda