Franja

sirte f

1. peščena plitvina

2. pren. knjižno nevarnost, past

sklòpac sklòpca m
1. med. čeljustni krč
2. med. tetanus
3. mehurček po komarjevem, bolšjem, steničjem piku
4. dial. past: vrane se love puškom, u gvožđa i u sklopac

snare [snɛ́ə]

1. samostalnik
zanka, zadrga
figurativno past
množina strune iz sukanih črev ali kože na spodnjem delu bobna, ki dajejo ropotajoč zvok

to be caught in a snare ujeti se v zanko, v past
to fall into a snare pasti v zanko, v past
to lay (to set) a snare for s.o. nastaviti zanko (past) za koga, komu

2. prehodni glagol
loviti, ujeti (ptice) v zanko; zvabiti koga v past

souricière [surisjɛr] féminin mišelovka, mišnica, past za miši; figuré (policijska) past

springe [sprindž]

1. samostalnik
zanka (za ptice in malo divjad)
figurativno past

2. prehodni glagol
ujeti, uloviti v zanko
figurativno v past
neprehodni glagol
nastaviti zanko (past)

stȕpica ž
1. možnarček: stupica za sitnjenje oraha, šećera, kave
2. past: stupica za hvatanje divljih i domaćih životinja; namamiti koga u -u zvabiti koga v past: podmetnuti, spremiti kome -u; pasti, uletjeti u -u
3. zanka, zvijača: moja mama -u zapela da uhvati mene i švalera

sub-sīdō -ere -sēdī (-sīdī) (—) (sub in sīdere)

1. sesti (sedati), usesti (usedati) se, posesti (se), (dol) se spustiti (spuščati), počeniti, počepniti (počepati), skloniti (sklanjati) se: subsidite omnes, quasi solent triarii Pl. ap. Varr., subsidunt Hispani adversus emissa tela ab hoste, inde ad mittenda ipsi consurgunt L., subsedit in illa ante fores ara O., se collegit in arma, poplite subsidens V., alii elephanti pedibus insistentes, alii clunibus subsidentes prolabebantur L., subsidere in genua Cu.; (o živalskih samicah, ki se parijo) (pod samcem) počeniti, počepniti (počepati), da(ja)ti se oploditi (samcu), nastaviti (nastavljati) se (samcu): mirus amor, iuvet ut tigres subsidere cervis H., equae maribus subsidere possunt Lucr.

2. occ.
a) pripraviti (pripravljati) komu zasedo, pričakati koga v zasedi, čakati koga, prežati na koga, nastaviti (nastavljati) komu zasedo ali past, loviti koga, zalezovati koga, goniti (preganjati, gnati, pojati) koga: Miloni … subsidendum atque exspectandum fuit Ci., cur (sc. Milo) neque ante occurrit … nec eo in loco subsedit … ? Ci., partem militum locis … obscuris subsidere in insidiis iussit L.; z obj. v dat.: subsidere fero Aus.; z obj. v acc.: subsidere leonem Sil., mundi regnum Lucan., insontem, copiosos homines Amm.; pesn.: devictam Asiam (nam. victorem Asiae (Troiae) = Agamemnonem) subsedit adulter (sc. Aegisthus) V.
b) obsede(va)ti = zaosta(ja)ti, kje stalno osta(ja)ti, ustaliti se kje, nastaniti (nastanjati, nastanjevati) se, naseliti (naseljevati) se: si subsidit pars aliqua (sc. apium) Varr., magna … multitudo calonum, magna vis iumentorum, quae in castris subsederat … sequitur C., subsidere in ipsa via, in Sicilia (naspr. proficisci) Ci. ep., commixti corpore tanto subsident Teucri V., subsedisse in oppido Reatino, subsedisse Nuceriae Suet.; (o stvareh) obtičati: in Nilo navicula subsedit L. epit.; pesn. na dnu obležati: extremus galeāque imā subsedit Acestes V. Akestov žreb je zadnji obležal na dnu čelade.
c) (o stvareh) posesti (posedati) se, usesti (usedati) se, (u)pasti (upadati), uteči (utekati) se, poleči (polegati) (se), znižati (zniževati) se: Sen. rh., Min. idr., Tellus subsedit paulum O., urbs subsedit Lucr., terraene dehiscent subsidentque urbes? Lucan., neque enim poterant subsidere saxa Lucr., omnis mundi quasi limus in imum confluxit gravis et subsedit funditus ut faex Lucr., quidquid faecis subsederit Col., in urina quod subsidit Plin., flumina subsidunt O. subsidunt undae V., aqua subsidit Auct. b. Alx. se useda, se izčišča, ego tum videam tales subsidere ventos Pr., iussit … subsidere valles O., qua subsederant valles Cu., oculi vehementer subsederunt Cels. so se … vdrle, so … vdrte, ille (sc. ignis), qui alimentis deficitur, suā sponte subsidit Sen. ph. se sesede, (u)pade; pesn.: iam levis obliquā subsedit Aquarius urnā O. je zašel, temptatum mollescit ebur positoque rigore subsidit digitis O. se odmika prstom, se podaja pod prsti.

3. metaf. pasti (padati), uleči (ulegati) se, nehati (nehovati, nehavati), ponehati (ponehavati, ponehovati), pojemati (pojemovati), (po)jenjati (pojenjavati, pojenjevati), popustiti (popuščati), (z)manjšati se, zmanjšati (zmanjševati) se: ne silentio subsidat, sed firmetur consuetudine (sc. vox) Q., neque ego negaverim saepius subsidere in controversiis impetum dicendi Q., hinc accidit … ut aetas, iam altioribus disciplinis debita, in schola minore subsidat Q. da omrtvi, ubi testis ac spectator abscessit, vitia subsidunt Sen. ph., subsidunt menses mulierum Plin.

Opomba: Obl. iz pf. subsīdī: subsiderat, subsidisse Amm.

tagliōla f

1. lovstvo skopec

2. pren. past, prevara:
tendere la tagliola nastaviti past

tendicula -ae, f (tendere) napeta vrv

1. kot orodje valjavcev: cum (sc. fullo) … vestimenta tendiculis diducta leviter aspergit Sen. ph., tamquam in tendicula magni fullonis extenditur Aug.

2. kot zanka, past, starejše zadrga, stava, klonja: pastor pecus suum solet ponere in illa captoriā tendiculā Aug.; pren.: Vulg., Eccl. idr., aucupia verborum et litterarum tendiculae Ci., Manichaeorum tendiculae Aug., dialecticorum tendiculae Hier.

trabocchetto

A) m

1. pogrezna naprava, padalica

2. pren. prevara, past:
cadere nel trabocchetto pustiti se prevarati
tendere un trabocchetto nastaviti past

B) agg. invar. zahrbten; prevarljiv:
domanda trabocchetto zahrbtno vprašanje

tranēllo m nastava, past (tudi pren.):
attirare in un tranello zvabiti v past

tranquilla ženski spol past, zanka; varanje

trap¹ [træp] samostalnik
zanka (za živali), past (za ptice, miši, lisice)
figurativno past; vrša, sak
tehnično zaklopec, zaklopka, loputa
glasba tolkalo
britanska angleščina lahek voz na dve kolesi, odprt dvosedežen avto
figurativno, sleng zvijača, prevara, zvijačnost
sleng vohljač, detektiv, policijski agent
sleng usta

mouse-trap mišelovka
rat trap past za podgane; množina vrsta lestev, ki se lahko sklopijo
to be up to trap, to understand trap ne se dati speljati, ne iti v past
to lay (to set) a trap for s.o. nastaviti komu past
to walk (to fall) into a trap iti, pasti v past
shut your trap! sleng drži jezik (za zobmi)!

trappe¹ [trap] féminin past (tudi figuré); loputnica, vratca; vratca pri dimniku; premični del poda gledališkega odra

trappe de départ d'un avion vratca, skozi katera odskočijo padalci z letala
ouvrir une trappe et descendre dans la cave odpreti loputnice in sestopiti v klet
tomber dans la trappe pasti, iti v past

trappola f

1. past:
trappola per topi past za miši

2. pren. past, prevara:
tendere una trappola nastaviti past

3. pog. izmišljotina, marnja

4. pog. šklemfa, kišta, škatla

5. elektr.
trappola ionica ionska past

traquenard [traknar] masculin past (tudi figuré); skrita težava

version féminin pleine de traquenards prevod, poln skritih težav, pasti
des questions d'examen pleines de traquenards izpitna vprašanja, polna pasti, težav

traquet² [trakɛ] masculin past (za smrdljive živali)

trepan² [tripǽn]

1. samostalnik
zastarelo slepar, lopov; past, trik, zvijača

2. prehodni glagol
ujeti v zanko, v svoje mreže; zvabiti (info v, from od)
zasačiti, zalotiti; prevarati, prelisičiti

túlac túlca m, mn. túlci tûlācā
1. tul, tulec: tulac pun strelica
2. tulec, ovojnica
3. cilinder (klobuk)
4. oglavje: tulac je dio šešira u koji ulazi glava
5. past: uhvaćen je kao zvijer u tulac; kad lovi kunu bjelicu, djeda nosi sa sobom bar po jedan tulac, izdubljeni komad stabla
6. došlo mi je na tulac prav mi je prišlo

zalagarda ženski spol vojska zaseda; past, zanka; spletka