Franja

Zadetki iskanja

  • prediln|i (-a, -o) Spinn- ( tehnikastroj der Spinnstuhl, die Spinnmaschine, šoba die Spinndüse, živalstvo, zoologija bradavica die Spinnwarze, naprava die Spinneinrichtung, ploščica die Spinnplatte, žleza die Spinndrüse)
  • pŕsen de poitrine, pectoral

    prsna bradavica (anatomija) mamelon moški spol, bout moški spol du sein
    prsni čaj tisane pectorale
    prsni koš (anatomija) cage ženski spol thoracique, thorax moški spol
    prsna mrena (anatomija) plèvre ženski spol
    vnetje prsne mrene (medicina) pleurésie ženski spol
    prsno plavanje (šport) brasse ženski spol
    prsna plavut nageoire pectorale
    prsna votlina (anatomija) cavité ženski spol thoracique
    prsna žleza glande ženski spol mammaire
  • pŕsen pectoral

    prsna bradavica (ženskih prsi) pezón m, (moška) tetilla f
    prsni čaj tisana f pectoral
    prsni kos (perutnine) pechuga f
    prsni koš (anat) caja f torácica, torax m
    prsna mrena pleura f
    vnetje prsne mrene pleuritis f, pleuresía f
    prsno plavanje (natación f a) braza f
    prsna plavut aleta f pectoral
    prsna votlína cavidad f torácica
    prsna žleza timo m
  • rtast (-a, -o) kapförmig
    medicina rtasta bradavica die Feigwarze
  • ŕtast (-a -o) adj. simile a promontorio;
    rtasta brada mento a punta, aguzzo
    med. pog. rtasta bradavica condiloma
  • sfârc -uri n vrh, konica
    sfârcul sânului (prsna) bradavica
  • starostn|i [ó] (-a, -o) Alters- (pojav die Alterserscheinung, proces der Alterungsvorgang, bradavica die Alterswarze, daljnovidnost die Alterssichtigkeit, delo das Alterswerk, oslabelost die Altersschwäche, pega der Altersfleck, piramida die Alterspyramide, pljuča medicina die Alterslunge, slaboumnost der Altersschwachsinn, sprememba die Altersveränderung, stopnja die Altersstufe, struktura der Altersaufbau, težava/tegoba die Altersbeschwerde, upokojitev die Altersrente, obdobje das Lebensalter)
  • surgō -ere, sur-rēxī, sur-rēctum (iz *subsregō)

    I. trans. pokonci postaviti (postavljati), dvigniti (dvigati), vzdigniti (vzdigovati): lumbos surgite (po novejših izdajah porgite) Pl. Soobl. sub-rigō (sur-rigō) -ere, gl. sub-rigō.

    II. intr.

    1. dvigniti (dvigati, dvigovati) se, vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) se, vsta(ja)ti (iz postelje, s počivala, s stola idr.): surge, nate deā V., surgere ante lucem Ci., cum die O. z dnevom, s (prvim) svitom, ob (prvem) svitu, mane, de nocte H., ad praescripta munia H., surge! … surge, ne longus tibi somnus … detur! H. o bolehajočih: recte est igitur surgetque? H.; kot klic spodbude: surge et inhumanae senium depone Camenae H. vstani že, no; na vprašanje odkod (od kod)? s česa? z abl.: sellā S. ap. Non., strato V., humo, solio, toro O.; s praep.: a mensa Pl. od mize, izza mize, a (po drugih e) cena Plin. iun., e lecto Ter., e lectulo, de sella Ci., e stratis V.; na vprašanje kam? z adv.: surgedum huc Pl.; s praep.: ad aetherias auras V. ali ab umbris ad lumina vitae V. priti na zgornji svet, na (beli) dan, conspexit … surgentem in cornua cervum V. vzdigujočega se v rogove = rogove dvigajočega (dvigujočega); pren.: multum supra prosam orationem Q., in Venerem Ap. spolno občevati, surrecturus in vires (= da bi začel vojno), in res novas (da bi sprožil upor) surrexerat Amm.; occ.
    a) (o govorniku, ki hoče govoriti) dvigniti (dvigati) se, vzdigniti (vzdigovati) se, vsta(ja)ti: ad dicendum, ad respondendum Ci., quid sit quod, cum tot summi oratores … sedeant, ego potissimum surrexerim Ci., surgit ad hos (med njimi) Aiax O. (prim.: τοῖσι δ' ἀνέστη Hom.); abs.: nolo eum, qui sit dicturus, et sollicitum surgere et colore mutari Q.
    b) (o poveljniku) dvigniti se, odriniti (z vojsko): itaque refectis cibo somnoque militibus secundā vigiliā surgit Cu., in Teucros Aetolis surgit ab Arpis Tydides V. se vzdigne, se prikaže.

    2. metaf. (večinoma o neživih subj.) (o zvezdah) vziti, vzhajati: Mel. idr., Vespero surgente H., surgente a sole H., hunccine solem tam nigrum surrexe (gl. opombo spodaj) mihi H., primo qui surgere mense … videt … per nubila lunam V., surgentia sidera V.; meton. vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) se, dvigniti (dvigati, dvigovati) se, nasta(ja)ti, napočiti, nastopiti, začeti se, zazoriti (se) (o dnevu), narediti (delati) se, spustiti (spuščati) se, nastopiti (nastopati) (o noči, temi): surgente die V. z dnevom, s (prvim) svitom, cum lux (= dies) surrexerit O., tenebrae surgunt Sen. tr.; (o vodovju) vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) se, dvigniti (dvigati, dvigovati) se, narasti (naraščati): surgunt aequora V., surgentibus undis V., cum mare surrexerit O., saevior illa freto surgente O., fontes surgentes Q.; (o drugih stvareh) vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) se, dvigniti (dvigati, dvigovati) se, višati se: columnae surgentes V. po malem dvigajoči se, surgunt de vertice pinnae V., fistula disparibus paulatim surgit avenis O. se polagoma viša, ker postaja cevka za cevko (gl. avena) daljša, surgentia in altum cacumina oleae Q., iussit … lapidosos surgere montes O., ultra surgit mons Riphaeus Mel., quo magis surgit exilior (sc. Atlas) Mel., nemora surgentia Sen. tr., circum surgentibus iugis T.; occ.
    a) vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) se, vsta(ja)ti, nasta(ja)ti, zače(nja)ti se, prikazati (prikazovati) se: Sen. tr. idr., surgens a puppi (izza hrbta, za hrbtom) ventus V., surgentīs demoror austros V., imbrem surgentem fūgēre grues V., bella Tyro (od Tira sem) surgentia V., pugna aspera surgit V. se začne, nastopi, repens discordia surgit V., de quorum per me volnere surgit honor O., is rumor ab exploratoribus Vitellii dispersus an in ipsa Othonis parte … surrexerit, parum compertum T., quae nunc animo sententia surgit? V. se ti utrinja, non ulla laborum … nova mi facies … surgit V. ne prikazuje se mi, ne stopa mi pred oči.
    b) rastoč vzdigniti (vzdigati, vzdigovati) se, dvigniti (dvigati) se, (z)rasti, narasti (naraščati), vzpeti (vzpenjati) se, (po)večati se; o rastlinah: Col. idr., pro molli viola, pro purpurea narcisso carduos et spinis surgit paliurus acutis V., quis sine nec potuere seri nec surgere messes V., ita culmo surgeret alto (sc. Ceres) H., virgaque per glaebas sensim radicibus actis turea surrexit tumulumque cacumine rupit O., arundo surgit O., segetum sine fruge surgentium marcor Sen. ph.; o zgradbah: ubi nunc ingentia cernes moenia surgentemque novae Karthaginis arcem V., cui gradibus surgebant limina V., aggere multo surgit opus Lucan., meliora surrectura, quam arsissent Sen. ph., in aede Isidis, antiquo quae proxima surgit ovili Iuv., horrea surrexerunt Amm.; pesn. pren. o pesnitvi, o pesniškem umotvoru: sex mihi surgat opus numeris, in quinque residat O.; o drugih stvareh: surgat … pius ignis ab ara O., ignis surgebat in flammas Ap. je vzplamteval, surgit … pellis Pers. oteka, solet a nudo surgere ficus (sramna bradavica) equo Mart., ne trito tibi pollice pusula surgat Mart.; o abstr.: altius irae Dardanio surgunt ductori V. višje (silneje, bolj) vzkipeva ihta; o ljudeh: Ascanium surgentem … respice V., spes surgentis Iuli V., toto surget gens aurea mundo V.

    Opomba: Sinkop. pf. surrēxtī (= surrēxistī): Mart.; inf. pf. surrēxe (= surrēxisse): H.
  • κοτυληδών, όνος, ὁ [dat. pl. ep. κοτυληδονόφιν] sesalna bradavica na polipovih lovkah, sesalnik.
  • μαζός, ὁ ion. ep. μασθός, nav. μαστός 1. bradavica na prsih, prsi. 2. sesna bradavica, sesek, materine prsi ἐπέχω. 3. vime.
  • сосок m sesek; rumena pega (v očesu);
    грудной с. prsna bradavica