-
Italija samostalnik (država) ▸
OlaszországSlovenci v Italiji ▸ kontrastivno zanimivo Olaszországban élő szlovénok, kontrastivno zanimivo olaszországi szlovénok
potovanje po Italiji ▸ kontrastivno zanimivo olaszországi utazás
počitnice v Italiji ▸ kontrastivno zanimivo olaszországi nyaralás
državljani Italije ▸ Olaszország állampolgárai
obala Italije ▸ Olaszország partja
notranjost Italije ▸ Olaszország belső területe
selektor Italije ▸ Olaszország szövetségi kapitánya
odpotovati v Italijo ▸ Olaszországba elutazik
turisti iz Italije ▸ kontrastivno zanimivo olaszországi turista
živeti v Italiji ▸ Olaszországban él
potovati po Italiji ▸ Olaszországban utazik
selitev v Italijo ▸ költözés Olaszországba
uvožen iz Italije ▸ Olaszországból importált
slovenska manjšina v Italiji ▸ kontrastivno zanimivo Olaszországban élő szlovén kisebbség, kontrastivno zanimivo olaszországi szlovén kisebbség
kolesarska dirka po Italiji ▸ kontrastivno zanimivo olaszországi kerékpáros körverseny
slovenski veleposlanik v Italiji ▸ kontrastivno zanimivo Szlovénia olaszországi nagykövete
-
iz prep.
1. (izraža premikanje navzven) da, di:
stopiti iz hiše uscire di casa
priti iz Nemčije venire dalla Germania
2. (izraža izhodišče, izvor) da, di:
sin iz drugega zakona figlio di secondo letto
iz njegovega govorjenja je dognal resnico dalle sue parole gli riuscì di scoprire la verità
3. (izraža pripadnoat, okolje) di, da:
kava iz Brazilije caffè del Brasile
4. (izraža prehajanje, spreminjanje) da:
prevajati iz italijanščine v slovenščino tradurre dall'italiano in sloveno
5. (s pomožnim glagolom izraža stanje zunaj česa) fuori (di):
obleka je iz mode il vestito è fuori moda
bolnik je iz nevarnosti il malato è fuori pericolo
6. (za izražanje časovnega izhodišča) da, di:
spomini iz mladosti ricordi di gioventù
7. (za izražanje snovi, iz katere je kaj) di:
kipec iz brona statuetta di bronzo
izpit iz matematike esame di matematica
8. (za izražanje nagiba ali vzroka) per:
storiti kaj iz strahu fare qcs. per paura
oditi iz protesta andarsene per protesta
9. (za izražanje odnosa do koga) di:
briti norce iz koga farsi beffe di qcn.
10. (za izražanje načina, kako se kaj dogaja) di, da:
prerokovati iz kart predire il futuro dalle carte
iz dna duše hvaležen grato dal profondo del cuore
iz srca rad di tutto cuore
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. živeti iz dneva v dan vivere dall'oggi al domani
biti ves iz sebe od veselja, od strahu essere fuori di sé dalla gioia, dalla paura
biti slabši iz dneva v dan peggiorare di giorno in giorno
-
izgnánstvo bannissement moški spol , proscription ženski spol , exil moški spol
živeti v izgnanstvu vivre en exil (ali dans la proscription)
-
izgnánstvo destierro m ; pol proscripción f , exilio m
poslati v izgnanstvo mandar al destierro
živeti (umreti) v izgnanstvu vivir (morir) al destierro
obsoditi na dosmrtno izgnanstvo condenar a destierro perpetuo
-
izobílje abundance, copiousness; plenty; profusion; affluence; richness, opulence; (preobilje) surfeit, glut; galore
v izobílju in abundance, galore
jedače in pijače v izobílju plenty to eat and drink
živeti v izobílju to live in clover (ali in plenty ali in affluence)
-
izobílje abondance ženski spol , profusion ženski spol ; opulence ženski spol
v izobilju en abondance, à profusion, à foison, familiarno à gogo
živeti v izobilju vivre dans l'abondance (ali dans l'opulence)
-
izobílje (-a) n
1. abbondanza:
živeti v izobilju vivere, nuotare nell'abbondanza
imeti vsega v izobilju avere in abbondanza
2. massa, dovizia
-
izobílje abundancia f ; opulencia f
v velikem izobilju en gran abundancia
tu je vina v izobilju aquí abunda el vino
živeti v izobilju vivir en la abundancia
-
járem joug moški spol ; (pri zvonu) charpente ženski spol soutenant une cloche
jarem volov paire ženski spol de bœufs
otresti se jarma secouer le joug
živeti pod jarmom vivre sous le joug de
-
jútri
A) adv.
1. domani:
jutri zjutraj domani mattina, domattina
jutri zvečer domani sera
jutri štirinajst dni domani a quindici
2. ekst. domani:
jutri bo takšen poseg nekaj povsem navadnega domani interventi così saranno qualcosa di comune
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. jutri je še en dan domani è un altro giorno
tak sem: danes tukaj, jutri tam son fatto così: oggi qua, domani là
njegova služba je od danes do jutri il suo lavoro è precario, instabile
takih težav ne odpraviš od danes do jutri certe difficoltà non si possono eliminare dall'oggi al domani
pren. živeti od danes do jutri vivere alla giornata
PREGOVORI:
kar danes lahko storiš, ne odlašaj na jutri chi ha tempo non aspetti tempo
danes meni, jutri tebi oggi a me, domani a te
B) m domani; ekst. futuro, avvenire
-
kaos samostalnik1. (zmeda; nered) ▸
káoszprometni kaos ▸ közlekedési káosz
politični kaos ▸ politikai káosz
popoln kaos ▸ teljes káosz
pravi kaos ▸ igazi káosz
spremeniti se v kaos ▸ káoszba süllyed
pahniti v kaos ▸ káoszba taszít
voditi v kaos ▸ káoszhoz vezet
živeti v kaosu ▸ káoszban él
kaos na cestah ▸ káosz az utakon
Ponekod po nižinah je včeraj prvič v tej zimi zapadlo nekaj več snega, kar je v prometu povzročilo pravi kaos. ▸ Tegnap ezen a télen először néhány alacsonyabban fekvő vidéken kicsit több hó esett, valóságos káoszt okozva a forgalomban.
2. (o vesolju) ▸
káoszprvobitni kaos ▸ őskáosz
sile kaosa ▸ káosz erői
Sile kaosa je poosebljala boginja morja Tiamat, ki je vzela prav zmaja za svoj simbol. ▸ A káosz erőit Tiamat, a tenger istennője testesítette meg, aki a sárkányt választotta jelképéül.
-
kláteški vagrant; vagabond; strolling
živeti kláteško življenje to live the life of a tramp; to live a vagabond life
kláteški cigani strolling gypsies pl
-
klati|ti se (-m se) sich herumtreiben, umherstreifen; (živeti klateško življenje) vagabundieren; živalstvo, zoologija umherstreifen
-
kmèt (-éta) | -íca (-e) m, f
1. contadino (-a); agricoltore (-trice); knjiž. villico (-a):
mali, srednji, veliki kmet contadino piccolo, medio, ricco
hist. kmet tlačan servo della gleba
2. pejor. bifolco, villano; pog. cafone
3. pren. pl. kmeti contado; campagna, campagne:
priti s kmetov venire dal contado
živeti na kmetih vivere in campagna
4. šah. pedone
-
kmetijstvo samostalnik (gospodarska dejavnost) ▸
mezőgazdaságsonaravno kmetijstvo ▸ környezetkímélő mezőgazdaság
razvoj kmetijstva ▸ a mezőgazdaság fejlesztése
pospeševanje kmetijstva ▸ mezőgazdaság ösztönzése
dohodek iz kmetijstva ▸ mezőgazdaságból származó jövedelem
minister za kmetijstvo ▸ mezőgazdasági miniszter, földművelésügyi miniszter
subvencije za kmetijstvo ▸ mezőgazdasági támogatások
škoda v kmetijstvu ▸ mezőgazdasági károk
razmere v kmetijstvu ▸ mezőgazdasági viszonyok
živeti od kmetijstva ▸ mezőgazdaságból él
ukvarjati se s kmetijstvom ▸ mezőgazdasággal foglalkozni
preživljati se s kmetijstvom ▸ mezőgazdaságból tartja el magát, mezőgazdaságból él meg
inženir kmetijstva ▸ mezőgazdasági mérnök
samooskrbno kmetijstvo ▸ önellátó mezőgazdaság
Čeprav obdelovalna zemlja pokriva le 1 % Namibije, je skoraj polovica prebivalstva zaposlena v kmetijstvu. ▸ Namíbiának csupán az 1%-át teszi ki a megművelhető föld, ennek ellenére a lakosság majdnem fele a mezőgazdaságban dolgozik.
Povezane iztočnice: intenzivno kmetijstvo, ekstenzivno kmetijstvo, hribovsko kmetijstvo, trajnostno kmetijstvo, industrijsko kmetijstvo -
kmetovanje samostalnik (obdelovanje zemlje) ▸
gazdálkodás, földművelésopuščanje kmetovanja ▸ gazdálkodás abbahagyása
intenzivnost kmetovanja ▸ gazdálkodás intenzitása
opuščati kmetovanje ▸ gazdálkodást abbahagyja, gazdálkodással felhagy
subvencije za kmetovanje ▸ gazdálkodás támogatások
zemlja za kmetovanje ▸ kontrastivno zanimivo megművelhető föld, kontrastivno zanimivo mezőgazdasági célú föld
metoda kmetovanja ▸ gazdálkodási mód
živeti od kmetovanja ▸ gazdálkodásból él
preživljati se s kmetovanjem ▸ gazdálkodásból tartja el magát
ukvarjati se s kmetovanjem ▸ gazdálkodással foglalkozik, földműveléssel foglalkozik
Kmetovanje v Egiptu je bilo odvisno od cikla reke Nil. ▸ Egyiptomban a földművelés a Nílus folyó ciklusain alapult.
Povezane iztočnice: ekološko kmetovanje, sonaravno kmetovanje, konvencionalno kmetovanje, integrirano kmetovanje, biološko kmetovanje, trajnostno kmetovanje, organsko kmetovanje, ekstenzivno kmetovanje, intenzivno kmetovanje -
knéževski, knéžji de príncipe, principesco
kneževsko živeti vivir a lo grande (ali como un duque ali principescamente)
-
knéžji princier, de prince
knežje princièrement, comme un prince, en prince
knežje živeti vivre en prince
knežji naslov titre moški spol de prince
-
komóden commode, confortable; aisé, facile; paresseux, nonchalant, indolent
komodno si napraviti s'installer confortablement, prendre ses aises
komodno živeti mener une vie facïle
-
kônec2 (-nca)
A) m
1. fine, finale, finire, estremità; conclusione; punta; testa:
konec jezika punta della lingua
konec knjige la fine del libro
konca vrvi le estremità, le teste della fune
konec dneva il finire del giorno
proti koncu sul finire
2. (večji, manjši del površine; kos, del česa) parte; pezzo:
severni konec dežele la parte settentrionale del Paese
najdi konec vrvi trova un pezzo di corda
3. (kar je najbolj oddaljeno od izhodišča glede na čas, dogajanje, obstajanje) fine; finale:
konec sezone fine della stagione
konec tekme finale della partita
konec starega Rima la fine dell'antica Roma
pren. veselice je konec la cuccagna è finita
iti h koncu stare per finire, per morire; ekst. andare alla rovina
4. (smrt) fine; morte:
njen tragični konec la sua tragica fine
pog. pren. storiti, vzeti konec morire, uccidersi
5. pren. (z zanikanim glagolom izraža, da kaj traja dolgo):
dela ni in ni konec il lavoro non finisce mai e poi mai
hvalil je, da ni bilo konca lodava a non finire
6. (v prislovnih rabah 'na koncu', 'do konca', 'konec koncev') estremamente, oltremodo, del tutto, affatto, fino alla fine, infine, in fin dei conti:
prvi si ti, potem pride on, na koncu še jaz prima vieni tu, poi lui, infine io
do konca sem prepričan, da imam prav sono affatto convinto di aver ragione
prebrati knjigo do konca leggere il libro fino alla fine
konec koncev, kaj nam to mar in fin dei conti, che ce ne importa
7. publ. srečen konec lieto fine, happy end:
neprepričljiv srečen konec un lieto fine poco convincente
8. in, pa konec (v medmetni rabi) e basta:
tako bo, kot pravim, in konec (besed) faremo così come dico e basta!
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. konec ga bo od garanja si sfiancherà dalla fatica
ne priti komu do konca non lasciarsi persuadere
biti na koncu z močmi, z živci essere allo stremo delle forze, dei nervi
biti, ne biti na koncu star per finire, non aver finito
ne imeti dobrega konca non finire bene
potegniti krajši konec avere la peggio
lotiti se česa na napačnem koncu mettere il carro davanti ai buoi
imeti kaj na koncu jezika avere sulla punta della lingua
gledati s koncem očesa guardare, sbirciare con la coda dell'occhio
ne priti kaj niti na konec pameti non passare nemmeno per l'anticamera del cervello
na konec sveta bi šel za njo per lei andrei in capo al mondo
živeti na koncu sveta abitare a casa del diavolo
začetek konca il principio della fine
biti (kdo, kaj)
začetek in konec essere l'alfa e l'omega
ne imeti ne konca ne kraja non finire mai e poi mai
prehoditi ves svet od konca do kraja girare il mondo in lungo e in largo
priti z vseh koncev venire da ogni dove
iskati koga na vseh koncih in krajih cercare uno per ogni dove, dappertutto
konec klobčiča bandolo (della matassa)
rib. konec odičnice setale
konec robca cocca
gastr. konec salame culaccino
navt. konec sidrnega kraka patta, palma
šalj. konec sveta finimondo
konec tedna fine settimana
navt. konec vrvi vetta
PREGOVORI:
konec dober, vse dobro tutto è bene quel che finisce bene
palica ima dva konca chi mal fa, male aspetti
kakršen začetek, tak konec un buon principio fa una buona fine
B) kônec prep.
1. alla fine, verso la fine:
knjiga bo izšla konec oktobra il libro uscirà verso la fine di ottobre
2. konec koncev infine, in fin dei conti:
konec koncev, kaj to meni mar in fin dei conti che me ne importa!