Franja

ugròziti ùgrozīm
1. zagroziti: ugroziti komu čime
2. ogroziti, spraviti v nevarnost

ùhljebiti -īm (ijek.), ùhlebiti -īm (ek.)
I. spraviti h kruhu, preskrbeti: uhljebiti djecu
II. uhljebiti se priti h kruhu

uhr̀pati -ām spraviti na kupe, v kupe: uhrpati žito; uhrpano smeće

ujednáčiti ujèdnāčīm
1. izenačiti, standardizirati: ujednačiti proizvode; ujednačiti kretanje
2. uravnovesiti, spraviti v ravnovesje: ujednačiti ladu, brod

umwerfen^* prevrniti, prekucniti; figurativ spraviti s tira; sich umwerfen ogrniti si

unbalance [ʌnbǽləns]

1. prehodni glagol
spraviti iz ravnotežja
figurativno spraviti v nered, (zmešati, zmesti)

2. samostalnik
motnja v ravnotežju
figurativno nered, neizenačenost

undulate¹ [ʌ́ndjuleit] neprehodni glagol
valoviti, valovito se premikati
prehodni glagol
spraviti v valovito gibanje, v valovanje; vzvaloviti; napraviti valovito

unèsrećiti -īm onesrečiti, spraviti v nesrečo: budalaština je već mnoge unesrećila

unhinge [ʌnhíndž] prehodni glagol
sneti s tečajev (vrata); odstraniti tečaje (od)
figurativno spraviti iz ravnotežja, zbegati, zmesti, zmešati; omajati (mnenje); razstrojiti (duševno)

his mind is unhinged um se mu je omračil

ùnōvčiti ùnōvčīm spraviti v denar: unovčiti bonove, poljske proizvode

unsettle [ʌnsétl] prehodni glagol
spraviti v nered; zmotiti, zmesti; omajati (vero); vznemiriti, razburiti
figurativno vreči iz tira (koga)
neprehodni glagol
priti v nered, (za)majati se

untune [ʌntjú:n] prehodni glagol
slabo uglasiti (npr. klavir)
figurativno spraviti v slabo voljo; zbegati, zmešati

untuned neuglašen, razglašen (glasbilo)

upokòriti upòkorīm podvreči, spraviti pod svojo oblast: Aleksandar Veliki upokorio je mnoge narode

urgeō in urgueō -ēre, ursī (indoev. baza *u̯r̥gh- ali *u̯u̯r̥g- ali *u̯reg-, stiskati, riniti, tiščati, suvati, pehati, gnati, zasledovati; prim. lit. várgas sila, beda, got. wrikan preganjati, zasledovati, wraks zasledovalec, -wargs volk, izobčenec, sl. vrag, stvnem. rāhha maščevanje = nem. Rache, stvnem. rëhhan kaznovati, maščevati se = nem. rächen maščevati se)

1. abs. pritisniti (pritiskati), navaliti (navaljevati): maiore vi hostes urgebant S., globus virûm urget V., hinc Pallas instat et urget V.; intr.: urgent ad litora fluctus V. rinejo; pesn.: altum (acc. po skladu krajevnih imen) urgere H. držati se širokega morja, držati se odprtega morja, osta(ja)ti na odprtem morju; pren.: urgenti fato incumbere V. pospeševati bližajočo se pogubo (pogibel), pars in fossas urgente ruinā volvitur V. v padanju drug drugega s seboj dreveč.

2. trans. potisniti (potiskati), riniti, poriniti (porivati), gnati, pognati (poganjati), tlačiti, potlačiti, stlačiti: pedem pede fervidus urget V., Eurus trīs (sc. naves) in Syrtīs urget V., in iecur urget acūs O., urgetur (sc. unda) veniente prior urgetque priorem O., pisces urgere angusto catino H., reperti, qui saxo super urgerent (sc. terram) V., onus urget Pl. breme teži, urgere vocem ultra vires Q. glas gnati čez njegove moči (zmožnosti), glas presiliti (preobremeniti, preutruditi), u. orationem Q. ognjeno, strastno govoriti, equum Val. Fl., aetherias currus ad arces Stat.; med.: (putat) urgeri volucrum ad litora nubem V. da rine, da se žene; pass.: fama est Enceladi corpus urgeri (Aetnae) mole V. da Enkeladovo truplo tlači (pokriva) gmota (gore Etna), da leži Enkeladovo truplo pod gmoto (gore Etna).

3. metaf.
a) abs. pritiskati, naganjati, priganjati: etiam atque etiam insto atque urgeo Ci., urge, insta, perfice Ci. ep., urget eadem fortuna, quae coepit Ci.; trans. stisniti (stiskati) koga, pritisniti (pritiskati) na koga, trdo prije(ma)ti, (s)pestiti, nadlegovati: aquila urget rostro luctantem (sc. draconem) V., urgere homines iacentes inhumanum est Ci., quaestiones urgent Milonem Ci.; urgeri z gen. criminis biti (ob)dolžen (obdolževan), biti (ob)tožen (obtoževan) česa: quia male administratae provinciae aliorumque criminum urgebatur T.; (o stiski) zaradi prevelike bližine utesniti (utesnjevati): quam (sc. vallem) urget utrimque latus V., urbem urbe aliā premere atque urgere Ci., quā vicinia Persidis urget V., urgeris turbā circum te stante H.; pesn.: oculos stupor urget inertīs V. je obvzela, je prevzela, urget diem nox H. odrine (odriva), prežene (preganja), Quintilium perpetuus sopor urget H. tišči (obvzema, zajema) večno spanje, olli oculos ferreus urget somnus V. trdno spanje zatiska oči; (v vojaškem pomenu) hudo (mučno, silovito) napasti (napadati), navaliti (navaljevati) na koga: locum variis adsultibus urget V., instat Epiro, urget Oricum Ci., mortali urgemur ab hoste V.; (o abstr.) težiti, vznemiriti (vznemirjati), nadlegovati, mučiti, begati, mešati, trapiti, gnjaviti: Cels., Fl. idr., quod te urget scelus? Pl., quem morbus urget H., eas amor urguet habendi V. ne da (pusti) jim oddiha, famulas laboribus urgent O., eum invidia cum metu urget S., populus militiā atque inopiā urgebatur S., urgeri fame S., fatis, poenis V., vitiis H., urgens malum, urgens senectus Ci.
b) (z vprašanji, prošnjami idr.) tiščati v koga, pritisniti (pritiskati) na koga, koga spraviti (spravljati) v stisko, nadlegovati, navirati koga, siliti v koga, izsiljevati koga, napasti (napadati) koga, lotiti (lotevati) se koga, nagnati (naganjati) koga, prignati (priganjati) koga, (pri)siliti koga ipd.: nimis urgeo Ci., urgere interrogando Ci., urget praesentia Turni V., urgent rustice sane; negant enim posse et in eo perstant Ci., urgere accusatorem Ci., iussis ingentibus urguet (sc. nos) Apollo V., totus ordo improbitate paucorum urgetur Ci., nec ille armis solum, sed etiam decretis nostris urgendus est Ci., urgue et … infla sermonibus utrem H. obsipaj … s pohvalnimi besedami, cur patrem non urserit ad exsolutionem Dig., nihil urget (sc. me, te) Ci. nič se ne mudi; z inf.: rursus urgemus etiam de ipsorum somniorum retractatu quibus anima iactatur exprimere Tert.; occ. stanovitno (vztrajno) trditi, stati na čem, vztrajati pri čem, poudariti (poudarjati) kaj, ne odstopiti (odstopati) od česa: urgetis hominum esse istam culpam, non deorum Ci., ut eundem locum diutius urgeam Ci., ius Crassus urgebat Ci.
c) marljivo se pečati (baviti) s čim, marljivo se ukvarjati s čim, marljivo izdelovati kaj, marljivo obdelovati kaj, prizadevno se lotiti (lotevati) česa, trdno držati se česa, osta(ja)ti pri čem, vztrajati pri čem, ne odstopiti (odstopati) od česa, ne popustiti (popuščati) pri čem ipd.: opus O., Tib., iter O. spodbujati, priganjati k … , veste, quam … urgebam V. ki sem jo marljivo tkala, urges arva H. trudoma obdeluješ, semper flebilibus modis urges Mysten H. neprestano žaluješ za … , urgere occasionem Ci. marljivo se oprijeti priložnosti, marljivo izkoristiti priložnost, forum Ci. veliko se ukvarjati z zadevami na Forumu, propositum H.; z inf.: urges maris summovere litora H. marljivo si prizadevaš, trudiš se; z ACI: abrumpi dissimulationem urgebat T. je silil k temu, da … ; ne prior officio quisquam respondeat, urge H. podvizaj se. — Od tod adj. pt. pr. urgēns -entis silen, nujen, pritiskajoč, urgénten: urgentior causa Tert., urgentior actio Aug., urgentiores differentiae Cael., urgentissima ratio Cod. I., urgentissimae occupationes; subst.
a) urgentia -ium, n silna nujnost, huda nuja: urgentia bellorum subire Iul. Val.;
b) urgentiōra -um, n zdravila, ki bolj ženejo: Cael. — Adv. urgenter nujno: Cypr., Aug.

urtare

A) v. tr. (pres. urto)

1. udariti, udarjati; suniti, suvati:
urtare la testa in uno spigolo udariti z glavo ob vogal

2. pren. vznevoljiti; spraviti v slabo voljo; zjeziti

B) v. intr.

1.
urtare contro, in udariti, zadeti ob

2. pren. naleteti na, trčiti ob:
urtare contro, in ostacoli d'ogni sorta naleteti na vse mogoče ovire

C) ➞ urtarsi v. rifl. (pres. ci urtiamo)

1. trčiti

2. pren. udariti se, sporeči se:
si sono urtati per una vecchia questione familiare sporekla sta se zaradi starega družinskega spora

Č) ➞ urtarsi v. rifl. (pres. mi urto) jeziti se, vznejevoljiti se

ùskladiti -īm uskladiti, spraviti v sklad

ūsūrpō -āre -āvī -ātum (iz ūsū in rapere) „prigrabiti si z rabo“

1. rabiti, uporabiti (uporabljati), porabiti (porabljati), poslužiti (posluževati) se česa, poseči (posegati) po čem, izkoristiti (izkoriščati) kaj, izrabiti (izrabljati) kaj, izvršiti (izvrševati), izvesti (izvajati), opraviti (opravljati), uresničiti (uresničevati), uveljaviti (uveljavljati), spraviti (spravljati) v veljavo: Pl., Varr., Plin., Suet., Icti. idr., viam Ci., genus poenae in improbos civīs Ci., ius Cu. uveljavljati, utrjevati, libertatem (volilno pravico) Ci., usurpata statim libertate T. ob prvem užitju svobode, officium Ci. nastopiti, solita munia, otium post labores T., comitatem et temperantiam T. kazati se prijaznega in vzdržnega, multa in vulgus grata usurpavit T.; od tod usurpatur, usurpatum est v rabi (navadi) je, navadno je, običajno je: Col., Ulp. (Dig.); subst. ūsūrpātum -ī, n navadno, običajno, navadno (običajno) stanje: amnis intra usurpata semper collium substiterat Plin. iun.

2. occ.
a) lastiti si, svojiti si, prisvojiti (prisvajati) si, (iz)terjati, zahtevati, uveljaviti (uveljavljati) pravico do česa: libertatem L., T., ius L., caelestes honores Cu., nomen civitatis Ci. zahtevati svojo pravico kot državljan, Segestanorum multis officiis usurpata et conprobata cognatio Ci., id, quod populi est, repetimus atque usurpamus L., idque unum ex publicis muneribus usurpare T.
b) poseb. kot jur. t.t. lastiti si, svojiti si, prisvojiti (prisvajati) si, prilastiti (prilaščati) si, polastiti (polaščati, polaščevati) se česa, zahtevati, dobi(va)ti, pridobi(va)ti si, uzurpirati α) po pravici: amissam possessionem Ci., possessionem (sc. provinciae) T., hereditates S. nastopiti, aliam gloriam Plin., imperium Iust.; od tod: usurpata mulier Q. Mucius ap. Gell. po enoletni rabi postala soproga; pren. čutiti, občutiti, začutiti, zazna(va)ti, opaziti (opažati): aures usurpant sonitum Pl., usurpare sensibus, oculis Lucr., quas neque oculis nec pedibus usurpavi Pl. β) protipravno: alienam possessionem L., gloriam istam Plin. iun., civitatem Romanam Suet., dominium Cod. I.

3. metaf. (besede) rabiti, uporabiti (uporabljati), poseči (posegati) po čem, omeniti (omenjati), v misel vzeti (jemati): verbum usurpabo vetus Pl., Graecum verbum usurpavi Ci., quod semper usurpamus in omnibus dictis Ci., id libenter usurpo sermonibus Ci., crebro usurpat „et consul et Antonius“ Ci., quod apud Bactrianos vulgo usurpabant Cu. kar je bilo pri Baktrijcih pregovorno, kar je pri Baktrijcih prešlo v pregovor, nomen tantum virtutis usurpas Ci., Curi non cum caritate aliqua benivola memoriam usurpare Ci. govor speljati na … , v govoru omeniti … ; occ. (po)imenovati, dati ime, nazivati: Col., is, qui sapiens usurpatur Ci., quos fratres inter se agnatosque usurpari atque appellari videmus Ci.

vat [væt]

1. samostalnik
kad, bedenj, velik sod; barvarska kad (kotel)

fermenting vat kad za kvašenje, za vrenje

2. prehodni glagol
zliti, dati, spraviti v kad ali sod; podvreči postopku (obdelati) v kadi

vegeō -ēre (prim. skr. vājaḥ čilost, moč, hitrost, vājayati (on) priganja, lat. vegetus, vigeō, vigil, got. wakan = stvnem. wahhōn, wahhēn = nem. wachen, got. wakjan = stvnem. weckan = nem. wecken, got. wōkains b(e)denje)

1. intr. biti čil, biti živahen: viget, veget utpote plurimum Varr. ap. Non.

2. trans. (v)zbuditi ((v)zbujati, (v)zbujevati), vzburiti (vzburjati), razburiti (razburjati), razburkati (razburkavati), spraviti (spravljati) v gibanje, pognati (poganjati): aequora salsa veges ingentibus ventis Enn. fr., cum magno strepitu Volcanum ventus vegebat Enn. fr., animos Venus veget voluptatibus Pomp. fr., quam mobilem divum lyram sol harmoge quadam gubernans motibus diis veget Varr. fr., (sc. liber) animum adserit vigetque Sen. ph.

vēn-dō -ere -didī -ditum (iz vēnum dō; prim. *vēnus)

1. naprodaj (na prodaj, v prodajo) dati (dajati), proda(ja)ti: Amm., Ambr., Lact. idr., iuravisti te illam nulli venditurum Pl., vendendi potestas Ci., arbitrium salis vendendi L. pravica prodaje soli; z abl. pretii: Pl., Varr., Mart., Ambr., Amm., Icti. idr., haec omnia signa Praxiteli Myronis Polycliti HS sex milibus et D Verri vendita Ci., rem pecuniā grandi, parvo pretio Ci., quam plurimo Ci. kar najdražje; z gen. pretii: Varr. idr., vendo meum (sc. frumentum) non pluris quam ceteri Ci., dicit, quanti vendiderit Ci.; z adv.: recte Ci. dobro = drago, male Ci. slabo = poceni, quam optime Ci. kar najdražje; od tod subst. vēnditum -ī, n prodaja: constat negotiatio empto et vendito Sen. ph. sestoji iz nakupa in prodaje; toda: ex empto aut vendito Ci. poleg nakupa in prodaje.

2. occ.
a) na dražbi proda(ja)ti, dražíti, dati (dajati) na dražbo, izklicati (izklicevati, izklicavati): bona civium, praedam suam Ci., ut praeconibus Latine vendendi ius esset L.
b) na dražbi dati (dajati) v zakup: decumas, praedia Ci.

3. metaf.
a) proda(ja)ti, spraviti (spravljati) v promet: si versus concinnior unus et alter, iniuste totum ducit venditque poëma H.
b) nepošteno, za podkupnino (proti odkupnini) proda(ja)ti, izda(ja)ti, izročiti (izročati): deos patrios Ci., auro patriam V., suffragia Iuv., se regi Ci., sua funera Iuv. svoje življenje prodati (dati) za bojne igre, verba reis Mart. za denar zagovarjati zatožence.
c) javno hvaliti, priporočati: Ligarianam Ci., causidicum Iuv.

Opomba: Pass. se klas. rabi le v obl. pf. in v gerundivu vendendus; vse druge pass. obl. se nadomeščajo z glag. vēn-eō -īre.