Franja

Zadetki iskanja

  • róžica (-e) f

    1. dem. od roža fiorellino, fioretto, fiore:
    gorske, gozdne rožice fiorellini di monte, di bosco
    zdravilne rožice erbe medicinali
    nabirati rožice cogliere fiori

    2. pren. donna giovane, graziosa

    3. (cvetica) bouquet franc. (del vino)
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    njemu pa res rožice cvetejo gli van bene proprio tutte
    rožice njenih lic so se osule la bellezza del suo volto è sparita, appassita
    pog. pren. povedati resnico skozi rožice indorare la pillola
    pren. biti v rožicah essere alticcio
    (v mladosti, v življenju) mu ni bilo z rožicami postlano non è vissuto su un letto di rose
    pren. rožice s Parnasa i fiori del Parnaso, le poesie
    pren. govoriti, kakor bi rožice sadil parlare come un libro stampato
  • rožnat [ó] (-a, -o) rosig (tudi figurativno), rosarot, rosenrot, rosenfarben, rosafarben, rosa; rastlinstvo, botanika Rosenroter, Rosaroter … (kačjak Rosenrote Schwarzwurzel, ušivec Rosarotes Läusekraut); Rosen- (poroka die Rosenhochzeit, živalstvo, zoologija galeb die Rosenmöwe)
    rožnato rdeč rozarot
    gledati svet skozi rožnata očala die Welt durch die rosige Brille sehen
  • róžnat rose-pink, rosy, rose-coloured; (tudi figurativno) roseate

    róžnato rdeča barva rose red
    v róžnatih barvah in rosy colours
    róžnata polt rosy complexion
    róžnata slika rosy picture
    róžnatih ustnic rose-lipped
    róžnata upanja rosy prospects pl
    videti stvari v róžnati luči to take a rose-coloured view of things
    videti stvari skozi róžnata očala to see things through rose-coloured spectacles
  • róžnat (-a -o) adj.

    1. rosa, roseo, rosato, carnicino, incarnato:
    rožnata barva color rosa
    dekle rožnatega obraza una fanciulla dal volto roseo

    2. pren. roseo, rosa:
    takrat nismo bili v rožnatem položaju allora non eravamo in una situazione rosea
    gledati (kaj) v rožnati luči, skozi rožnata očala vedere tutto rosa
    biti rožnate volje essere di ottimo umore
    šport. rožnata majica maglia rosa
    tisk. rožnati tisk stampa rosa
  • rub2 [rʌb] prehodni glagol & neprehodni glagol
    otreti (se), frotirati (se), drgniti (se) (against, on ob)
    brisati, meti; (po)gladiti; polirati; dotakniti se, poškodovati, zadati rano, ožuliti, povzročiti bolečino; natreti (with z)
    figurativno prebijati se (through skozi)

    to rub one's hands figurativno méti si roke, biti zadovoljen
    to rub one's hand over s.th. z roko pogladiti kaj
    to rub on s.o.'s feelings (za)boleti koga
    to rub shoulders with s.o. figurativno družiti se s kom, biti zaupen s kom
    to rub s.o. the wrong way figurativno iritirati, ozlovoljiti, ujeziti koga
    it rubs me the wrong way figurativno ni mi pogodu, spravlja me v slabo voljo, iritira me
    they rub through the world prebijajo se, rinejo nekako
    we must rub through it to moramo prestati
  • rub-a-dub [rʌ́bədʌb]

    1. samostalnik
    rompompom, bobnanje

    2. neprehodni glagol
    iti z bobnanjem (through skozi, po)
  • rub along neprehodni glagol
    pot si utirati, pretolči se, prebi(ja)ti se (in a difficulty skozi težavo)
    zvoziti jo; životariti, imeti težko življenje

    I know enough Russian to rub along znam dovolj ruski, da se sporazumem v tem jeziku
    the system still rub alongs along sistem se še drži
  • rude [rüd] adjectif raskav, hrapav, grob; trd; trpek (vino); neraven (pot); težak, okoren, robat; figuré težaven, poln truda, mučen; oster; silovit, viharen; oduren (človek); strašen; populaire prima, prvovrsten

    un rude appétit kolosalen apetit
    un rude gaillard drzen, pogumen človek
    un rude paysan preprost, robat kmet
    climat masculin, hiver masculin rude ostro podnebje, ostra, huda zima
    métier masculin rude težak poklic
    tu as une rude veine! imaš vražjo srečo!
    c'est rude to je neznosno, se ne da prenašati
    c'est un rude joueur z njim ni dobro češenj zobati
    être à rude école (figuré) biti v hudi, težki, trdi šoli
    cela me paralt rude to mi ne gre v glavo
    passer par de rudes épreuves iti skozi težke preskušnje, mnogo prestati ali pretrpeti
  • rudīmentum -ī, n (rudis1 ali erudīre) prvi poskus (poizkus, preskus), prva preizkušnja, prvi začetek, rudimènt, prvi (začetni) pouk na področju kake umetnosti, osnovna šola, (šola) vádnica, mala šola: Vell., Plin., Gell., Ap., Petr. idr., rudimentum regni puerilis L., prima rudimenta rhetorices Q. začetki, turpe rudimentum O., dura rudimenta belli V., rudimentum (de)ponere Suet., Iust. prebiti, prestati, dati skozi, rudimentum adulescentiae ponere L. poskusiti prvo mladeniško moč, magnorum praefectorum et ducum haec sunt incrementa et rudimenta Cu. semenišče in vadišče (začetek in mala šola), cuius (sc. Achillis) adortus cruda rudimenta et teneros formaverit annos Centaurus (sc. Chiron)? Stat.
  • rumena samostalnik
    1. neformalno (v prometu) ▸ sárga
    vožnja skozi rumeno ▸ áthajtás a sárgán
    Vozniki lahko z vožnjo skozi rumeno pridejo prej na cilj, plačajo globo ali končajo v bolnišnici. ▸ Ha áthajtanak a sárgán, a járművezetők hamarabb célba érhetnek, ugyanakkor bírságot kaphatnak vagy a kórházban végezhetik.
    Skoraj nihče ne ustavi pri utripajoči zeleni, le malo pri rumeni, mnogi so celo, ki bi jo radi stisnili skozi rdečo. ▸ Szinte senki sem áll meg a villogó zöldnél, csak néhányan a sárgánál, sokan pedig a piroson is átfurakodnának.

    2. (barva) ▸ sárga
    Kakšen je občutek na startu, ko ste oblečeni v rumeno? ▸ Milyen érzés a rajtvonalnál lenni sárgába öltözve?
    Ali je rumena letos moderna ali je bolje, da je sploh nimamo? ▸ Divatos-e idén a sárga, vagy jobb, ha egyáltalán nem hordjuk?
    Rumena ima že od srednjega veka pretežno negativen pomen. ▸ A sárga már a középkor óta negatív jelentéssel bír.
  • rumpō -ere, rūpī, ruptum (indoev. kor. *reup-, *rup- lomiti, trgati; prim. skr. rúpyati trga ga (po telesu), rōpayati (on) se odlamlja, lumpáti lomi, zlamlja, rōpam luknja, jama, sl. rupa, got. biraubōn ropati, stvnem. roub, roubōn = nem. Raub, rauben, lat. rupēs [prim. skr. rupas hrapav, grudast, jamast, kotanjast], rūpīna, rūpex)

    1. (z)lomiti, razlomíti (razlámljati), prelomíti (prelámljati), (s)trgati, raztrgati (raztrgavati), (raz)deliti, razdeliti (razdeljevati), s silo ločíti (ločeváti), prekiniti (prekinjati), odpreti (odpirati), razbi(ja)ti, prebi(ja)ti, (s)cefrati, razkleníti (razklépati), razkleščiti: Q., Pr., Fl. idr., vincula carceris, vincula alicuius Ci., catenas H., arcum Ph., vestes O., pontem L. podreti, praecordia ferro O. prebosti, guttura cultro O. prerezati; tako tudi colla securi O., nodos et vincula linea V. (s puščico) prestreliti, adamantem Plin. razbiti, zdrobiti, razpŕhniti, nubila caelo V. ali nubem Lucr. (raz)deliti, gladio lora Cu. presekati, frigore saxa rumpit hiems V. ali aqua tendit rumpere plumbum H. predreti, razdeti, razdreti; pren.: rumpere catenas O., claustra H., vincula servitutis V., ruperunt horrea messes V. so razgnale, cantu rumpent arbusta cicadae V. bodo razgnali = tako cvrčali, da bo drevje pokalo; izhodišče: rumpere radices solo V. iz zemlje, funem ab litore V.; pesn. tudi z acc. personae: quem Veneris certamina rumpunt V. slabijo, jemljejo moč, šibijo. Poseb. telo, telesne ude poškodovati, raniti, prizadeti (prizadejati) poškodbo (rano itd.), (z)lomiti, (od)trgati, (raz)trgati, (z)drobiti, razbi(ja)ti, narediti (povzročiti), da kaj poči: si quis rumpet occīdetve Carmen vetus ap. L., rumpere ramices Pl., Varr. fr., membrum Ca., alicuius ilia Cat., exiguam ranam Mart., rumpere aliquem ambulando Ter. ali bovem Plin. ali leporem forti equo Mart. gnati, (z)goniti skoraj do smrti, rumpe miser tensum iecur Iuv. razženi, razstreli (o kričaču); pogosto aliquem rumpere Icti. = koga (telesno) poškodovati.

    2. pass. rumpi (z)lomiti se = počiti, (raz)pokati, popokati, razpočiti se, razleteti (razletevati, razletavati, razletovati) se: Varr., Sil. idr., vesica rumpitur Cels., inflatas rumpi versiculas Ci., cantando rumpitur anguis V., miser rumperis et latras H. „razkričavaš se“ = vpiješ tako, da te bo konec (da boš počil), vpiješ do onemoglosti, rana (sc. inflata) rupto iacuit corpore Ph.; od tod (namigujoč na to basen) rupit Iarbitam lingua H. njegov zlobni jezik ga je ugonobil, tj. naredil nemogočega, rupti pontes T. razpadli; metaf.: rumpantur invidiā ut ilia Codro V., licentiā ante rumpebar Ci. od jeze, rumpantur iniqui Pr., Mart.; refl.: non, si te rumperis, par eris H.

    3. metaf.
    a) z zunanjim obj. razgnati (razganjati), razpršiti (razprševati), predreti (predirati), prebi(ja)ti, razbi(ja)ti, odpreti (odpirati), prodreti (prodirati) skozi kaj: ordines, mediam aciem L., rapido cursu media agmina V., misso proelia equo Pr., postes V. zlomiti, razbiti, amnis exit ruptis aggeribus V., maria obicibus ruptis residunt V.; prolept. narediti (delati), utreti (utirati), utiriti, odpreti (odpirati) (si) (pot, dohod): rumpunt aditūs V., ferro viam V., viam igne Stat., iter ferro Sil.; pesn. narediti, (u)tiriti, odpreti si pot, prebi(ja)ti se, preiti (prehajati) preko česa ali skozi kaj, prekoračiti (prekoračevati), prečkati: rumpere Alpes Sil., iuga Val. Fl.; pesn. storiti (narediti, povzročiti), da kdo, kaj prodre (plane, (iz)bruhne) iz česa: fontem (sc. Pegasi) ungula rupit O. je odprlo pot vrelcu; pogosteje refl. se rumpere in med. rumpi predréti (predírati) se, prodréti (prodírati): tantus se nubibus imber ruperat V. iz oblakov se je usul, se je ulil, inter nubila sese rumpent radii V. se bodo prikazali, bodo pokukali, bodo posvetili, rupto turbine V., amnes rumpuntur fontibus V. prodirajo (bruhajo na dan) iz virov; metaf.: vocem pectore rumpere V. glas zagnati, oglasiti, bruhniti, rumpebat pectore questus V. začel je tožiti.
    b) prelomíti (prelamljati), (pre)kršíti, razdreti (razdirati), razveljaviti (razveljavljati), prekiniti (prekinjati), pretrgati (pretrgavati), prekiniti (prekinjati), uničiti (uničevati), onemogočiti (onemogočati), razdéti (razdejáti, razdévati), razvézati (razvezováti, razvezávati), ovreči, ukiniti (ukinjati), odpraviti (odpravljati), preprečiti (preprečevati), spodnesti (spodnašati), izpodnesti (izpodnašati), spodkopa(va)ti, izpodkopati (izpodkopavati, izpodkapati, izpodkopovati): foedera Ci., V., sacramenti religionem L., testamentum Ci., nuptias, edicta H., fidem L., V., ius gentium L., fata aspera V. streti spone (vezi) usode = ferrea decreta sororum O., Cu., tudi: imperium rumpere = streti gospostvo, tj. odpovedati pokorščino: Cu. ali = prekršiti zapoved: T., fati necessitatem L., reditum alicui H. preprečiti, tacitos amores V.
    c) pretŕgati (pretrgávati), prekíniti (prekínjati), (z)motiti: visum Ci., somnum V., Lucan., sacra V., novissima verba O., silentium V., Cu., O., H., Plin. iun. = taciturnitatem T., ut quidam patientiam rumperent Suet. da je nekatere minilo potrpljenje (minila potrpežljivost), opera omnia V., rumpe moras V., Plin. iun. ne múdi se.

    Opomba: Star. pf. rupsit = ruperit Tab. XII; inf. pr. pass. rumpier: Afr. fr.
  • Runde, die, (-, -n) krog (tudi Sport); Sport, Schach: kolo; beim Boxen: runda; (Umgang) obhod; (Tischrunde) omizje; eine Runde spendieren plačati rundo; die Runde machen razširiti se, iti iz rok v rok, iti od ust do ust; über die Runden bringen zdržati, prestati (kaj), spraviti skozi; über die Runden helfen ponagati premagati težave; über die Runden kommen zdržati; mit dem Geld: shajati (z)
  • rush2 [rʌš]

    1. neprehodni glagol
    navaliti (na), naskočiti, napasti, pognati se, vreči se, zagnati se, planiti, zakaditi se, (slepo) (z)drveti; (o vetru) besneti, šumeti; (o vodi) valiti se
    figurativno leteti, hiteti
    ekonomija živahno se razvijati
    šport spurtati

    to rush into certain death drveti v gotovo smrt
    to rush into extremes pasti v skrajnost
    to rush on (upon) s.o. planiti na koga
    to rush at the enemy planiti na sovražnika
    the blood rushed to her face kri ji je planila v obraz
    to rush into an affair prenagljeno, brez premisleka se lotiti neke zadeve
    to rush to the station drveti na postajo
    fools rush in where angels fear to tread figurativno norci si več upajo kot junaki

    2. prehodni glagol
    pehati, goniti, hitro gnati (voditi, peljati, poslati, transportirati), priganjati, pritiskati (na), siliti
    avtomobilizem hitro voziti, drveti z; prenagliti, prenaglo (brez premisleka) izvesti ali izvršiti (posel)
    vojska navaliti na (barikade), zavzeti, osvojiti v jurišu, jurišati na
    pogovorno preveč zaračunati, opehariti (out of za)
    izmamiti, izvabiti, izžicati (iz koga) (for s.th. kaj)

    to rush an examination ameriško z veliko lahkoto napraviti izpit
    do not rush me ne priganjaj me preveč, pusti me, da pridem do sape (da premislim)
    to be rushed for time pogovorno imeti zelo malo časa
    to rush one's car to Maribor drveti z avtom v Maribor
    to rush s.o. into danger spraviti koga v nevarnost
    to rush one's fences figurativno biti nestrpen, neučakan
    the guide rushed us through the Tower vodnik nas je hitro vodil (gnal) skozi Tower
    to rush s.o. sleng preveč komu zaračunati
    to rush s.o. to the hospital hitro koga prepeljati v bolnico
    to rush an obstacle z vso hitrostjo, v skoku premagati zapreko
    to rush an order (through) in a few days naglo izvršiti naročilo v nekaj dneh
    to refuse to be rushed ne se pustiti siliti (k naglici)
    to rush a task hiteti s poslom, naganjati k hitri izvršitvi naloge ali posla
    to rush a train navaliti na vlak
  • saccō -āre (-āvī) -ātum (saccus)

    1. skozi vrečico ali kaj podobnega precediti (precejati), (pre)filtrirati: Caecuba saccentur MART., saccata aqua SEN. PH., aqua in linteo saccatur PLIN., adeps ... saccatus lineis saccis PLIN.; subst. pt. pf. saccātum -ī, n z vodo pomešano vinsko drožje = slabo vino, kislica, „praskač“: ISID.

    2. metaf.: saccatus humor corporis LUCR. ali samo saccatus humor ARN. seč, urin, scalína.
  • sacrifier [sakrifje] verbe transitif žrtvovati; religion darovati; verbe intransitif podvreči se (à quelque chose čemu), natančno se ravnati (à quelque chose po čem)

    se sacrifier žrtvovati se
    l'éternelle sacrifiée (ironično) ženska
    personne féminin sacrifiée oseba, ki se žrtvuje ali je žrtvovana za srečo drugih
    tout sacrifier à quelqu'un vse za koga žrtvovati
    sacrifier sa vie žrtvovati svoje življenje
    sacrifier un animal à la divinité žrtvovati žival božanstvu
    sacrifier un article prodati artikel po nizkih cenah
    vendre à des prix sacrifiés prodati po (smešno) nizkih cenah
    je me sacrifierais pour vous za vas bi šel skozi ogenj
    sacrifier à la mode, aux préjugés ukloniti se, podvreči se modi, predsodkom
    l'auteur a sacrifié ce rôle, ce personnage avtor ni dal tej vlogi, tej osebi pomembnosti, ki bi jo lahko imela
  • saltar (pre)skočiti, naskočiti; obrejiti; poskakovati, skakljati, odskočiti; razleteti se, póčiti; v oči pasti; razjeziti se; planiti na

    saltar las muelas a alg. komu zobe izbiti
    saltar una zanja skočiti čez jarek
    saltar al agua (de cabeza) na glavo skočiti v vodo
    saltar a la cuerda skakati čez vrv
    eso salta a la vista (ali a los ojos) to pade v oči, to je jasno
    saltar de odskočiti
    saltar de alegría od veselja skakati
    saltar en pedazos na kose se razleteti
    saltar en tierra stopiti na kopno
    saltar por aros skozi obroče skakati
    saltar por encima de a/c preskočiti kaj
    saltar por la ventana skozi okno skočiti
    hacer saltar v zrak pognati, razstreliti
    (hacer) saltar la banca banko razbiti (pri igri)
    andar a la que salta (fig) na slepo srečo iti
    estar al que salta (ali salte) (pop) nobenega ženina ne najti (dekle)
    ¡te van a saltar los sesos! glavo ti bo razneslo! (od premišljevanja ipd.)
    saltarse la tapa de los sesos (de un pistoletazo) pognati si kroglo v glavo
    saltar(se) un renglón preskočiti vrstico
    los ojos se le saltaban de las órbitas oči je izbuljil od začudenja
    las lágrimas se le saltan de los ojos solze mu stopijo v oči
  • Sand, der, (-/e/s, Sände) pesek; Sand in die Augen streuen metati pesek v oči; wie Sand am Meer kot peska (v morju), ogromno; Sand ins Getriebe streuen metati polena pod noge; im Sande verlaufen izgubiti se v pesku; in den Sand setzen Geld: vreči/metati skozi okno; auf den Sand setzen spodkopati; auf den Sand geraten nasesti; Kuchen ans Sand potička iz mivke
  • scelerō -āre (-āvī) -ātum (scelus)

    1. z zlodejstvom, zločinom (zločinsko) (o)skruniti (oskrunjati, oskrunjevati), (o)madeževati, onečastiti (onečaščati, onečaščevati): parce pias scelerare manus V., dextram sanguine, sanguine fauces STAT., parentes CAT., STAT., aedes deorum IUV., animum SIL.

    2. narediti (delati) kaj škodljivo (kvarljivo, pogubno): scelerata sucis spicula SIL. Od tod adj. pt. pf. scelerātus 3, adv.

    1. z zločinom (hudodelstvom) oskrunjen, omadeževan, onečaščen: terra V., terrae, limina Thracum O.; occ.: Sceleratus vicus Zločinska ulica na Eskvilinu, kjer se je Servijeva hči Tulija peljala čez očetovo truplo: VARR., O., L., FEST., P. F., sceleratus campus Pregrešno polje v najsevernejšem kotu Servijevega mesta ob Kolinskih vratih, kjer so v zidano grobnico (rako) žive zazidavali Vestalke, ki so se bile pregrešile zoper čistost: L., FEST., P. F.

    2. zločinski, zločest, zloben, hudoben, hudovoljen, brezbožen, pregrešen, preklet, ničvreden, malovreden: AUCT. B. AFR. idr., homo PL., TER., C., CI., PETR., homo sceleratior O., homo sceleratissimus CI., S., sceleratus atque impius Antonius CI., scelerata coniux L., sceleratus in deos CI., miles LUCAN.; subst. scelerātī -ōrum, m zločinci, zlobneži, hudobneži, hudodelci, brezbožneži, brezbožniki, podleži, ničvredneži, malovredneži, lopovi, kriminalci, barabe, nizkotneži: importuna sceleratorum manus CI. O stvareh in abstr.: CL. idr., scelerata arma CI., O., preces, rogatio, mentes CI., coniuratio L., insania belli V., ignes, munera, amor sceleratus habendi O., caedes SEN. TR., avaritia VAL. MAX., audacia IUST., sceleratior hasta CI., causa parricidii sceleratior IUST., sceleratissima humani ingenii fraus PLIN., res Q., ne scelerate dicam in te, quod pro Milone dicam pie CI., domus sceleratius aedificata quam eversa CI., sceleratissime machinari omnes insidias CI.; pesn. enalaga: sceleratas sumere poenas V. za zlodejstvo, za zločin, scelerata sedes O., TIB. (= sceleratorum sedes CI.) ali sceleratum limen V. bivališče brezbožnikov (v podzemlju), pekel.

    3. grozen, zlonosen, poguben, nesrečen, usoden, žalosten: PS.-Q. idr., frigus V., Proteus H. hudomušni, ukanljivi, zviti, prebrisani, ludi magister, lues MART., poëmata MART. zoprne, puste, herba scelerata AP. H. najbrž strupena zlatica (Ranunculus sceleratus LINN.), sceleratissimi serpentium PLIN., scelerata porta FL., SERV., FEST., P. F. usodna vrata (skozi katera je odrinilo 306 Fabijevcev na boj z Vejci), scelerata castra SUET. (ker je v njem umrl Druz).
  • Schädel, der, (-s, -) Anatomie lobanja; (Kopf) glava, figurativ buča, butica (ein dicker Schädel debela butica); eins über den Schädel bekommen dobiti jo po buči/butici; eins über den Schädel hauen mahniti (koga) po buči, dati jo (komu) po buči; der Schädel brummt v glavi (mi) šumi; sich den Schädel einrennen razbiti si glavo; mit dem Schädel durch die Wand z glavo skozi zid; einen harten Schädel haben imeti trdo glavo/bučo
  • schieben1 (schob, hat geschoben)

    1. (in v, durch skozi) porivati, riniti/poriniti, potiskati/potisniti

    2. dazwischen: vriniti se; weg: odriniti (tudi figurativ), poriniti vstran (tudi figurativ)

    3. sich schieben riniti se, in: vriniti se, irgendwohin: preriniti se

    4. Kegel schieben kegljati

    5. die Schuld schieben auf valiti/prevaliti krivdo na

    6. schieben mit izvajati mahinacije z, prekupčevati