-
muškaten pridevnik1. (o sorti grozdja in vinu) ▸
muskotályosmuškatna aroma ▸ muskotályos aroma
muškatna penina ▸ muskotályos pezsgő
muškatno vino ▸ muskotályos bor
muškatna cvetica ▸ muskotályos zamat
Povezane iztočnice: muškatni silvanec2. (o muškatni kadulji) ▸
muskotályzsályamuškatno olje ▸ muskotályzsálya-olaj
Povezane iztočnice: muškatna kadulja -
muškatn|i (-a, -o)
muškatni cvet die Macisblüte
muškatni orešek die [Muskatnuß] Muskatnuss
muškatni silvanec der Muskatsilvaner
muškatno vino der Muskatellerwein
-
muškatni silvanec stalna zveza
(vino) ▸ sauvignon blanc
-
muta1 f
1. mena, izmena, izmenjavanje, zamenjava, turnus:
muta del vino pretok vina
darsi la muta izmenjavati se
2. zool. preobrazba:
muta degli uccelli (muda) goljenje
3. voj. straže (v izmeni)
4. komplet (predmetov, oblačil)
5. potapljaška obleka
-
mutare
A) v. tr. (pres. muto) spremeniti, spreminjati; menjati; predrugačiti:
mutare idea premisliti se
mutare paese preseliti, izseliti se
mutare gli abiti preobleči se
mutare l'ammalato preobleči bolnika in posteljnino
mutare il vino pretočiti vino
mutare il pelo guliti se (živali)
mutare colore spremeniti barvo; prebledeti; zardeti
B) v. intr. menjati, menjavati se
C) ➞ mutarsi v. rifl. (pres. mi muto)
1. spremeniti, spreminjati se; menjavati se
2. preobleči, preoblačiti se:
mutarsi d'abito preobleči se
-
mūtō1, stlat. moitō -āre -āvī -ātum (indoev. kor. *mei̯- menjati; prim. lat. mūtuus, gr. μυῖτος (po)vračilo, sl. maščevati)
I. (z mesta) premakniti (premikati), odmakniti (odmikati), kreniti, odpraviti (odpravljati), odstraniti (odstranjevati): neque se luna quoquam mutat Pl. se ne premakne (gane) z mesta, Dianae simulacrum loco mutatum est Ci., iniussu populi mutari finibus L. prestopiti meje, stopiti na meje, ne quis invitus civitate mutetur Ci. da ne bi bil pregnan (izgnan), hinc dum muter O. da le pridem odtod, arbores mutatae V. presajena; zevg.: illa tamen se non habitu mutatve loco peccatque pudice H. se ne preoblači in ne zapušča svojega mesta. —
II.
1. menj(av)ati, zamenja(va)ti, premenja(va)ti: omnibus oppidis m. ad celeritatem iumenta C. v vseh mestih menjavati konje, da bi hitreje prišel naprej, togam paludamento mutare S. fr., vestem cum aliquo Ter.; toda m. vestem Ter., Varr., L., Vell., Sen. ph. ali vestimenta Suet. ali calceos et vestimenta Ci. zamenja(va)ti, obleko, preobleči (preoblačiti) se; pa tudi = žalno obleko obleči (oblačiti), v črno se obleči (oblačiti): Hier., in luctu senatus, squalebat civitas publico consilio veste mutatā L., vestem mutandam omnes meque omni ratione … defendendum putarunt Ci., utcumque mutata potentis veste domos inimica linquis H., m. caelum (podnebje), non animum H., mutandus locus est H. poiskati je treba drugo kopališče, velox amoenum saepe Lucretilem mutat Lycaeo Faunus et igneam defendit aestatem capellis H., m. domos V., m. patriam O. ali terram L., terras H. ali lares et urbem H. ali sedem Sen. ph. izseliti (izseljevati) se, odseliti (odseljevati) se, (od)iti drugam (v drugo deželo; poseb. o pregnancih): exsilio mutant urbem O., m. solum Ci., locum S., crebro m. loca Hirt. bežati iz kraja v kraj, m. expertum iam principem T. menjati (= zapustiti) že znanega gospoda, sidera mutata Petr. poet. od bogov zapuščena, vellera murice, lūto V. naravno (tj. belo) barvo runa zamenjati za rdečo, rumeno (= obarvati rdeče, rumeno), glandem aristā V. želod za klasje = prehranjevanje z želodom nadomestiti z žitom, m. calores Pr. menjati ljubezen = ljubiti drugega, personam Plin. iun. menjati masko (krinko), pren. = svoje vedenje spremeniti, m. orationem ali genus eloquendi Ci., tudi samo mutare Ci. izraze spremeniti (spreminjati), verba mutata Ci. rabljene v prenesenem pomenu, poseb. metonimično rabljene; occ.
a) (blago za blago) menja(va)ti, zamenja(va)ti: res inter se S. menjati blago za blago, trgovati na osnovi blagovne menjave, uvam furtivā strigili H., porcos aere Col. menja(va)ti za denar, mancipia cum mercatoribus vino adventicio S. menja(va)ti za uvoženo vino, merces V., Ap., mutat merces H. prodaja, magno mutari V. drag biti; metaf. victrice patriā victam L., pro Macedonibus Romanos dominos L.
b) kot voj. t.t. mutare militiam menjati vojaško službo = kazensko biti premeščen v nižji vojaški oddelek, biti degradiran: Dig.
2. spremeniti (spreminjati): nihil de victu N., cultum vestitumque H. začeti drugače živeti, iter C. drugo pot ubrati, a nigro color mutatus est in album O., m. colorem H., Q., Sen. rh. idr. (barvo =) lice spremeniti (spreminjati), spremeniti (spreminjati) se v lice, (po)blede(va)ti, osupniti, cibus mutatur (sc. v želodcu) et concoquitur Plin., m. testamentum Ci., consilium Ci. premisliti se (premisliti si), sententiam Ci. sprevreči, spremeniti svoje mnenje, fidem cum aliquo Ter. ne držati besede, umakniti, požreti (dano) besedo, haud muto factum Ter. odobravam to, kar se je zgodilo, ne kesam se storjenega, nihil mutat de uxore Ter. ne spremeni svojega mnenja, drži se svojega mnenja, neque nunc muto Ci. ostajam pri tem, ne kesam se; med. spremeniti (spreminjati se), sprevreči (sprevračati) se, predrugačiti (predrugačevati) se, izpriditi se, (po)kvariti se: mutata est voluntas N. ali fortuna C., venti mutati V., vinum mutatum H. splesnelo, plesnivo vino, (balsamum) melle mutatum Plin., bona facile mutantur in peius Q. se zlahka sprevržejo; z gr. acc.: mutata suos cursus flumina V. ki so spremenile svoj (naravni) tok; act. mutare = med. mutari ali se mutare: mores quantum mutaverint L., ut nihil odor mutaret L., annona nihil mutavit L. se ni spremenila, je ostala nespremenjena, aestus mutabat T. se je obračala, in superbiam mutans T., numquid muto (sc. me): Pl. sem mar umaknil besedo?; occ.
a) spremeniti (spreminjati) = preoblikovati, pretvoriti (pretvarjati): Circa socios mutavit Ulixis H., m. viros in deforme animal O., mutari in marem Plin., mutor in alitem H. = mutari alite O., mutari Nilo (v Nil) Sen. ph., quantum mutatus ab illo Hectore, qui … V., kako drugačen od onega Hektorja; tako tudi longe mutatus ab illo Sampsone, qui … Ambr.
b) različen biti, razlikovati se: tantum (sc. Suffenus iste) abhorret ac mutat Cat., pastiones hoc (v tem) mutant, quod … Varr., quantum mutare a Menandro Caecilius visus est Gell., inter duas filias regum quid mutet inter Antigonam et Tulliam Varr. ap. Gell. kakšna razlika je; impers. non mutat s quod ali an nič ne de, dejansko ni nobene razlike: Icti.
c) popraviti (popravljati), izboljš(ev)ati: factum si quem mutare Ter.
d) spremeniti (spreminjati) = preprič(ev)ati, nagniti (nagibati) k čemu, ukloniti (uklanjati) čemu: mutati Laurentes V., animi mutati ad misericordiam L., mutatae adgnoscunt V. skesane, insania mutat mentem V. zbega, zmede.
Opomba: Star. cj. pf. mutassis = mutaveris: Pl.; inf. mutarier: Pl., Lucr.
-
myrtidanum -ī, n (gr. μυρτίδανον) mirtovec, iz divjih mirtovih jagod pripravljeno vino: Plin.
-
nàcikao -kla -o malo ciknjen: -o vino vino, ki ima nacik
-
nalíti (-líjem) | nalívati (-am)
A) perf., imperf.
1. versare; scodellare; pren. infondere:
naliti malo vina versare un po' di vino
naliti nove odločnosti infondere una più ferma risolutezza
pren. naliti čistega vina dire la verità nuda e cruda, chiamare le cose col loro nome
naliti strupa propinare veleni
2. riempire (versando):
nalivati v sode imbottare
B) nalíti se (-líjem se) | nalívati se (-am se) perf., imperf. refl. ubriacarsi; bere smodatamente; trincare; bere a garganella:
nalivati se s slabim žganjem inzozzarsi
-
nalíti echar, verter (v en)
naliti komu kozarec vina escanciar, servir (un vaso de) vino a alg
naliti komu čistega vina (fig) decir lisa y llanamente la verdad a alg
-
namákati (-am) | namočíti (-im)
A) imperf., perf.
1. ammollare; mettere a mollo, a bagno:
namakati konopljo, lan mettere a mollo la canapa, il lino
namakati perilo mettere a mollo la biancheria
namakati kože calcinare (le pelli)
2. (pomočiti, pomakati) inzuppare:
namakati kruh v vino inzuppare il pane nel vino
3. namakati agr. irrigare:
namakati riževa polja irrigare le risaie
te bregove namaka Nil qui scorre il Nilo
pog. namakati trnke pescare (con la lenza)
namakati ustnice v vino sorseggiare, bere vino
B) namákati se (-am se) | namočíti se (-im se) imperf. perf. refl. (kopati se) fare il bagno
-
naméšati (-am) perf.
1. mescolare, mischiare; mescere:
namešati barvo za beljenje mescolare il colore per l'imbiancatura
namešati pijačo mescere la bevanda
2. mescolare a, aggiungere a:
v vino je namešal vodo mescolava al vino dell'acqua
-
namízen table(-)
namízni nož (žlica, vilice) table knife (spoon, fork)
namízni pribor tableware
namízna srebrna posoda silver (dinner) service
namízni prt (pri obedih) tablecloth, (okrasen) table cover
namízno (lahko) pivo table beer, light ale
namízno vino table wine, dinner wine
namízna svetilka table lamp
namízni tenis table tennis
-
namízen de table
namizna posoda service moški spol de table, vaisselle ženski spol
namizni prt nappe ženski spol
namizno vino vin moški spol de table
namizni tenis tennis moški spol de table, ping-pong moški spol
-
namízen (-zna -o) adj. da tavola, da tavolo:
gost. namizni grelec scaldavivande
namizni prt tovaglia
namizno vino vino da tavola, pasteggiabile
šport. namizni tenis tennis da tavolo
zool. namizna raca collorosso, moriglione (Aythya ferina)
namizni komplet tovagliato
namizni nastavek trionfo
igre namizni nogomet calcio-balilla
-
namízen de mesa
namizna posoda (servis, olje, sadje, vino) vajilla f (servicio m, aceite m, frutas f pl, vino m) de mesa
namizni prt mantel m
namizni tenis tenis m de mesa
-
napolníti (-im) | napolnjeváti (-újem)
A) perf., imperf.
1. riempire; caricare:
napolniti sode z vinom riempire le botti di vino
napolniti orožje caricare l'arma
2. assiepare, affollare, gremire:
napolniti trg affollare la piazza
3. dilagare; investire:
prostor je napolnila močna svetloba una luce abbagliante si diffuse per il vano
4. occupare:
delo mu napolnjuje življenje il lavoro occupa completamente la sua vita
afera je napolnila stolpce časopisov le colonne dei giornali erano pieni dei particolari dello scandalo
dvorano so napolnili do zadnjega kotička la sala era gremita fin nell'angolo più remoto
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
elektr. napolniti akumulator, baterijo, kondenzator caricare l'accumulatore, la batteria, il condensatore
napolniti do roba rabboccare
napolniti do vrha ricolmare
knjiž. napolniti s hlapi vaporare
naponiti (glavo) s podatki impinzare, imbottire la testa di dati
B) napolníti se (-im se) | napolnjeváti se (-újem se) perf., imperf. refl. riempirsi, colmarsi; gremirsi
-
napráviti (-im) | naprávljati (-am)
A) perf., imperf.
1. fare, eseguire, compiere, effettuare; rendere:
napraviti cesto fare una strada
napraviti načrt fare un piano
napraviti kosilo preparare il pranzo
napraviti hišo fare, costruire la casa
napraviti posteljo fare, rifare il letto
napraviti črto fare, tirare una riga
napraviti ogenj accendere il fuoco
ta frizura jo napravi mlajšo l'acconciatura la ringiovanisce, la rende più giovane
vino ga je napravilo zaspanega il vino lo insonnolì
napraviti komu veselje, žalost rallegrare, rattristare qcn.
napraviti napako fare, commettere un errore
napraviti korak fare, muovere un passo
napraviti dober vtis fare, lasciare buona impressione
napraviti izvleček compendiare
2. (dokončati) finire (di fare)
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
napraviti kariero far carriera
napraviti konec čemu troncare qcs., farla finita con
napraviti kozla za vrtnarja mettere il lupo a custodia del gregge
napraviti križ čez kaj farci una croce sopra
napraviti dolg obraz fare il broncio, il muso
napraviti (komu)
otroka rendere incinta
napraviti piko na i mettere il punto sulla i
napraviti (komu)
prostor fare spazio (a uno)
napraviti red fare, mettere ordine
napraviti ... kilometrov fare... chilometri
pog. napraviti pot peš fare la strada a piedi
pren. bolezen je napravila svoje la malattia ha lasciato il segno
pog. kaj se da tu napraviti qui non c'è niente da fare
lov. napraviti dvojec fare una doppietta
rel. napraviti križ fare il segno della croce
napraviti izpad fare una sortita
napraviti kepo appallottolare
B) napráviti se (-im se) | naprávljati se (-am se) perf., imperf. refl.
1. venire; farsi:
od dolge poti so se mu napravili žulji dal camminare gli sono venute le vesciche
napravil se je dan si è fatto giorno
pog. vreme se bo napravilo il tempo si mette al bello, si sta rasserenando
2. farsi, fingersi, darsi:
napraviti se bolnega, gluhega fingersi ammalato, sordo
3. star. avviarsi; andare, correre dietro
-
naráven (-vna -o) adj.
1. di natura, conforme alla natura, naturale; genuino:
naravni zakoni leggi della natura
naravne lepote bellezze naturali
naravna bogastva ricchezze, risorse naturali
naravno vino vino genuino
porušiti naravno ravnovesje distruggere l'equilibrio naturale
naravni potek, razvoj decorso, sviluppo naturale
2. (preprost, neprisiljen) naturale, semplice:
naravno vedenje un comportamento naturale
(prirojen) naturale, innato:
naravni dar za glasbo talento naturale per la musica
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
kem. naravne barve colori naturali
jur. naravna domneva supposizione naturale
med. naravna imunost immunità naturale
biol. naravna selekcija selezione naturale
naravni gozd bosco naturale
lingv. naravni jezik lingua naturale
kem. naravni katran catrame
mat. naravni logaritem logaritmo naturale
geogr. naravni most ponte naturale
naravni nagon istinto naturale
publ. naravni prirastek movimento naturale della popolazione
lingv. naravni spol genere naturale
gastr. naravni zrezek filetto (non panato)
jur. naravno pravo diritto naturale
mat. naravno število numero naturale
naravna katastrofa cataclisma
naravna nadarjenost predisposizione
-
naredíti (-ím)
A) perf.
1. fare, eseguire; rendere:
narediti cesto fare, costruire una strada
narediti obleko fare, cucire un abito
narediti nalogo fare, scrivere il compito
narediti kosilo fare, preparare il pranzo
narediti si hišo farsi, costruirsi la casa
narediti črto fare, tirare la riga
narediti kodre arricciare i capelli
narediti ogenj fare, accendere il fuoco
bot. narediti popke fare gemme
narediti komu skrbi, veselje dare preoccupazioni, soddisfazioni a uno
narediti izpit fare, superare l'esame
narediti kaj dobro, temeljito fare, eseguire qcs. bene, perfettamente
narediti kaj javno, nalašč, naskrivaj fare qcs. apertamente, apposta, di nascosto
narediti gib, korak, kretnjo fare un movimento, un passo, un gesto
narediti malo potrebo fare la pipì, orinare
narediti požirek fare, bere un sorso
narediti dolg fare un debito, indebitarsi
2. (dokončati) fare, compiere, finire:
plačali boste, ko bom naredil pagherà a lavoro finito
3. (povzročiti kaj neprijetnega) fare; combinare:
kaj ti je naredil, da se jeziš nanj? ma che ti ha fatto che te la prendi con lui?
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
narediti kariero far carriera
narediti konec molku, smehu troncare il silenzio, il riso
narediti križ čez kaj metterci sopra una pietra
narediti kilometre fare tanti chilometri
narediti dolg obraz fare il broncio
pren. narediti piko na i mettere il puntino sulla i
narediti iz muhe slona fare d'una mosca un elefante
pog. narediti v hlače farsela addosso
obrt. naredi sam (sam svoj mojster) fai da te, bricolage
PREGOVORI:
obleka naredi človeka l'abito fa il monaco
ena lastovka ne naredi pomladi una rondine non fa primavera
sveti Matija led razbija, če ga ni, ga pa naredi San Mattia, se trova il ghiaccio lo porta via, se non lo trova, il ghiaccio si rinnova
B) naredíti se (-ím se) perf. refl.
1. formarsi, farsi:
na vratu se mu je naredila bula sul collo gli si è formata un'escrescenza
led se je naredil na ribniku nel vivaio si è formato il ghiaccio
fant se je naredil il ragazzo si è fatto grande, robusto
2. farsi, fingersi, fare finta:
narediti se bolnega fingersi malato
narediti se gluhega, veselega fingersi sordo, allegro
naredil se je, kakor da spi ha fatto finta di dormire
črno se mi je naredilo pred očmi mi sono sentito mancare
fant se je naredil po očetu il ragazzo è suo padre sputato
pog. iz vina se je naredil kis il vino si è fatto aceto
le kaj se bo iz tega naredilo?! cosa ne verrà fuori?!