Franja

raspijèvati ràspijevām (ijek.), raspévati ràspēvām (ek.)
I. razveseljevati, pripravljati do petja: raspijevati koga; udovici srce raspijevah
II. raspijevati se peti, prepevati

ràspjevati -ām (ijek.), ràspevati -ām (ek.)
I. razveseliti, pripraviti koga do petja, v židano voljo: sunčani proljetni dani raspjevaće i naša srca
II. raspjevati se postati židane volje: ptice su se danas u sav glas raspjevale; ja se radujem što ste se vi, druže majore, tako raspjevali

ràsplakati -plačēm
I. pripraviti koga v jok, ganiti do solz: sve su age redom rasplakali
II. rasplakati se razjokati se

ratiōcinor -ārī -ātus sum (ratiō)

1. računati, preračunati (preračunavati), izračunati (izračunavati): Vitr., Petr., (sc. geometriae) metiendi ratiocinandique utilitas Ci.

2. metaf.
a) preudariti (preudarjati), premisliti (premišljevati), razmisliti (razmišljati): principium ego quo pacto cum illis occipiam, id ratiocinor Pl., socii nostri cum belligerare nobiscum vellent, profecto ratiocinati essent etiam atque etiam, quid possint facere Corn.
b) umovati, ume(va)ti, skleniti (sklepati), pri(haja)ti do sklepa, soditi, izvesti (izvajati), izpelj(ev)ati (izpeljavati), povze(ma)ti: Corn., Gell., Macr., Amm., M., ratiocinari inter se (z ACI) Ci., omnia, si recte ratiocinabimur, referemus Antonio Ci., ubi rursus ratiocinamur, an restitutor accipi debeat pro advocato Q., hic dictis mores ratiocinans Milonis Ap.

rationnaire [-sjɔnɛr] adjectif dobivajoč obrok; masculin prejemnik obrokov, upravičenec do obrokov

ratzekahl auffressen usw.: do golega

ratzeputz do konca, do golega

rávno prisl.
1. naravnost: došao je ravno u grad; pogodio ga ravno u srce; reći, kazati nekome ravno u oči, u lice
2. enako: dva puta dva je ravno četiri
3. natanko: ravno u tri sata; sada je ravno deset
4. do vrha: dohvati čašu, nalije ravno rakije
5. vseeno: meni je sve ravno (do Kosova)

raw³ [rɔ:] prehodni glagol
odreti, do krvi ožuliti; zadeti v živo

ràzgaćiti se -īm se sleči se do perila: njemu ne dopušta mogućnost neprijateljskog napada da se razgaći

razírati -am (fr. raser)
1. razirati, brijati, obrijati: razirati vrat; razirati se po obrazu
2. do temelja porušiti: bomba je razirala več hiš

razlétati se -am se natrčati se do mile volje: otroci so se razletali

razmláčiti ràzmlāčīm ogreti, ohladiti do mlačnosti: žena donese lonac vruće vode, koja se razmlači i u kvas ulije; ne valja se pustiti knjigama da te razmlače

razmlačívati mlàčujēm ogrevati, ohlajati do mlačnosti, razmlačevati

reach² [ri:č]

1. prehodni glagol
iztegniti (forth, out)
izprožiti (roko); stegniti, razširiti; podati (komu kaj); postreči (komu s čim); odvzeti (from komu ali čemu)
dospeti kam, priti do, segati do, seči; priti do zaključka, razumeti, doumeti, pogruntati, dojeti; imeti vpliv, vplivati, pustiti vtis (na koga); doseči, zadeti, pogoditi (kaj); doživeti, dočakati (starost, dobo, novo izdajo)

to reach a great age doživeti visoko starost
to reach a blow prisoliti (komu) zaušnico
this book reached its 10^th edition ta knjiga je doživela 10. izdajo
reach me that book, will you? podaj mi ono knjigo, prosim!
to reach the ceiling segati do stropa
the boat reached the shore čoln je prispel do brega
to reach a conclusion priti do (nekega) zaključka
the cost reached 1000 dollars stroški so znesli 1000 dolarjev
he reached down his hat snel je klobuk s kljuke
to reach forth one's hand iztegniti (izprožiti, podati) roko
my land reaches the hills moja zemlja sega do brd
my letter reached him in time moje pismo mu je pravočasno prišlo v roke
to reach perfection doseči popolnost
to reach an understanding doseči sporazum
the water reached my knees voda mi je segla do kolen

2. neprehodni glagol
seči, poseči (after, at, for po)
raztezati se (to k, do)
prožiti se; priti (to do)
(do)segati; nagniti se (forward naprej, toward k, proti)
figurativno težiti k čemu, iti (at, after za čem)
napenjati se; prodreti (into v)
dojeti, doumeti, razumeti

as far as the eye can reach kakor daleč lahko seže oko
the coat reaches to the knees plašč sega do kolen
to reach back to the time of Napoleon segati nazaj v Napoleonove čase
his boots reach up to the knees škornji mu segajo do kolen
the country reaches from the sea to the mountains dežela sega, se razprostira od morja do gorá
he reached for a weapon segel je po orožju

reason² [ri:zn]

1. neprehodni glagol
razmišljati (about, of, on o)
modrovati, rezonirati, umovati, razumno ali logično misliti; sklepati (from iz)
soditi, razsojati (on o)
diskutirati, debatirati (with z)

to reason about razmišljati o, diskutirati o
it is impossible to reason with him z njim ni mogoče diskutirati (debatirati)
to reason with oneself modrovati pri sebi

2. prehodni glagol
diskutirati, debatirati, razpravljati (o čem), pretresati, razlagati; utemeljiti, motivirati; (logično) premisliti (često up)
razumno, logično izraziti ali formulirati; sklepati, priti do sklepa; z argumenti koga odvrniti (out od)
z razlogi napeljati, pregovoriti koga (into k)

I reasoned him out of his resolution pregovoril sem ga, da je opustil svoj sklep
to reason oneself into sth. figurativno zapičiti, zagristi se v kaj
to reason s.o. into pregovoriti koga k (da kaj napravi)

re-calcitrō -āre -āvī (—) (re in calcitrāre)

1. ritati, brcati, kopítati, kopitljáti, pobrcavati: iumenta mitia, non recalcitrantia Aug.

2. pren.
a) brcati, ritati, pobrcavati = ne dati (pustiti) si priti do živega, ne pustiti se zalezovati: cui male si palpere, recalcitret undique tutus H. zavarovajoč se na vse strani.
b) biti uporen (uporniški, trmast, trmoglav, trdovraten), upirati se, puntati se, trmoglaviti: Vulg., Hier.; z dat. = upirati se, odkrito (javno) nasprotovati, upirati se, zoperstaviti (zoperstavljati) se, zoprvati, odklanjati kaj: Montius nos … ut rebelles et maiestati recalcitrantes Augustae … incusat Amm., saepe exclamans aperte scilicet recalcitrans imperatoris arbitrio Amm., docuit Probum occulte facile vanum hominem recalcitrantem sublimibus meritis posse opprimi Amm., apud patulas aures Constantii multos exinde incusans ut eius recalcitrantes imperiis Amm.

recapture [ri:kǽpčə]

1. samostalnik
ponovno ujetje, zavzetje, osvojitev; ponovno dobitje česa

2. prehodni glagol
ponovno zavzeti, osvojiti, dobiti; zopet ujeti, ugrabiti, zgrabiti, priti do česa, dokopati se česa; poklicati v spomin

reconduire* [-kɔ̃dwir] verbe transitif spremiti (osebo, ki odhaja), spremiti do vrat (iz vljudnosti); juridique obnoviti (najemno, zakupno pogodbo); obnoviti, podaljšati

reconduire des enfants chez leurs parents spremiti, peljati otroke nazaj k staršem

red-eō -īre -iī (redko -īvī) -itum

I. (s poudarjenim pomenom predpone re)

1. nazaj (poseb. domov) iti, nazaj priti (prihajati), nazaj hoditi, vrniti (vračati) se, povrniti (povračati) se (naspr. abire, venire, remanere): Suet. idr., sine rege redire Cu.; pogosto (poseb. pri Kom.) v zvezi z rursum, rursus, retro: leo territus retro redit V., retrorsum redire Plin.; z notranjim obj.: itque reditque viam V. hodi po poti sem in tja; impers.: Pl., C. idr., postquam domum reditum est N. ko so se vrnili domov, cum … retro in urbem rediretur L.; izhodišče v abl.: aede suburbanā rediens O., redire Regio Ci., rure Pl., Ter.; s praep.: erus alter eccum ex Alide redi[i]t Pl., redire ex Siciliā, e provinciā Ci., e scholā Val. Max., ex exsilio Plin. iun., Sen. rh., de exsilio Pl., occisus est a cenā rediens Ci.; smer v acc.: Romam Ci., domum C., N., Suet., domos Cu., cum senatoribus singulis spectatum (sup.) e senatu redeuntibus Ci. k ogledu, na ogled, v gledališče; s praep.: ad exercitum Nemetocennam Hirt., in Mediam O., ad penates et in patriam Cu., in urbem L., in caelum H., ad suos C., ad arbitrum Pl., in proelium L. k bitki (= da bi jo začel), rursus in proelium Cu. v bitko (= da bi jo nadaljeval), in suffragium L.; redire huc N., illuc Ci., eodem, unde redieram, proficisci Ci.

2. metaf. nazaj, zopet priti (prihajati), vrniti (vračati) se, povrniti (povračati, povračevati) se, ponoviti (ponavljati) se, zopet (spet) se prikaz(ov)ati, zopet (spet) se pojaviti (pojavljati): Varr., T. idr., ter denis redeuntibus annis V., redeunt humerique manusque O., redeunt iam gramina campis H., ossibus redit calor V., prisca redit Venus H., amnes in fontes suos redeant O., rediere in pristinas vires V. prejšnja moč se je povrnila, forma prior rediit O., Proteus in sese (in sua membra O.) redit V. dobi svojo (prejšnjo) podobo (obliko), in annos, quos egit, rediit O. vrnil se je k letom, ki jih je preživel = zopet se je pomladil, zopet je omladel, iam rediit animus Pl. zavest, redeunte animo Cu., huic non exesam vim luminis et redituram, si pellerentur obstantia T., cum aliquo in gratiam redire N., Pl., Ci. pomiriti se, spraviti se, pobotati se (morati) s kom, ad officium redire N. vrniti se k (prejšnji) pokorščini = zopet se pokoriti, in pristinum statum redire Ci. v staro razmerje, ad se redire Ter., L. idr. zopet priti k sebi, zavedeti se, osvestiti se; tudi = zbrati se, ovedeti se, strezniti se, ad ingenium ali rursus ad ingenium redire Ter. = suum ingenium redit alicui L. stara čud (prejšnje mišljenje, nekdanji značaj) se vrne komu, se zopet pojavi (pokaže) pri kom, ad suum vestitum redire Ci. sleči žalno obleko, nehati žalovati, ad pauca redire Ter. (na) kratko narediti, redire in viam Ter., Ci. ali in veram viam Pl. ali in rectam semitam Pl. na pravo pot, Ci., res redit Ci. se zopet obravnava, je zopet v obravnavi, res redierunt Pl. staro stanje se je povrnilo, prišlo je do vzpostavitve starega stanja, de integro redit oratio Ter. se znova začne, redit animo ille latus clavus Plin. iun. mi znova pride na misel; tako tudi: singula menti redeunt Val. Fl., propter unius civis periculum populum Romanum ad saga isse, propter eiusdem salutem redisse ad togas Ci. odločiti se za vojno … za mir, in memoriam redire z ACI: Pl. ali z gen.: Ci. = in memoriam secum redire Ter. domisliti se, spomniti se; occ.
a) (v govoru) zopet priti, znova preiti (prehajati) na koga, zopet se vrniti (vračati) h komu, zopet omeniti (omenjati) koga, kaj, zopet govoriti o kom, o čem: Lact. idr., illuc redeamus V., illuc unde abii, redeo H., ad rem Ter., domum redeamus, id est ad nostros revertamur Ci., redeo ad prima, ad principia defensionis meae Ci., ad propositum Q., Cels.
b) (o krajih) α) dvigati se: in nubem ossa redit Val. Fl. β) padati, spuščati se, nagibati se, biti nagnjen, zniževati se, nižati se: collis … in fronte[m] leniter fastigatus paulatim ad planitiem redibat C., quā redit Rhodope V.
c) (kot dohodek, pridelek) priti (prihajati), dobi(va)ti se, priteči (pritekati), doteči (dotekati): Pl. idr., iam enumerasti id, quod ad te rediturum putes Ter., ex quā regione L., talenta ei redibunt N., pecore redeunt ter ducena Mart., possentne fructus pro labore redire Varr., pecunia publica, quae ex metallis redibat (kot prihodek, dohodek) N.; metaf.: ex otio illo bellum rediturum esse L. se bo izcimila, bo nastala. —

II. (z zabrisanim pomenom predpone re)

1. pripasti (pripadati) komu, priti (pasti) komu (nazaj) v roke: Pl. idr., ad unum imperium provinciae rediit Ci., quorum ad arbitrium … summa omnium rerum … redeat C. naj se jim pusti na voljo, res (vlada, vladavina, oblast) ad patres redierat L., eius morte ea bona ad me redierunt Ter., ager ad Ardeates redit H.

2. priti do česa: res ad interregnum rediit L. prišlo je do … , res ad triarios rediit L. do skrajne nevarnosti = sile (gl. tudi pod triāriī), pilis omissis ad gladios redierunt C. spopadli (spoprijeli) so se z meči, res rediit ad manus Auct. b. Afr. prišlo je do rokomaha (do pretepa, do spopada mož na moža), Caesar ad duas legiones redierat C. je bil prišel na dve legiji = Cezarjeva vojska se je skrčila na dve legiji, Cezar se je moral zadovoljiti z dvema legijama, bona in tabulas publicas redeunt Ci. se vknjižijo v računske zapisnike državne blagajne, meum iam res rediit locum, ut … Ter. prišlo je tako daleč (do tega), da … , si eo meae fortunae redeunt Ter. če pridem do tega, ad nilum (na nič) redeunt res Lucr., huc redeunt omnia verba Ter. vse besede letijo (kažejo) na to.

Opomba: Star. pr. redinunt = redeunt: P. F.; nenavad. fut. redies: Ap.; rediet: Sen. ph., Aug., Vulg., redient: Vulg.; pf. redivi Ap., Amm., redit (skrč. pf.): Ter.; pogosteje pri pesnikih.