travestire
A) v. tr. (pres. travēsto)
1. preobleči, preoblačiti
2. pren. preobraziti, preobražati; preoblikovati
3. lit. travestirati
B) ➞ travestirsi v. rifl. (pres. mi travēsto)
1. preobleči, preoblačiti se
2. pren. preobleči, preoblačiti se; delati se:
un lupo che si traveste da agnello volk v jagnjetovi preobleki
Zadetki iskanja
- tréfiler [-le] verbe transitif vleči, delati žico
- trīcor -ārī -ātus sum (trīcae) delati težave, povzročati preglavice, obotavljati se, izvijati se, izgovarjati se, izmikati se, ovinkariti: cum aliquo Ci. ep. — Act. soobl. trīcō (v cj. pr.): hora surgendi ne te trices Vulg.
- trifle [tráifl]
1. samostalnik
malenkost, bagatela, nepomembnost
figurativno majhna vsota
figurativno mrvica, košček
kulinarika narastek, napihnjen kolač
množina posoda, predmeti iz kositra
a trifle too long za malenkost predolg
that is a mere trifle to me to je le malenkost zame
to waste one's time on trifles zapravljati čas z malenkostmi
2. neprehodni glagol & prehodni glagol
igra(čka)ti se; šaliti se, delati (počenjati) šale, norčije, burke (with z)
zabavati se; flirtati; površno delati; čas tratiti
he is not to be trifled with z njim se ni šaliti, on ne pozna šale
to trifle with one's food obirati se pri jedi - trimer [trime] verbe intransitif, populaire garati, trdo delati
- trôner [trone] verbe intransitif sedeti na prestolu, vladati, gospodovati; važno sedeti na častnem mestu; blesteti; péjoratif delati se važnega, prevzetovati, oholo se razkazovati
- trudí -ésc vi./vr./vt.
1. truditi se, naprezati se, trdo delati
2. utruditi, utrujati, zdelati, upehati - trúditi trûdīm
I.
1. utrujati: ubuduće neću te više truditi; baš te mnogo, kume, i trudimo veliko truda ti prizadevamo, boter
2. naporno delati: ja radim i trudim; kad trudiš, da imaš nešto od toga
II. truditi se
1. truditi se: mnogo se truditi čime
2. poganjati se za kaj
3. dial. roditi: tu podlogu da umetne u svoju obuću, pa i nju da nosi do porodaja. Kad se bude trudila, da to sve povadi - trúniti trûnīm
I.
1. smetiti: truniti vodu
2. mesti: snijeg truni
3. brskati: truniti vaške s glave
4. otresati: vjetar truni voće s drveta; svaki čas je trunio pepeo s cigare; djevojka govori kao da rosu truni
5. omedeževati, delati zoper čast: truniti čiju čast; on je najviše mutio i trunio u roditeljskoj kući
II. truniti se drobiti se - tumble2 [tʌmbl] neprehodni glagol
pasti, telebniti, štrbunkniti, zrušiti se, prevrniti se, prekopicniti se, kozolce prevračati; poskakovati, skakati, delati salte (kot kak akrobat); valiti se sem in tja, prevračati se, premetavati se (v postelji); spotakniti se; slepo zdrveti, planiti
sleng naglo padati (o cenah); pridrveti, privihrati, pridivjati kot vihar, prihiteti, prileteti
tumble to sleng nenadoma razumeti, dojeti, doumeti; privoliti v, veseliti se, vzljubiti
prehodni glagol
podreti, zrušiti, prevrniti, prekucniti; prebrskati, spraviti v nered, premeta(va)ti; zagnati, zalučati; zmečkati; ustreliti
to tumble into bed pasti, zvaliti se v posteljo
they tumbled him into the river vrgli so ga v reko
your bed is all tumbled vaša postelja je vsa razmetana
I did not tumble to the joke at first sprva nisem razumel šale (dovtipa)
he tumbled into an old friend slučajno je naletel na starega prijatelja
the waves tumble and toss valovi se valijo sem in tja
the wall finally tumbled končno se je stena (zid) zrušila
to tumble a hare with a shot z enim strelom podreti zajca - túpiti tȗpīm
I. topiti, delati topo, krhati: tupiti nož, sablju, srp; tupiti zube za tudeg vola vmešavati se v tuje zadeve
II. tupiti se topiti, postajati top: osećam kako se tupi moj radni polet - turbiner [-bine] verbe intransitif, populaire trdo delati, garati; technique izkoriščati za dobivanje električnega toka
- turbō1 -āre -āvī -ātum (turba)
I. intr. povzročiti (povzročati) nemir (zmedo, zmešnjavo), vnesti (vnašati) nemir (zmedo, zmešnjavo), delati nemir (zmedo, zmešnjavo), spraviti (spravljati) v nemir (zmedo, zmešnjavo), (z)mesti
1. act.: turbent porro quam velint Ter., equites primo impetu turbavere L., id ne ferae quidem faciunt, ut ita ruant itaque turbent, ut … Ci., magno turbante tumultu V. v veliki zmešnjavi, turbantibus copiis Fl.; z notranjim ali splošnim obj.: quas mihi filius turbas turbet Pl., quantas res turbo Pl., quae meus filius turbavit Pl., ne quid ille turbet, vide Ci. ep., Aristoteles multa turbat Ci. veliko zmeče na kup, veliko zmeša (v svojem razlaganju); pass.: quae turbata erant Cu. povzročena zmeda (zmešnjava); refl.: cum mare turbaret Varr. je bilo nemirno, je bilo razburkano; prim. pesn.: septemgemini turbant ostia Nili V. so nemirna; pren. (o političnem vznemirjanju) snovati (naklepati, spodbujati) nemire, organizirati ((za)netiti, (za)sejati) upor, pozvati (pozivati) k uporu (vstaji), napelj(ev)ati k uporu, upreti (upirati) se, (s)puntati se, (z)buniti se ipd.: Macer haud dubie turbans T., si civitas turbet T.
2. pass. impers.: totis turbatur castris V. je zmeda, turbatum est domi Ter. je zmešnjava, si in Hispania turbatum esset Ci. ko bi bili izbruhnili nemiri, totis turbatur agris L. vsa poljana vrvi (gomazi) od sovražnikov. —
II. trans.
1. spraviti (spravljati) koga, kaj v nered, (z)mesti, spraviti (spravljati) v gibanje; (o laseh) (z)mršiti, (s)kuštrati, razmršiti, razkuštrati, razkuzmáti (razkúzmati): frondes, folia V., ceram Q. poškoditi vosek pečata (= pečat), uvae recentes alvum turbant Plin. povzroča prebavne motnje, povzroča bolečine v trebuhu, hedera mentem turbat Plin. zamegli um, turbato vehementius vultu Petr. ko se mu je obraz strastno zategnil (skremžil), turbare capillos O. ali comas Q. (naspr. componere comas); pesn. z gr. acc.: turbata capillos O.; occ.
a) vzburkati (vzburkavati), burkati, razburkati (razburkavati), (raz)vihariti, zbroditi, (s)kaliti: hibernum mare H., aequora ventis Lucr., aëra et aequor turbat (sc. ventus) O., mare trabibus V., mare ventorum vi agitari atque turbari Ci., mare turbatum O.
b) (s)kaliti, (z)motniti, (s)temniti, (z)broditi, (z)burkati, razburkati (razburkavati): fontem O., aper turbavit vadum Ph., aquas lacrimis O., lacūs pedibusque manuque O., flumen imbre turbatum O., aqua limo turbata H.
c) množico živih bitij spraviti (spravljati) v nered, (z)mesti, povzročiti (povzročati) zmešnjavo, vnesti (vnašati) zmedo, (pre)plašiti, (pre)strašiti: cycnos, apros latratu V.; poseb. kot voj. t.t.: aciem, ordines L., viros, cuneos, globum T.
2. metaf. (z)motiti, (s)kaliti, (po)rušiti (mir), rušiti red: festa, convivia O., auspicia, contiones, comitia L., ne qua facies omina turbet V., spem pacis L. (z)manjšati, pax turbata L., non modo illa permiscuit, sed etiam delectum atque ordinem turbavit Ci., turbare omnem ordinem consilii Ci., statum (obstanek) civitatis L. rušiti, spodkopavati, foedera per artes V. (s)krhati; occ.
a) svoje imetje spraviti (spravljati) v nered, zapraviti (zapravljati), (po)tratiti, obubožati, propasti, na kant priti, imetje komu propasti, izgubiti imetje (premoženje): rem ali censum Iuv., Petr.; abs.: omnibus in rebus turbarat Cael. in Ci. ep.
b) vznemiriti (vznemirjati), osup(n)iti, zaprepastiti (zaprepaščati), navda(ja)ti z začudenjem (osuplostjo), (pre)strašiti, presenetiti (presenečati), iznenaditi (iznenajati, iznenadovati), vnesti (vnašati) kam nemir (zmedo), (z)mesti: animos V., Cu., mentem Cu., omnes Auct. b. Alx., te quoque turbatum (zaprepaden) memorant fugisse, Boote O., ora turbata V. ki se mu pozna, da je osupel, aliud (drug dogodek) turbat pectora V.; v pass. pogosto z abl. ali (pesn.) z gr. acc.: omina turbata est O., turbatus novi imagine facti O., turbatus pectora bello V., mentem turbata dolore V.
c) (s)plašiti, preplašiti: quadrupedes monstri metu turbantur O. se splašijo, aliorum turbati equi Cu. — Od tod adv. pt. pr. turbanter viharno, burno: Arn.; adj. pt. pf. turbātus 3, adv. -ē
1. nemiren, razburkan, vzburkan, viharen, divji (naspr. tranquillus, placidus): mare L., Plin. iun. idr., turbata procellis freta V., mare ali caelum turbatius Suet.
2. metaf.
a) nemiren, vznemirjen, razburjen, zmeden, zbegan, osupel, zaprepaden: vultus Plin. (naspr. hilarus), populi voluntates turbatae Ci., oculis ac mente turbatus L., non est ullius affectūs facies turbatior Sen. ph., turbatus animi (loc.) Sil., aguntur omnia raptim atque turbate C. v neredu (zmedi, zmešnjavi).
b) pesn. ogorčen, razsrjen, razjarjen, srdit, jezen: turbatae Palladis arma V.
Opomba: Star. fut. II pass. turbassitur: Vetus lex ap. Ci. - turmoil [tɔ́:mɔil]
1. samostalnik
nemir, hrup, vpitje, trušč; razburjenost; upor; (redko) naporno delo, garanje
2. prehodni glagol
motiti; vznemiriti, razburiti
neprehodni glagol
narečno garati, naporno delati - turn to prehodni glagol
zaposliti
neprehodni glagol
lotiti se (dela), oprijeti se (česa), začeti delati, krepko delati
all were turned to vsi so bili (vneto) zaposleni
you must turn to again! znova se morate lotiti!
it's time we turned to čas je, da bi se lotili (dela) - tut1 [tʌt]
1. samostalnik
britanska angleščina akord
upon tut, by the tut na akord
tut work akordno delo
2. neprehodni glagol
delati na akord (v rudnikih) - tȕtoljiti -īm ekspr. skrivaj delati kaj, brkljati okoli česa: pogledam tamo i vidim kako ona tutolji oko svojih stvari
- ugádati ùgādām
I.
1. uglaševati: ugadati klavir
2. ustrezati, služiti, po volji delati: ne može se ugadati bogu i davolu
II. ugadati se pogajati se - ukàlupiti -īm
I. modelirati, oblikovati po kalupn, po šabloni
II. ukalupiti se navaditi se delati po kalupu, po šabloni: čovjek se s vremenom ukalupi - ulùkaviti se -īm se, ulukáviti se ulùkāvīm se delati se, potuhniti se: umjela je mazno da se ulukavi kao kaluder