dŕmeš m drmeš, hrvaški ljudski ples, kolo in po parih: drmeš trese krčmom
drop down neprehodni glagol
pasti; zrušiti se
mornarica pluti po vetru
drop down on s.o. napasti koga
dross [drɔs] samostalnik
žlindra; usedlina, nesnaga, odpadek, izmeček
pogovorno pohlep po denarju
dŕsa ž
1. točilo, plazajica: spuščati hlode po -i
2. klizaljka, putanja, staza po kojoj se kllza
3. trag od klizanja: zbrisati -e na parketu
4. mu že drsa poje već vuče noge za sobom
drsálnica ž klizaljka, putanja, staza po kojoj se kliza
dŕsnica ž klizaljka, putanja, staza po kojoj se kliza: na poti v šolo so otroci delali -e
drsník m klizač, dio stroja, deo mašine koji omogućuje kliženje po nekoj plohi, površini
drúgikrat pril. drugi put, po drugi put: drugikrat pa kaj več o tem; že drugikrat se peljem tod
drugobrȁtučed m pranečak po bratovem sinu: prvu bliziku posle braće čine stričevići ili prvobratučedi, onda drugobratučedi. Deca prvobratučeda jesu jedni drugima drugobratučedi
Družìčalo s praznik sprave, drugi ponedeljek po veliki noči (pravosl.)
dubára prisl. dvakrat po dva (izraz v igri "tavla" in "domina")
ducēnī -ae -a (gen. tudi ducenûm), num. distr. (nam. *ducentsnī: ducentī; prim. dēnī)
1. po dvesto: Pl., Hirt., L., Col., Plin.
2. dvesto (naenkrat): Plin., Mart. Subst. ducēna -ae, f dostojanstvo cesarskega uradnika s plačo 200000 sestercijev: pozni Icti.
dùkatovac -ōvca m kdor ima zlatnike, kdor je pohlepen po zlatnikih
dȕljimicē prisl. po dolgem: ugurati nešto u sanduk duljimice
dummerweise po neumnem; (unglücklicherweise) na nesrečo, žal
dumtāxat (duntāxat), po drugih -tăxat, adv. = dum tāxat (cj. pr. glag. *tāxō -ere iz tangō -ere, po drugih ind. pr. glag. tāxō -āre) „dokler ceni“ = „če se stvar prav preceni“ = „po pravem“, „pravzaprav“, „po meri“,
1. več ne, kvečjemu, le, samo, zgolj: Ca., Lucr., Suet. idr., consules potestatem haberent tempore dumtaxat annuam Ci., nos animo d. vigemus, re familiari comminuti sumus Ci. ep., peditatu d. procul ad speciem utitur C., corpus d. suum ad id tempus apud eos fuisse L., nec animum d. fidelem praestitit, sed omnibus bellis interfuit L., d. ad hoc, quem tollere rheda vellet iter faciens H., uno d. retento Cu., (fons) liquidus et suas d. undas trahens Cu., d. per biennium Plin. iun.
2. vsaj, četudi le: Pl., Cels., Sen. ph., Q., Iust., sint ista pulchriora, d. aspectu Ci., ceteras … procellas in illis d. fluctibus contionum semper putavi Miloni esse subeundas Ci., male instituisse Graecos, quod tropaeis regum d. nomina inscriberent Cu.; včasih omejuje = kolikor le, kolikor namreč: pozni Icti., d. rerum magnarum parva potest res exemplare dare Lucr. (nekateri pišejo dum taxat), d. modica Suet.
3. samo po sebi umevno, seveda, namreč: sin … ieiunitatem … et inopiam, … in Attico genere ponit, hoc recte d. Ci., ex idoneis d. auctoribus Q., caeduis (arboribus) d. exceptis Plin., exceptis d. iis gentibus, quae regnantur T.
duodēnī -ae -a, num. distr., po dvanajst: L., Plin. iun., duodena describit in singulos homines iugera Ci., fossa duplex duodenûm pedum C., per duodena regit mundi Sol aureus astra V. (vsako leto) po 12 ozvezdjih živalskega kroga, cum sol duodena peregit signa O. — Sg. duodēnus dvanajsteren: labor Herculeus Ap.
duodēquadrāgēnī -ae -a, num. distr. po osemintrideset: Plin.
duodēquīnquāgēnī -ae -a, num. distr. po oseminštirideset: Plin.
duodēvīcēnī -ae -a, num. distr. po osemnajst: L.