Franja

gráhov de pois, du pois, aux pois

grahova juha, grahovka soupe ženski spol (ali potage moški spol) aux pois cassés

Grāī ali Grāiī -ōrum, m, gl. Grāius.

Grāius 3

I. (pesn. in star. = Graecus) grški: Gr. homo ENN., LUCR., Gr. Hercules N., Gr. poëtae V., Graias regnare per urbes V., Gr. nomen V., Gr. Camena H. Kot subst. Grāī ali Grāiī -ōrum, pesn. tudi -ûm, m (prim. Graecī) Grki, klas. redko in le v dobrem pomenu o junaškem narodu starodavnosti ali s posebnim poudarkom: ENN., PAC. FR., PL., LUCR., O., CAT., PR., Διόσκουροι etiam apud Graios ... nominantur CI., est locus, Hesperiam Graii cognomine dicunt V., te nostris ducibus, te Grais anteferendo H.; tako tudi (redko) sg. Grāius -ī, m Grk: quasi vero non Graius hoc dicat CI., consertum tegumen spinis; at cetera Graius V. –

II. grajski (Grajski) = ki spada h Grajskim Alpam: saltus Gr. N. ali mons Gr. T. ali Alpes Graiae PETR., PLIN., T., gl. Alpēs.

grája blâme moški spol , réprobation ženski spol , réprimande ženski spol , censure ženski spol , critique ženski spol , reproche moški spol ; (v šoli) mauvaise note

brez graje irréprochable, impeccable, irrépréhensible, sans défaut(s)
graje vreden blâmable, reprochable, censurable, critiquable
grajo si nakopati s'attirer (ali encourir) le blâme (ali la réprobation, les reproches, la critique) de quelqu'un

grájati to blame, to rebuke, to reprehend, to reprimand, to reprove, to censure, to chide; to find fault with; to scold, to snob; (ne odobravati) to disapprove, to deprecate

tebe je treba grájati (ti si kriv) you are to blame
grájati vojno to deprecate war
grájati nepravo (napačno) osebo ali stvar (figurativno) pogovorno to bark up the wrong tree

grájski de (ali du) château

grajski gospod châtelain moški spol; propriétaire moški spol (ali maître moški spol, seigneur moški spol) du château
grajska ječa oubliettes ženski spol množine

gramátika grammaire ženski spol

primerjalna gramatika grammaire comparée
deskriptivna gramatika grammaire descriptive (ali synchronique)
historična gramatika grammaire historique (ali diachronique)

grāmineus 3 (grāmen) traven, travnat:

1. agger, campus, palaestrae V., caespes, margo O.

2. iz trave: arae, sedile V., corona gr. PLIN., GELL. ali gr. corona obsidialis L. venec iz trave, kakršnega so dajali obleganja rešeni meščani svojemu osvoboditelju.

3. occ. iz trstike, poseb. iz bambusa, trstén, bambusov: hastae CI. indijski trsti, bambusi.

grammaticus 3, adv. -ē (gr. γραμματικός) slovničen, jezikosloven: ars CORN., grammaticas ambire tribus H. društva slovničarjev, jezikoslovcev, possis illud grammaticum, hoc rhetoricum magis dicere Q., gramatice loqui Q. – Od tod subst.

1. grammatica -ae, f: CI., SUET. ali (v gr. obl.) grammaticē -ēs, f: Q. (γραμματική sc. τέχνη) slovnica, slovnična znanost, jezikoslovje, filologija = grammatica -ōrum, n: CI.

2. grammaticus -ī, m jezikoslovec, filolog, razlagalec in presojevalec knjižnih del, slovstveni zgodovinar, slovničar, učenjak: Q., SUET., ut si grammaticum se professus quispiam barbare loquatur CI., in grammaticis poëtarum pertractatio, historiarum cognitio, verborum interpretatio CI.

gramofónski de gramophone, de phonographe

gramofonska plošča disque moški spol (de gramophone)
gramofonski posnetek enregistrement moški spol sur disque
gramofonska igla aiguille ženski spol de gramophone (ali de phonographe)

gramózen de gravier, de cailloutis; de galets

gramozna jama carrière ženski spol de pierres (ali de cailloux, de sable …), sablière ženski spol

grampus [grǽmpəs] samostalnik
zoologija sabljarica
pogovorno debeluhar; človek, ki sope

to puff (ali blow) like a grampus puhati, sopsti kakor kovaški meh

granatovec samostalnik
botanika Punica (drevo ali grm) ▸ gránátalmafa Granatovec je zimzelena rastlina, ki v Sredozemlju raste kot košat grm. ▸ A gránátalmafa a mediterrán térségben dús bokorként növő örökzöld növény.

grandis -e, adv. granditer (prim. gr. βρένϑος napuh, ponos, bahanje, βρενϑύομαι napihujem se, šopirim se, baham se)

I. (o stvareh) velik po razsežnosti, prostornini ali številu, velikanski, silen, močan, obsežen, znaten: cella VARR., patella, vas CI., lumina, membra, ossa O., oratio CI. ali epistula CI. EP. dolgo, nomen grandibus litteris inscriptum CI. z velikimi (uncialnimi) črkami, librum grandem conscribit N. obsežno poročilo, grandes (= alti) cothurni V., gr. hordea V. debelozrnat, ex aede Minervae grande auri pondus ablatum; in hoc fano grandīs hydrias posuerat CI., pecunia, aes alienum CI., grandior vox CI.; pesn.: gr. elementa O. debelozrnate; adv. granditer silno, močno, zelo: ECCL.; n. sg. ali pl. nam. adv.: grande fremere STAT. silno, grandia ingrediens GELL. ali incedens AMM. široko stopaje. –

II. (o bitjih)

1. velik po postavi (rasti), dorasel, odrasel: grandis iam puer bello Italico CI., A. Cluentius reliquit grandem et nubilem filiam CI., gr. alumnus (= Achilles) H., iam. gr. Achilles IUV., bestia L., fera CELS. velika divjačina, grandiores aves (naspr. minutae aves) CELS.

2. velik po času = star, ostarel, prileten: non admodum grandis natu, sed tamen iam aetate provectus CI., gr. natu H., PLIN. IUN., SUET., grandior natu PL., CI., SUET., grandis aevo LUCR., F., grandior aevo O.; tudi brez abl.: bella gerebat ut adulescens, cum plane grandis esset CI.; od tod enalaga: grandior aetas CI., O. višja, grandi iam natu SUET. v že visoki starosti. –

III. metaf.

1. velik po imenitnosti, važnosti, imeniten, znamenit, važen, pomemben, pomenljiv: gr. dica TER. huda pravda, vitium CI. huda, dicere de rebus grandioribus CI., grandioribus exemplis uti CI. prepričevalnejše zglede navesti (navajati), gr. decus, munus, certamen H., malum H. hudo zlo, non est grande garrire per angulos HIER.

2. velik v izražanju, veličasten, vzvišen, vznesen, slovesen: carmen CI., (oratores) grandes erant verbis CI., pro grandibus fiunt tumidi CI., gr. oratio PETR., gr. Ciceronis verba Q., (antiqua comoedia) et grandis et elegans Q., quamvis grandius ille (Alcaeus) sonet O. poje bolj vzvišeno; kot subst. n. pl.: grandia minute dicet CI., hic autem grandia requiris CI., professus grandia turget H., nec conamur tenues grandia H., grandia elate canit Q.

3. po mišljenju, duhu vzvišen, plemenit: Thucydides enim rerum gestarum pronuntiator sincerus et grandis etiam fuit CI.

grandō -inis, f toča, neurje s točo, v pl. tudi ledenke: CI., LUCR., V., H., O. idr.; metaf. gr. saxea AUCT. B. AFR. ali saxorum SIL. toča kamenja; pren.: grandines Ulixei AUS. obilna Uliksova (= Odisejeva) zgovornost.

Opomba: Kot m: grando albus VARR. AP. NON.

graníten de granit(e), granitique

granitna skala rocher moški spol de granit(e) (ali granitique)

grānus -ī, m (ger. ali kelt. beseda) kita: ISID.

grass¹ [gra:s] samostalnik
trava; pašnik, trata; ruša
pogovorno beluš
pogovorno pomlad
sleng policaj, "kifeljc"; ovaduh
sleng marihuana, mamilo

to cut grass under s.o.'s feet spodnesti komu tla
to let the grass grow under one's feet leno in počasi delati
at grass na paši, pogovorno na dopustu
to go to grass iti na pašo, pogovorno na dopust
to put (ali turn out) to grass gnati na pašo
out at grass na paši; figurativno brezposeln, na dopustu
go to grass! solit se pojdi!
figurativno to send to grass podreti na tla
to hear the grass grow slišati travo rasti
as long as grass grows and water runs za večne čase
while the grass grows the steed starves dvakrat da, kdor hitro da

grassor -ārī -ātus sum (intens. glag. gradī)

I.

1. krepko (čvrsto) korakati, stopati, hoditi: sic hoc grassari gradu PL., non vides, ut palantes solae liberae grassentur? PL., sine eam pedibus grassari TIT. AP. NON., discolor ut recto grassetur limite miles O.; o stvareh: quanta arte celat pedicas a scutulato rete grassantes PLIN., per omnes nervos articulosque humore pestifero grassante IUST.; pren.: qui (animus) ubi ad gloriam virtutis viā grassatur, abunde pollens ... est S., grassandum ad clara periclis SIL.

2. occ. rojiti, potepati (klatiti) se, razgrajati po cestah, poseb. ponoči, ponočevati: se in iuventutem grassantem in Subura incidisse L., ubi Caesarem esse, qui grassaretur, pernotuit T.; (o obcestnih razbojnikih) klatiti se ob cestah, da bi koga zavratno (iz zasede) napadli in oropali, razbojniško zasedati ceste: AP., quicquid Lycurgi villa grassantibus praebuisset PETR., grassari dicuntur latrones vias obsidentes P. F.; pren. o ribi: silurus grassatur, ubicumque est PLIN. ropa. –

II. metaf.

1. nastopiti kako pot, stopati po kaki poti, kako s kom postopati, ravnati, kako ali po čem obračati: saepe hac eādem sum grassatus viā NOV. AP. NON., consimili grassantur via AFR. AP. NON., gr. cupidine atque irā S. v jezni strasti, avaritiā atque licentiā L., se iure grassari, non vi L. da stopa po poti pravice, ne sile, gr. consilio L. = dolo T., legitimā viā VAL. MAX., veneno, ferro T. oprijeti se strupa, oprijeti se krvave sile, superbe avareque in provincia SUET.; pesn.: obsequio grassare H. postopaj (ravnaj) prav popustljivo; occ.
a) iti nad koga, napasti ga, lotiti se koga, česa: trecenti coniuravimus ... ut in te hac via grassaremur L., in possessionem agri publici gr. L. meriti na ..., stremeti za ..., prizadevati si za ..., in faciles grassatus cuspide turmas STAT.
b) trdo ravnati ali postopati s kom, besneti, divjati, razsajati: gr. in externos, adversus omnis aevi hominum genus SUET., in senatum, adversus deos, in aedificia igne IUST.; tudi z in in abl. ali samim abl.: haec in pueris grassari, illa in adultis PLIN., neque in se uno ... grassatos IUST., quae (mala) totis corporibus grassantur PLIN., crimina ... toto grassantia campo PRUD.; s samim acc.: Romam pestilentia grassabatur AUR. v Rimu je razsajala; abs.: neque avaritia solum, sed etiam crudelitas in capta urbe grassata est CU., vis grassabatur T., ut ... paucorum potentia grassaretur T., iniquitate grassante licentius AMM.

Opomba: Act. soobl. grassabamus: AP.

grate¹ [greit] prehodni glagol & neprehodni glagol (against, on, upon)
praskati; škripati, škrtati; strgati
figurativno dražiti, biti zoprn

to grate on (ali upon) one's nerves iti komu na živce
to grate one's teeth škrtati z zobmi