Franja

bambalear(se) majati se, gugati se, zibati se, opotekati se

batr̀gati (se) -ām (se)
1. ekspr. krevsati: mrak osvaja sve više, a mi batrgamo umorni drumom utrujeni krevsamo po cesti
2. težko se pri hoji premikati naprej, hoditi s težkimi koraki: vukli su se ljudi polako, batrgali su se u snijegu držeći jedan drugoga pod ruku
3. težkó gibati: batrgao bi jedva jezikom
4. ekspr. zibati se, majati se: po brijegu batrgala se kola
5. ekspr. plesati: prsti Gabike sneno batrgaju po dirkama
6. premetavati se, nemirno se premikati: na postelji se do nje batrga i kmeči taj neželjeni potomak
7. ekspr. mučiti se, dajati se: hajde u zavičajnu opštinu, općinu, neka se ona batrga i nateže sa svojom pastorčadi

beccheggiare v. intr. (pres. becchēggio) gugati se, zibati se s prednjim in zadnjim delom (ladja, letalo)

bȉbati se bȉbām se zibati se, gugati se, pozibavati se, valoveti: teško joj se bibaju grudi; tiho se biba talas na moru

cȕcati -ām (madž. cocó) zibati na kolenu: cucati dijete, dete

déhancher, se [deɑ̃še] zibati se v bokih pri hoji, prenesti težo telesa na en bok

diddle [dídl] neprehodni glagol & prehodni glagol
pogovorno majati, zibati se
sleng slepariti, varati

to diddle s.o. out of his money oslepariti koga za denar

dodiner [dɔdine] verbe transitif rahlo zibati

dodiner un bébé zibati dete

dümpeln [Schiffahrt] Schifffahrt zibati se

gécati se gêcām se zibati se: gecati se kao ugojena guska

gégati gêgām
I.
1. majati se, racati, med hojo se zibati: okružen tetkama i stričevima gega u proševinu
2. leno se vleči, krevsati, švedrati: to neki pupavi penzioner gega
3. s težavo hoditi: ranjenici gegaju teško i bosi po planinama
II. gegati se zibati se: bile su širokih bokova i gegale se u hodu

gígati gîgām
I.
1. bingljati: sjedi na krevetu i giga nogama
2. skakati na eni nogi: ajde, djeco, ko će dulje gigati
3. hoditi po hoduljah: mi ćemo preko one bare na gigaljama da gigamo
4. naglo rasti: ovo dijete giga kao na kiši
II. gigati se zibati se: sjedi na atu i giga se; kola se gigaju

jiggle [džigl]

1. prehodni glagol
na lahko stresati, drmati

2. neprehodni glagol
poskakovati, gugati se, zibati se

klimàtati -am
I.
1. bingljati: klimatati nogama
2. ekspr. opletati: klimatati rukama
II. klimatati se zibati se: po neravnu putu i na zločestu sjedalu glava se sa svim tijelom amo-tamo klimata

klȉmati -ām
I.
1. kimati: klimati glavom
2. zibati se: treba teret na samaru dobro pričvrstiti da ne klima ni tamo ni amo
II. klimati se
1. majati se: zubi mu se klimaju
2. pozibavati se, zibati se: na kolima se klimala izlizana kravljača

kolijètati kòlijećēm (ijek.), kolétati kòlēćēm (ek.)
I. majati, gibati: kolijetati kolać iz zemlje, zub iz vilice; vjetar kolijeće zastavu
II. kolijetati se majati se, zibati se: kolijeće mu se zub; stolić se nagnu na jednu stranu, pa brzo na drugu, pa se poče kolijetati kao da je na talasima

kolobétati se -òbētām se dial. zibati se: kolobetati se na ljuljašci

labo(u)r² [léibə]

1. neprehodni glagol
(težko) delati (at pri, za)
truditi se, mučiti se, boriti se (for za)
prebijati se, z muko napredovati (along)
težko se prebijati (through skozi)
močno se zibati (ladja)
medicina imeti porodne popadke
arhaično & poetično obdelovati (zemljo)

2. prehodni glagol
podrobno obdelati, dolgovezno razgljabljati

labo(u)ring man delavec
to labo(u)r a point dolgovezno razpredati
to labo(u)r under a delusion napačno domnevati
to labo(u)r under difficulties boriti se s težavami
to pull (ali ply, tug) the labo(u)ring oar opravljati glavno delo

lȉbati -ām
1. zibati se, majati se, gugati se: liba mi pod nogama
2. trepetati, drhteti: srce mi je libalo u tjeskobi

lībrō -āre -āvī -ātum (lībra)

I. tehtati: quis libravit in pondere montes et colles in statera? Vulg.; od tod metaf.

1. (pre)tehtati: crimina in antithetis Pers.

2. preteht(av)ati, preudariti (preudarjati): metus Stat., praescriptiones Cod. Th.; z odvisnim vprašalnim stavkom: Amm. —

II.

1. izravn(av)ati z vodno tehtnico, nivelirati, uravna(va)ti: pavimenta Ca., aquam Vitr. ali fontes aquarum Vulg. padec, strmec določiti (določati), regulirati; metaf.: paribus orbem l. horis Col. poet. dan in noč izenačiti (izenačevati).

2. meton.
a) v ravnotežju (ravnovesju) ohraniti (ohranjati), (ob)držati: indagatio … unde terra et quibus librata ponderibus … Ci., pendebat in aëre tellus ponderibus librata suis O., vela … librantur ab aura O., geminas opifex libravit in alas ipse suum corpus motāque pependit in aura O. se je s perutnicama dvignil v ravnotežju, ita libraverat corpus, ut se pedibus exciperet Cu., librati pondera caeli orbe tene medio Lucan., huius (sc. aëris) vi suspensam … librari medio spatio tellurem Plin., fluctus supra, vento librante, pependit Sil.; metaf.: si immensum imperii corpus stare ac librari sine rectore posset T.
b) (v ravnotežju) (za)vihteti, (za)lučati, (za)tresti, (za)kolebati: Turnus ferro praefixum robur acuto in Pallanta diu librans iacit V., summā telum librabat ab aure V., quod (sc. iaculum) dextera librat dum mea O.; librare cursum in aëre O. leteti po zraku, medium Daedalus librans iter Sen. tr. leteč po … , ita libraverat corpus, ut se pedibus exciperet Cu.; se librare kolebati, loviti ravnotežje, zibati se, plavati (po zraku), leteti, letati: his (lapillis apes) sese per inania nubila librant V., haliaetus … librans ex alto sese Plin. spuščajoč se; med.: per nubes aquila … librata volatu Sil. plavajoč po … ; pesn.: corpus in herba l. O. sesti v travo.
c) vreči (metati), (za)lučati, (za)degati, zagnati (zaganjati): glans, sed librata cum sederit L., durosque reductā libravit dextrā media inter cornua caestūs V. — Od tod adj. pt. pf. lībrātus 3

1. vodoraven, ravnotežen, ravnovesen, neprevesen: aqua, planities Vitr.

2. s silo zavihten, zalučan, zadegan, vržen, zagnan, zamahnjen: dextra libratus ab aure … malleus O., pondere ipso libratior superne ex onerariis ictus erat L., ingerunt desuper Othoniani pila librato magis et certo ictu adversus temere subeuntis cohortis Germanorum T. Adv. lībrātē preudarno, s preudarkom, pretehtano: l. Aeneas … Cereris templum … elegit Serv.