Franja

ùšljāmčiti ùšljāmčīm vriniti, vsiliti

ùtoskati -ām ekspr. vriniti

ùturiti -īm (se) vriniti (se), vtakniti (se): uturiti se u organizaciju, u uredivački odbor Rječnika slovenačkoga književnog jezika; uturiti ruke u džep

vârî vâr

I. vt.

1. porivati, poriniti

2. vtikati, vtakniti

3. zabijati, zabiti

II. vt./vr. vrivati (se), vriniti (se)

wedge² [wedž] prehodni glagol
pritrditi, pričvrstiti s klinom, zagozditi; vriniti, s klinom razklati

to wedge apart s klinom razdvojiti, narazen dati
to wedge open (s klinom) razklati
to wedge away, to wedge off odcepiti
to wedge o.s. in vriniti se noter
neprehodni glagol
vriniti se, zabiti se (in, into v)

вдвигать, вдвинуть vrivati, vriniti;
яшнк не вдвигается в стол miznica ne gre v mizo, se ne da zapreti

впирать, впереть vrivati, vriniti, vdirati, vdreti

втискивать, втиснуть vtiskovati, vtisniti, vrivati, vriniti, tlačiti v kaj, vtlačiti, poriniti v kaj

crash in (ali on) neprehodni glagol
vriniti se

crush¹ [krʌš]

1. prehodni glagol
drobiti, mečkati, teptati, (s)treti, uničiti, potlačiti; tolči; usta komu zapreti

2. neprehodni glagol
zmečkati, zdrobiti se; prerivati se
ameriško, sleng ljubimkati (into)
vriniti se

to crush a cup zvrniti ga kozarček

edge in neprehodni glagol
vriniti se
mornarica počasi se bližati, približevati se

edge in a word prekiniti

edge into neprehodni glagol & prehodni glagol
neopazno (se) vriniti

einschieben^* poriniti noter; vriniti/vrivati (sich se); Musik vstaviti; Technik vlagati; eingeschobener Satz vrinjeni stavek

elbow in neprehodni glagol
vriniti se

entrare

A) v. intr. (pres. entro)

1. vstopiti, vstopati:
entrate! entrate! naprej!
entrare per la finestra pren. uspeti na nepošten način ali nezasluženo
entrare in scena nastopiti (na odru); pren. nastopiti, stopiti v akcijo:
poi entrarono in scena i grossi calibri potem so stopili v akcijo težki kalibri
entrare sotto le coperte zlesti pod odejo, iti spat

2. pren. vtikati se:
smetti di entrare nelle cose che non ti riguardano nehaj se že vtikati v stvari, ki se te ne tičejo

3. iti, stati; vriniti se:
il chiodo non entra nel muro žebelj ne gre v zid
il due nell'otto entra quattro volte dva v osem gre štirikrat
entrarci, non entrarci imeti, ne imeti, pri tem nič opraviti
è un discorso che non c'entra niente kar praviš, nima s tem nič opraviti
c'entra come i cavoli a merenda pren. to se poda kakor kravi sedlo
un dubbio entrò nel mio animo dvom se mi je vrinil v dušo

4. stopiti, iti v:
entrare in magistratura iti v sodstvo
entrare nell'esercito stopiti v vojaško službo, izbrati vojaško kariero
entrare in convento, in religione pomenišiti se

5. pren. začeti:
entrare in guerra con, contro qcn. začeti vojno s kom
entrare in argomento iti k stvari
entrare in ballo, in gioco vmešati se
entrare in contatto con qcn. stopiti v zvezo z nekom
entrare a dire, a parlare spregovoriti
mi entrò la paura zbal sem se
entrare in agonia stopiti v agonijo
entrare nei dieci anni d'età stopiti v deseto leto
entrare in bestia pobesneti
entrare in carica prevzeti funkcijo, službo
entrare in vigore stopiti v veljavo
entrare in possesso di qcs. kaj dobiti v last

B) m začetek (časovnega obdobja):
sull'entrare della primavera na začetku pomladi

force o.s. into prehodni glagol
vriniti se

incuneare

A) v. tr. (pres. incuneo) zagozditi (tudi pren.)

B) ➞ incunearsi v. rifl. (pres. mi incuneo) zagozditi se; zajedati se; vriniti se:
la valle si incunea fra alti picchi dolina se zajeda med visoke vrhove

infiggere^*

A) v. tr. (pres. infiggo) vbiti; zasaditi:
infiggere qcs. nella memoria di qcn. kaj vbiti komu v spomin

B) ➞ infiggersi v. rifl. (pres. mi infiggo) vbijati se; zasaditi se; vriniti se (tudi pren.)

īn-fluō -ere -flūxī

1. teči, vlivati, izli(va)ti se v kaj, odteči (odtekati): Varr., Q., influit portus in urbis sinum Ci., palus influit in Sequanam C., fluvius in pontum Ci., mare, quo Rhenus influit Ci., Rhenus in Oceanum influit C., huc Lycus influit O.; trans.: Rhodanus lacum Lemannum influit C., terras (o morju) influere Mel.; abs.: influens mare Mel., influens amnis Cu., prout ille (Nilus) magnus influxit aut parcior Sen. ph., per mediam urbem influere Iust.; pren.: influxit e Graecia in hanc urbem abundantissimus amnis disciplinarum et artium Ci.

2. metaf.
a) neopažen priti (prihajati), vriniti (vrivati) se, prikrasti se (h komu), vtihotapiti se, prikupiti (prikupovati) se: Aug., in universorum animos tamquam (tako rekoč) influere Ci. naklonjenost si pridobivati, Papirius influebat in aures contionis Ci. je dosegel, da ga je zbor poslušal, paulatim sermone Graeco in proximas Asiae civitates influente Q.
b) (pri)vreti, vdreti (vdirati) v: α) o osebah: influentes in Italiam Gallorum maximae copiae Ci., influxisse eo (tjakaj) Scythas Plin., Italiae (dat.) infl. Q.; abs.: Arcades, qui sub Euandro duce influxerant Fl. β) o abstr.: dohajati, dotekati, pritekati: negotia influentia Plin. iun., tantum bonum nobis influere Sen. ph. nam prihaja v delež; od tod: fortuna influens Sen. ph. mila (ugodna) usoda.

inject [indžékt] prehodni glagol
medicina vbrizgniti, injicirati (into v)
figurativno vcepiti komu kaj (into)
vriniti v kaj

to inject humour into a speech zabeliti govor s humorjem