Franja

in-cutiō -cutere -cussī -cussum (in, quatere)

1. udariti (udarjati) na (ob) kaj, suniti (suvati), dregniti (dregati) v kaj: Q., incutere scipionem in caput L., arietem muro L., alicui colaphum i. Iuv. zaušnico dati (primazati) komu; pass.: flagellorum ictus nudis ossibus incussi Cu., puppibus prorae incutiuntur Cu., incussae trabes T.; meton.: incussi articuli Plin. z udarcem poškodovani; pren.: i. mentem Val. Fl. pretresti.

2. occ. (kaj na koga) vreči, zagnati, zadreviti, metati: tormentis faces et hastas i. T., tela saxaque i. T., imber grandinem incutiens Cu. prinašajoč točo; pren. = zabrusiti komu kaj: rigidas minas i. O., nuntium alicui i. L.

3. metaf. (čustva) vdahniti, vzbuditi (vzbujati), povzročiti (povzročati), navdati koga s čim, spraviti ga v kaj: Enn. fr., Iust.., Lucr., Vell., Fl., ingentem omnibus curam i. Cu., formidinem, sollicitudinem Cu., timorem Ci., metum L., religionem animo i. L., urbis desiderium H., pudorem H., negotium Ci.; prim. incute vim ventis V. podeli jim, i. alicui morbum Pl.

īn-flīgō -ere -flīxī -flīctum

1. udariti (udarjati), zamahniti s čim ob (v) kaj, suniti, pahniti v kaj: quam graviorem potuerunt rei publicae infligere securim? Ci., puppis inflicta vadis V., cratera viro infl. O., terga inflicta Val. Fl. zadet, infligere aliquid in adversarium Ci. nasprotnika s čim napasti.

2. (s prolept. obj.) udariti (udarjati), prizade(va)ti, prizada(ja)ti: ictūs corpora Poeta ap. Ci., infligere mortiferam plagam Ci.; metaf.: vulnus rei publicae Ci., tibi sempiternam turpitudinem inflixerunt Ci., damnum, detrimenta Iust., alicui usuras Icti. naložiti.

izbí -ésc

I. vt. udariti, suniti

II. vr.

1. trčiti

2. naskočiti

jab [džæb]

1. samostalnik
sunek, zbodljaj, pik

2. prehodni glagol
suniti, zbosti (into v, with s, z)
prebosti, pičiti

jerk² [džə:k]

1. prehodni glagol
suniti, sunkovito potegniti, zagnati, treniti, trzati
figurativno izjecljati

2. neprehodni glagol
trzniti, trzati se

jolt [džóult]

1. samostalnik
sunek, tresljaj, tresenje, poskakovanje
figurativno šok, pretres
ameriško močan udarec (boks)

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
suniti, tresti (se), poskakovati (voz), drmljati
figurativno šokirati, pretresti
ameriško močno udariti (boks)

jostle² [džɔsl]

1. prehodni glagol
porivati, poriniti, odriniti, odrivati

2. neprehodni glagol
zaleteti se (with s, z)
suniti, dregniti (against ob)
prerivati se (for s.th. za kaj)

to jostle each other zaleteti se

kȉčnuti -nēm ekspr. suniti, brcniti

kȉšnuti -nēm brcniti, suniti: kišnuti što nogom

klauen suniti, pljuniti, ukrasti

klemmen intransitiv Tür: težko se odpirati, zatikati se; transitiv Technik prižeti, vpeti, stisniti, stiskati; (stehlen) stisniti, suniti; in der Schule: špricati; sich klemmen pripreti se; sich hinter jemanden/etwas klemmen spraviti se nad

klȍpnuti -nēm
1. žarg. pojesti, popiti, požreti: klopnuti punu šolju rakije
2. ekspr. suniti, ukrasti: a gdje si klopnuo ovu hiljadarku
3. na lahek način zaslužiti: klopni, sinko, badava tatkovinu

knock² [nɔk]

1. prehodni glagol
udariti, suniti; tolči, trkati, potrkati (at, on na, po)
pogovorno osupniti, zaprepastiti, sapo vzeti
ameriško, sleng ostro kritizirati, zmesti

2. neprehodni glagol
tolči, razbijati, trkati; trčiti, udariti (against, into ob, v)
ropotati (motor)
ameriško, pogovorno godrnjati

to knock the bottom out of dokazati neresničnost, izpodbiti kaj
to knock cold udariti do nezavesti
to knock at an open door po nepotrebnem se truditi
to knock on the head ubiti, udariti do nezavesti; figurativno zadati udarec, onemogočiti kaj
to knock one's head against (a brick wall) udariti z glavo ob zid; figurativno riniti z glavo skozi zid
to knock s.th. into s.o.; ali to knock s.th. into s.o.'s head vtepsti komu kaj v glavo
to knock all of a heap presenetiti, osupniti
to knock into a cocked hat uničiti, izmaličiti; zaprepastiti, potolči (nasprotnika)
to knock home dobro zabiti; figurativno vtepsti komu kaj v glavo
to knock to pieces razbiti na koščke
to knock into shape navaditi na red
to knock s.o. into the middle of next week udariti koga, da odleti; ven vreči, nagnati
to knock sideways vreči iz tira
sleng what knocks me kar mi ne gre v glavo

knuffen suniti; dregniti

kȍmiti -īm dial. suniti, pahniti: baka komi svoga sina koji posrnu

kȍmnuti -nēm
1. suniti: jedan od igrača komne ga laktom u trbuh
2. udariti: tako ga je komnula nemilice da je osjećao udarac kad se probudio

kotúrnuti kòtūrnēm zakotaliti, suniti, da se zakotali: ja se smiriti neću dok se triput njegovom glavom ne koturnem

laedō -ere, laesī, laesum

1. butniti (butati), suniti (suvati), treščiti (treskati), biti (bijem); prvotni pomen se kaže bolj v sestavljenkah, redko pri nesestavljenem glag.: aequora laedebant (po drugih: fligebant) navīs ad saxa Lucr.; pren.: haec me non laedunt Cu. to ne bije name, to me ne zadeva.

2. (po)habiti (pohabljati), raniti (ranj(ev)ati), oškoditi (oškodovati), poškodovati, (po)kvariti, (o)kvariti: lembus ille mihi laedit latus Pl., lora laedunt brachia Pl., laedere rubigine ferrum V. (o)škrbiti, (o)škrbati, neu ferro laede retunso semina V., nec teneras cursu laesisset aristas V., l. robur cuspide V., ah, ne te frigora laedant V. o da bi mraz ne škodoval tvojemu zdravju!, zonā l. collum H. zadaviti (obesiti) se, signum lagoenae H. (o človeku, ki skrivaj pije iz nje), hominem vulnere l. O. raniti, Venus a cuspide laesa, vipera laesa pede, medullas telo laedere O., corpore non laeso O. nepoškodovan, laedentia pectus vincula O. žuleče, ut teneros laedunt iuga prima iuvencos O., herbas morsu l. O. (o)glodati, frondes laedit hiems O., grandine laesa Ceres O., laeditur ferrum O. se skrha, laedi O. (o telesnih udih) obole(va)ti, l. aliquem dente Ph., laesus nube dies Lucan. zamračen, pomračen, smaragdi sole laeduntur Plin., thymum laeditur imbribus Plin., si ignis alienum segetem vel vineam laeserit Dig.; pesn. pren.: l. oscula H. onečastiti, (o)skruniti, quae laedunt oculum H. ali oculos hoc meos laedit Sen. ph. boli, žali, si te pulvis strepitusque rotarum, si laedit caupona H. če ti mrzi, če ti je zoprn, če ne maraš, cantantes licet usque — minus via laedit — eamus V. pot je manj nadležna, je manj dolgočasna, qui tectos laesit amores, laedit amore pari O. škoduje, laesus ignis O. moten.

3. metaf. (raz)žaliti, (u)žaliti, kvariti, prizadeti (prizadevati), škoditi komu, oškodovati koga, včasih tudi = odkupiti (odkupovati) se komu, povzročati komu težave, nadlegovati koga: facto nunc laedat licet Pl., minime multos l., si perget l. Ter., quia laesit prior Ter., nulli os l. Ter. nikogar ne žaliti v obraz, l. Pisonem, neminem iniuste, Caecinam periurio suo Ci., testimonio aliquem l. Ci. pričati proti komu, non minus nos stultitia illius sublevat quam laedit inprobitas Ci., diutius suspicionibus obscuris laedi famam suam noluit Ci., nullā laesus iniuriā Ci., laesa dignitas Ci., laedere aliquem in eo Ci. (v tem =) s tem, l. fidem Ci., C., H. zvestobo prelomiti, besedo prelomiti, ne držati besede, si quem timor armorum Caesaris laederet C. če bi koga vznemirjal, nullas inimicitias gessit, quod neque laedebat quemquem neque … N., laesa pietas N., Marius … singulos modo, modo universos laedere S., l. foedus V. (pre)kršiti, tristi l. versu aliquem H., tunc tua me infortunia laedent H. me bo tvoje trpljenje bolelo (ganilo), l. numen deorum H. varati voljo bogov, rogati se volji bogov, laesum numen O. razžaljeno božanstvo, laesum pectus O., laesus pudor O. razžaljena sramežljivost (ali oskrunjena nedolžnost), laesa maiestas Sen. rh. veleizdaja, laedere famam suam Plin. iun., pudicitiae eius famam nihil quidem praeter Nicomedis contubernium laesit, gravi tamen et perenni opprobio Suet., res laesae Sil. nadležnosti, zoprnosti.

lunge² [ləndž] neprehodni glagol
suniti, zamahniti, napasti, navaliti (at na)
planiti, skočiti naprej; ritniti, ritati (out)

to lunge out at navaliti na koga (mečevanje)

màknuti mȁknēm, màći mȁknēm màkni màknuh mȁknū in màkoh mȁče màknuo -ula in mȁkao màkla
I.
1. premakniti: maknuti vojsku od Drine
2. odstaviti, odstraniti: maknuti suvišno pokućstvo iz sobe; maknuti koga s položaja
3. zganiti, zmigniti: neće ni malim prstom maknuti
4. spoditi: maknuo ga je kao birov kučku
5. pobegniti: dječak je na prstima maknuo na ulicu
6. ukrasti, suniti: lopov je krenuo u selo da makne štogod
7. udariti: odlazi mi ispred očiju dok te nisam maknuo
II. maknuti se
1. premakniti se: nikad se ne maknuti iz rodnog grada
2. umakniti se: makni mi se s puta