Franja

obòriti òborīm
I.
1. podreti: oboriti drvo, protivnika, kuću
2. povesiti: oboriti glavu, oči
3. zaklati: oboriti najbolje jagnje
4. prevrniti: oboriti stolicu
5. vreči: oboriti na ispitu; revolucionari su oborili režim
6. sprožiti: oboriti vatru ustreliti
7. znižati: oboriti cijene
II. oboriti se
1. vreči se: oboriti se na jestvine
2. zavaliti se, zvaliti se: pred njega se oborio ničice čovjek kao gora
3. napasti: oboriti se na koga

ocasionar povod dati za, povzročiti, za posledico imeti, privesti do; sprožiti; ogrožati

ocasionar pérdida (molestia) povzročiti izgubo (nevšečnost)

occasion² [əkéižən] prehodni glagol
povzročiti, biti povod za kaj, sprožiti

this occasioned him to go to ga je napeljalo, da je šel

occasionare v. tr. (pres. occasiono) (causare) povzročiti, povzročati; sprožiti

odàpēti òdapnēm
I.
1. odpeti: odapeti lisice s ruku
2. sprožiti: odapeti pušku, strijelu
3. udariti: odapeti koga štapom
4. umreti
II. odapeti se
1. odpeti se
2. sprožiti se

òkinuti -nēm
I.
1. odtrgati: u zavadi vuk lisici okine rep
2. sprožiti: okinuti pušku
3. ekspr. usekati, udariti: okinuti koga rukom
II. okinuti se sprožiti se: puška se sama okinula

okrèsati òkrešēm
1. oklestiti: okresati granje sa drveća, sa drveta
2. obtesati: okresati drvo
3. oklesati: okresati kamen
4. sprožiti: okresati pušku
5. utrniti: okresati svijeću
6. ekspr. ozmerjati, ošteti, opsovati: koga; okresati komu istinu u brk zabrusiti komu resnico v obraz

omàknuti òmaknēm
I.
1. umakniti se, izginiti: gotovo neopazice omače s ovoga svijeta
2. ekspr. pobegniti, uiti: omaknuti preko granice
3. spodrsniti se: nespretno omače zadnjim nogama i sruči se u bezdan
4. dial. sprožiti: omaknuti pušku; sastavi nišane na pušci i htjede da omakne
II. omaknuti se
1. spodrsniti se: noga mi se omakla
2. uiti, zareči se: riječ mi se omakla
3. spodleteti: to mi se omaklo

opáliti òpālīm
1. ožgati, opeči: crna sam jer me opalilo sunce
2. osmoditi: opaliti dlake, svinjče
3. požgati: opaliti varoš
4. sprožiti, ustreliti: opaliti pušku, iz puške
5. sprožiti se: puška nije opalila
6. ekspr. opiliti, udariti: opaliti komu šamar
7. požgati, uničiti: mraz je opalio cvijeće

otégnuti òtēgnēm
I.
1. raztegniti: otegnuti povorku, lice
2. ekspr. stegniti, umreti: otegnuti papke
3. stegniti: otegnuti noge
4. sprožiti: otegnuti pušku, strijelu, strelu
II. otegnuti se
1. raztegniti se: otegao se do neba visok je, da bi lahko zvezde klatil
2. zavleči se: predavanje se oteglo duboko u noć
3. stegniti se: otegao se kao pas u koprivama

pass in

1. neprehodni glagol
iti noter

2. prehodni glagol
spustiti noter; načeti, sprožiti
ekonomija predložiti ček

sleng to pass in one's checks umreti

pellō -ere, pepulī, pulsum (prim. umbr. arō-peltu = appelito, admoveto)

1. udarjaje ali porivaje mahniti (mahati), pognati (poganjati), zagnati (zaganjati), odriniti (odrivati), prožiti, sprožiti (sprožati): contis navigia Cu., nerva in fidibus Ci. brenkati, udarjati na strune, manu lyram O. brenkati na liro, classica Tib. dati zatrobiti, sagitta pulsa manu V.; pesn.: Haemon O. stres(a)ti; pren.: longi sermonis initium pepulisti Ci. sprožil si nov, snovno bogat pogovor; tudi = nagnati (naganjati), prignati (priganjati): Iovis sic numina pellunt V.

2. metaf. ganiti, vznemiriti (vznemirjati), v srce seči (segati) komu, prevze(ma)ti koga: ipsum nullius forma pepulerat captivae L., quod (sc. dictum) cum animos hominum auresque pepulisset Ci., non mediocri curā Scipionis animum pepulit Ci. je vzbudilo Scipionu nemajhne skrbi.

3. biti, udariti (udarjati) kaj, ob kaj, na kaj: T., terram pede H., Lucr., humum pedibus Cat. teptati, vada remis Cat., fores Ci. (po)trkati na vrata, palus pulsa sonat cantu V. odmeva, puer pulsus Ci. (pre)tepen, s pestmi bit; pesn.: pulsus ramo Pr. zadet; tako tudi volucre pulsus V. = ranjen; pren. zadeti koga kaj, pripetiti, zgoditi se komu kaj: nulla me pepulit insignis iniuria Ci. ep.

4. pahniti (pehati) od, iz ali s česa, gnati, izgnati (izganjati), odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), (s)poditi, prepoditi, zapoditi: Pl., Ter.,T. idr., aliquem domo, foro, civitate, possessionibus Ci., regno H., Iust., sedibus S., patriā pelli N., pulsus (= exsul) patriā carebat N., exsules pulsi L., p. urbe O., loco L., magistratūs templis Ci., aliquem e foro Ci., ex Galliae finibus C., ab urbe, a sacris, ab agris O., pelli in exsilium Ci., miles pellitur foras Ter.; (o stvareh) odgnati (odganjati), odvrniti (odvračati), odriniti (odrivati) nazaj, potisniti (potiskati) iz česa: flumen pulsum Cu., flumen natatu Aus., niveo pectore aquam Tib. ali facilis unda pellitur manu Tib. (o plavajočih), p. aquam de agro Plin., calculos e corpore Plin.; occ. kot voj. t.t. (sovražnika) potisniti (potiskati) nazaj, odbiti, zapoditi, zadreviti, pregnati, v beg pognati, poraziti, potolči, premagati: Iust. idr., primo concursu hostes pelluntur atque in fugam coniciuntur C., milites primo congressu pulsi fugatique S., armis perterritus, fugatus, pulsus Ci., primum gradu moverunt hostem, deinde pepulerunt, postremo … avertunt L.; pren.: si animus hominem pepulit Pl. če je duh porazil človeka (kakor kakega sovražnika).

5. metaf. odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), razgnati (razganjati), odpoditi, prepoditi: pelle moram O. nehaj se obotavljati, pulso pudore O. brez sramu, tecta, quibus frigorum vis pelleretur Ci. ki naj bi odvračala (pregnala) hud mraz, malorum medicamentorum introitum Plin. preprečiti, preprečevati, nunc vino pellite curas H., famem glande O. (po)tešiti, pulsus corde dolor V., maestitiam ex animis Ci., quo tibi pulsus amor? V. kam je izginila ljubezen?, lacrimas Creusae pelle V. Kreuze ne objokuj več.

Opomba: Nenavaden plpf. pulserat: Amm.

pokrénuti pòkrēnēm, pokrénuh pokrénu in pòkretoh pòkrete, pòkrēnut -a
I.
1. kreniti, premakniti: pokrenuti koga s mjesta; pokrenuti vojsku; pokrenuti krake oditi; led se pokrenuo zadeva se je končno premaknila
2. pognati: pokrenuti mašinu, stroj, divljač
3. razgibati: vjetar pokrenu granje
4. sprožiti: pokrenuti neko pitanje, problem
5. ganiti, pripraviti do: pokrenuti srce na ljubav; pokrenulo mi se srce raznežil sem se; pokrenula mi se žuč razjezil sem se
6. ustanoviti: pokrenuti novine
7. povzdigniti: pokrenuti intelektualni život
II. pokrenuti se
1. premakniti se
2. zganiti se: zub se pokrenuo zob se je zacel majati

pop² [pɔp]

1. neprehodni glagol
počiti (zamašek), odpreti se (kostanj, koruza itd.); sprožiti, ustreliti (at)
nenadoma se pojaviti; izbuljiti (oči)

2. prehodni glagol
hitro odpreti, izvleči (zamašek), sprožiti, izstreliti (naboj)
ameriško peči koruzo; hitro vtakniti (kaj kam), pomoliti (glavo)
britanska angleščina, sleng zastaviti

to pop along švigniti mimo
to pop away hitro dati stran
to pop in oglasiti se pri kom, priti na kratek skok
pogovorno to pop off izginiti, pobrisati jo; zadremati
pogovorno tudi to pop off the hooks umreti
to pop on dati klobuk na glavo
to pop out pomoliti ven; ugasniti luč; pobrisati jo
to pop up pojaviti se (tudi figurativno npr. težave)
to pop one's head in the door pomoliti glavo skozi vrata
pogovorno to pop the question zasnubiti

porní -ésc

I. vt.

1. pognati, vžgati (motor)

2. sprožiti, začeti

II. vi. odpraviti se, napotiti se, kreniti

pose² [póuz]

1. prehodni glagol
postaviti, postaviti v pozo (to pose s.o. for a photograph)
sprožiti, postaviti (vprašanje, problem, trditev, zahtevo); izdajati (as za)

2. neprehodni glagol
postaviti se (v pozo); biti model, pozirati; izdajati se (as za)

propound [prəpáund] prehodni glagol
predlagati (to komu)
sprožiti (vprašanje)
pravno dati verificirati

provocá provóc vt.

1. povzročati, povzročiti, sprožati, sprožiti, vzbujati, vzbuditi, spodbujati, spodbuditi, provocirati

2. izzivati, izzvati

pústiti pȕstīm
I.
1. pustiti: pustiti koga kući; pustiti neka ide kako ide
2. pustiti: pustiti kome krv; pustiti vjetar, vjetrove
3. izpustiti: pustiti što iz ruke, koga iz tamnice
4. pustiti, zapustiti: pustiti ženu
5. prepustiti: pustiti koga sudbini, koga niz vodu, koga da ga mutna voda nosi
6. pripustiti: pustiti koga pred sebe
7. izdati: pustiti proglas, pamflet protiv koga
8. sprožiti: pustiti strijelu
9. pognati: pustiti korijen zakoreniniti se
10. objaviti: pustiti u svijet
11. pustiti dušu izpustiti dušo, umreti
II. pustiti se
1. pustiti se
2. spustiti se: pustiti se čamcem niz vodu; pustiti se strujom, maticom

red-dō -ere -didī -ditum (sinkop. iz *re-d(i)-dō; obl. *didō je star. reduplicirana obl. glag. dō; prim. skr. dá-dā-ti, gr. δί-δω-μι)

I. (re = nazaj)

1. nazaj da(ja)ti, vrniti (vračati), povrniti (povračati, povračevati) (naspr. dare, accipere, adimere, committere): omne argentum Pl., meum mihi reddere Ter., quae utenda acceperis, … iubet reddere Hesiodus Ci., obsides, HS LX Domitio, captivos C., alicui amissa L., redde hostem O. privedi zopet sem; pren.: ut te (sc. medicus) … reddet caris propinquis H., lux reddita menti V., patriis aris redditu V., urbem senatui ac populo Romano, templa diis reddita (sc. esse) T.; z abstr. obj.: L., V., Suet. idr., libertatem Syracusanis reddere (naspr. adimere) N., otium totā Sicilia N., salutem N. podariti življenje in svobodo, quibus (sc. Bellovacis) ille pro meritis civitatem eius immunem esse iusserat, iura legesque reddiderat C. vrniti (pustiti) sodstvo in ustavo, senatus Thermitanis urbem, agros, leges reddidit Ci. je vrnil, je pustil.

2. refl. kreniti nazaj, napotiti se nazaj, (po)vrniti ((po)vračati) se k čemu, h komu: se reddere convivio L., lux terris se reddit V.; se alicui reddere zopet se pridružiti komu, npr. maioribus Plin. iun. vrniti se k prednikom, pridružiti se prednikom = umreti, Teucrûm se iterum in arma V. znova se postaviti nasproti (po robu), ima petunt, hinc se reddunt V. prihajajo zopet na vrh, zopet se pomaljajo; tudi med.: nec post oculis est reddita nostris V. se ni več prikazala, sic modo conbibitur, tecto modo gurgite lapsus redditur Argolicis ingens Erasinus in arvis O. se znova prikaže.

3.
a) vrniti, zopet od sebe da(ja)ti kaj, znebi(va)ti se česa: aspera arteria excipit animam eandemque reddit Ci., follibus auras accipere et reddere V., qui clam latuit reddente obscena puella O. iztrebiti se. occ. α) (o samicah) roditi, povreči, storiti: vivum onus reddere O., catulum partu O. β) (o zemljišču) da(ja)ti, prinesti (prinašati), roditi (rojevati), obroditi: Plin., Col. idr., fructum reddere Ter., Varr., reddit tellus Cererem H., sata cum multo faenore reddita O. ki so obrodile … γ) (o drugih stvareh, poseb. o življenju, sapi, glasu, šumu idr.): vitam Lucr., Sil. izdahniti, izdihavati, umreti (umirati) = animas reddere V. ali animam vacuas in auras reddere O. = spiritum L. ali ultimum spiritum Vell., toda animam reddere Ci., Plin. dihati; ianua stridorem reddit O. škripljejo, škripajo; cithara reddit sonum H. poje, daje zvok, vocem V., H. ali murmura O. oglasiti (oglašati) se, sanguinem Plin. (iz)bruhati, (iz)bljuvati, urinam Cels. puščati vodo, komu uhajati voda, crepitum (sc. ventris) Plin. (o oslu) spuščati vetrove, prdeti.
b) metaf. kaj slišanega ali naučenega na pamet povedati (govoriti), praviti, pripovedovati, govoriti, izjaviti (izjavljati), poda(ja)ti, (z)recitirati: puer reddit dictata magistro H., ego reddidi carmen Horati H., nomina audita reddere Q., modos voce H. peti, popevati, H., verba male O. slabo izgovarjati, insigne uxoris exemplum suo loco reddemus T.

4. s predik. acc. sprva = v prejšnji položaj (stan) da(ja)ti, postaviti (postavljati), narediti (delati) kaj kakšno: mare tutum reddidit N. morju je vrnil prejšnjo (nekdanjo) varnost, morje je zopet zavaroval, morje je spet naredil varno, loca tuta ab hostibus reddere C. zavarovati pred sovražniki (= narediti varne, kakor so bili poprej); potem v kak položaj (stan) nasploh (zlasti kak prejšnjemu nasprotni položaj (stan)) postaviti (postavljati), narediti (delati), napraviti koga za kaj, storiti koga kaj, za kaj: plures opera forensi suos reddiderat N. si je bil pridobil mnoge prijatelje, si je pridobil prijateljstvo mnogih, je pridobil na svojo stran mnoge, eum absens hostem reddidit Romanis N., homines ex feris mites reddere C., acrem (razkačenega) placidum reddere Ci. pomiriti, viscera saxea O., segetes laetas Col., formosum adulescentem exsectis virilibus semivirum (skopljenca) Lact.; redko v pass. z dvojnim nom.: Iust., Fl., Cels., Eutr., obscura moto reddita forma lacu est O. —

II. (re = za kaj, namesto česa, zopet)

1. (po)vrniti, plačati, poplačati (poplačevati) (naspr. dare, sumere, accipere): alias tegulas (za počene, strte druge vstaviti) Pl., oscula O., alicui operam Pl., beneficium Ci., Ter., Sen. ph., cladem L., vitam pro vita C., gratiam S., Cu., Col. dejansko se zahvaliti, vrniti (vračati) uslugo, izkazati (izkazovati) zahvalo.

2. (za zahvalo, v zahvalo) podariti (podarjati), darovati, izkazati (izkazovati): honorem alieni reddere L., O., honorem pro meritis Ci., suum sibi Pl., statuam pro vita C.; poseb. o zahvalnih daritvah: Tib., Suet. idr., Romae dierum XX supplicatio redditur C., lancibus reddimus exta V., super caespitem exta reddere T. preko ruše položivši žrtvovati = na ruši žrtvovati, reddite liba deae O. žrtvovati.

3. (dolg) vrniti (vračati), povrniti (povračati), poravna(va)ti, (po)plačati, dati, (obljubo) izpolniti (izpolnjevati), (kazen) (u)trpeti: non reddidit caprum, quem merui V. ni dal, lacrimas, quas debeo Ci., praemia debita V., pro vita vitam reddere C., reddi viro promissa iubebat V., sollemnia vota reddemus nymphis V., impietatis poenas reddat S., morbo naturae debitum reddere N. = umreti, mortem debitam pro patria Ci. smrt storiti, umreti, preminiti, pro aliquo O. ali lucem O., H. življenje (luč življenja) dati.

4. (na pravem mestu) da(ja)ti, odda(ja)ti, dostaviti (dostavljati), izročiti (izročati), vročiti (vročati), preda(ja)ti: litteras regi N., ensem ereptum Turno V., rationem alicuius rei Ci. račun (odgovor) dati o čem, sua nomina O. dati pravo ime, imenovati s pravim imenom; occ. dovoliti (dovoljevati), pripustiti (pripuščati), dopustiti (dopuščati): superstitio (obvezujoča prisega) reddita divis V., conubia L., responsa V.

5. iz raznih rekel (npr. audire et reddere (prim. I. 3) voces O. (= „vračati glasove“ =) oglasiti (oglašati) se v odgovor, odzvati (odzivati) se (prim.: mugire boves … reddidit una boum vocem vastoque sub antro mugiit V.) ali atque huic responsum paucis ita reddidit heros V. je dal odgovor, je odgovoril) se je razvil pomen odgovoriti (odgovarjati), odvrniti: (sc. Echo) reddit verba novissima O. se oglaša, ponavlja, odmeva, redde, quae restant Ci. povej, talia reddit O., V. odgovori, odvrne, nullam vocem ad minas reddere Cu., mutua dicta reddere O. pogovarjati se, verba tot reddere O. le toliko odvrniti. Ker pa je vsak pravni odlok odgovor na kako vprašanje, tudi occ. kot jur. t.t.
a) ius (alicui) reddere pravno odločiti (odločevati), (raz)soditi, presoditi (presojati) razsoditi (razsojati), deliti pravico: C., L., T., Suet.; pl. iura reddere L. suo regia iura Quiriti reddere (o Romulu) O., iura adversus paganos ali per pagos vicosque reddere T., leo inter feras iura reddebat Ph.
b) iudicium reddere sodno preiskavo dovoliti, pričeti, sprožiti, sodno preiskati (preiskovati, preiskavati): Corn., in aliquem C. zoper koga, iudicium redditur, an reus causa sit mortis Q., reddere iudicium maiestatis T. zaradi veleizdaje.

6. posnemati (posnemovati), obnoviti (obnavljati), ponoviti (ponavljati), upodobiti (upodabljati): Lucr., Lucan., Mart., Sil., Stat. idr., qui te nomine reddet Silvius Aeneas V. ki bo istega imena, paternam elegantiam reddere Q., (sc. matrem) reddere ac referre Plin. iun., veteres (sc. auctores) Plin. iun., psittacus verba bene reddit O., omnia pictor reddiderat Petr.; occ. (iz jezika v jezik) prestaviti (prestavljati), prevesti (prevajati), preložiti (prelagati), razkladati, (raz)tolmačiti, razložiti (razlagati): verbo verbum H., quae legeram Graece, Latine reddidi Ci., verba Latine reddere O.

Opomba: Tudi redo pisano: Luc.; star. fut.: reddibo Pl.