Franja

obscūrō -āre -āvī -ātum (obscūrus)

1. temniti, potemniti, zatemniti (zatemnjevati), (po)mračiti, senčiti, zasenčiti (zasenčevati), obsenčiti (obsenčevati): tenebrae regiones obscurant Ci., luna opposita soli eius lumen obscurat Ci., aedes Icti., visus obscuratus Plin. potemnele oči; impers. obscurat (s)temni se, (z)mrači se: misit tenebras et obscuravit Vulg., ubicumque obscuraverit Vulg.; occ. pokri(va)ti, zakri(va)ti, zagrniti (zagrinjati), narediti (delati) nevidno, potaj(ev)ati, prikri(va)ti, skri(va)ti, tajiti, zatajiti (zatajevati), utajiti (utajevati): caput obscurante lucernā H., nulla nox coetus nefarios tenebris obscurare potest Ci., magnitudinem periculi Ci., quod non obscurari potest Ci.

2. metaf.
a) duševno (za)temniti, (z)mêsti: amorem tibi pectus obscurasse Pl.
b) glas (za)temniti = zamolklo izgovoriti (izgovarjati): vocem Q. ali litteram, litteras Ci., Q. (naspr. exprimere).
c) razumu zatemniti (zatemnjevati) = nerazločno (nejasno) narediti (delati) ali predavati kaj: aliquid ἀλληγορίαις dicendo o. Ci., stilum Suet., proscriptio obscurata Icti. javen razglas, ki je postal neberljiv.
d) glede na veljavo zatemniti (zatemnjevati), nazaj (v ozadje) potisniti (potiskati), spraviti (spravljati) v pozabo, izročiti (izročati) pozabi, (po)skrbeti, da se kaj pozabi; v pass. tudi = v pozabo priti, zapasti (zapadati) pozabi, ne vzeti (jemati) se v poštev: fortuna res cunctas et lubidine celebrat obscuratque S., tuas laudes nulla obscurabit oblivio Ci., eorum memoria obscurata est Ci., consuetudo, quam obscurari volunt Ci. ki ji odrekajo sleherno veljavo, obscurata vocabula H. ki niso več običajne ali splošno znane = zastarele.

ob-tegō -ere -tēxī -tēctum (ob in tegere)

1. pokri(va)ti, zakri(va)ti, skri(va)ti: Col., Sil., Suet. idr., linguā bubulā obtegito Ca., o. vehiculum pellibus Cu., vestimentis porcellum Ph., domas arboribus obtecta V. skrita za drevjem; metaf. prikri(va)ti, zakri(va)ti, pritajiti (pritajevati): Sil., Aur., Suet., errata Pl. lepoti(či)ti, olepševati, scelera verbis T., divina humanaque T. prikrivati, skrivati, turpitudinem adulescentiae obscuritate o. Ci., veritas non obtecta praestigiis Amm.; adj. pt. pr.: sui obtegens T. vase zaprt (= redkobeseden).

2. braneč kriti, (u)braniti, (za)ščititi, (za)varovati: o. eam partem castrorum vineis C., armis militum obtectus C.; metaf.: meliorum precibus obtectus T. obvarovan (zaščiten) po priprošnjah boljših.

ob-trūdō ali obs-trūdō (ops-trūdo) -ere -trūsī -trūsum (ob in trudere)

1. naprej pahniti (pehati), poriniti (porivati), potisniti (potiskati), zariniti (zarivati): titionem inguinibus Ap.; occ.
a) trčiti (trkati), zade(va)ti s čim ob kaj: arma armis, corpora corporibus Amm.
b) obrobiti (obrobljati): obstrusa carbasa pullo o. O. (Metam. 11, 44; po nekaterih izdajah obsūta).
c) hlastno požreti (požirati): obstrusero aliquid strenue Pl.
d) zapreti (zapirati), zakleniti (zaklepati), (za)mašiti, skri(va)ti, zakri(va)ti: fores Pl., os obtrudite, ne plura iactet improbus Prud., condita et obtrusa rimantur Sen. ph.

2. metaf. komu kaj vsiliti (vsiljevati): alicui virginem Ter.; od tod o. alicui palpum Pl. vsiljevati komu božanje = ljubkovaje ga ukaniti (ukanjati), (pre)varati.

ob-umbrō -āre -āvī -ātum (ob in umbrāre)

1. senčiti, obsenčiti (obsenčevati), zasenčiti (zasenčevati): V., Cu., Iust. idr., coma plurima umeros, ut lucus, obumbrat O., o. sibi Plin. senco si delati; occ. (po)temniti, zatemniti (zatemnjevati): obumbrant aethera telis V., nubes solem obumbrant Plin.

2. metaf.
a) (po)temniti, zatemniti (zatemnjevati): sensus Q., honestissimis sensibus res turpes Arn., numquam obscura (nepomembna, neimenitna) nomina, etiam si aliquando obumbrentur T.; preg.: sapientia vino obumbratur Plin. vino zamegli razum.
b) na lahno pokri(va)ti, prekri(va)ti, zakri(va)ti: non obumbrato vel obtecto calvitio Ap., obumbrata germina Pall.
c) prikri(va)ti, skri(va)ti, pritajiti (pritajevati), (o)lepotičiti, olepš(ev)ati, izgovarjati: Amm., erroris sub imagine crimen obumbres O., nec ullus error, qui facti crimen obumbret, erit O., simulationem lacrimis Petr.
d) braniti, ščititi: (sc. Turnum) magnum reginae nomen obumbrat V.

ob-volvō -ere -volvī -volūtum (ob in volvere)

1. zavi(ja)ti, zagrniti (zagrinjati), zastreti (zastirati): Corn., Ap. idr., caput Ci., Cu., Suet., Aur., caput togā Suet., capite obvoluto Pl., Ci., Sen. ph., capitibus obvolutis L.; pren.: fax obvoluta sanguine Enn.

2. metaf. zakri(va)ti, skri(va)ti, prikri(va)ti, olepš(ev)ati: vitium verbis decoris obvolvas H.

oc-cēlo -āre -āvī -ātum (ob in cēlāre) skri(va)ti: Fulg.

oc-culō -ere -culuī -cultum (ob in cēlāre)

1. skri(va)ti, zakri(va)ti (naspr. aperīre): Pl., Tib., Suet. idr., caput O., vulnera Ci., sese silvā prope viam L., classem sub rupe V., nubibus aera occuluit Iuppiter O., silva occulit feras O., feminae occuluntur parietum umbris Ci.

2. metaf. skri(va)ti, prikri(va)ti, pritajiti (pritajevati), tajiti, zatajiti (zatajevati): Iust., Q. idr., puncta argumentorum Ci., culpam Stat., narratum ab iis T., arcana fido pectore Sen. tr., sperans suam fortunam in Thraciā occuli posse N. — Od tod adj. pt. pf. occultus 3, adv. -ē

1. skrit: scutum, telum Ci., iter Pr., occultissimum iter Suet., occulte proficiscitur C., occultissimus exitus L., o. calles V., occulte dicere Ci. nejasno, nerazumljivo.

2. metaf.
a) skriven, tajen: C., L., Corn., malum, caerimoniae, odia Ci., occultior cupiditas Ci., res occultissimae Ci., iam non occulte (skrivaj, skrivoma, na skrivnem), sed palam agere Ci., aliquid conari occultius Ci., aliquid occultium ferre S. kaj skrivati, kaj prikrivati; arbor occulto aevo H. katerega starost ni znana; predik. (prim. gr. λαϑραῖος): eius modi preces occulti (= occulte) inludunt T., non occulti ferunt T. ne skrivajo (prikrivajo) tega; occ. zaprt = zaprtega srca, vase zaprt, redkobeseden, tih: ab occultis nominibus cavendum L.; z gen.: occultus odii, consilii T. prikrivajoč, taječ. Od tod subst.

I. occulta -ōrum, n

1. skriti prostori (kraji), skrita mesta: occulta ac recondita templi C., occulta saltuum T.

2. skrivnosti, tajnosti, tajne: omnia mea occulta Ter., servis occulta credere Ci., qui propter acumen occultissima perspicis Lucceius ap. Ci. ep., occulta coniurationis T., Parcarum Stat. —

II. sg. occultum -ī, n v zvezah: in occulto Pl., Ci., L., T. = ex occulto Ter., Ci., Plin. = per occultum T. = (adv. abl.) occulto Afr., Lucr. skrivaj, na skrivnem, skrivoma.

Opomba: Sinkop. pf. occulerunt: Arn., plpf. occulerat: Val. Fl.

occult² [ɔkʌ́lt]

1. prehodni glagol
skriti, prikriti
astronomija prekriti, zamračiti (nebesno telo)

2. neprehodni glagol
skriti se, prikriti se

occulting light utripajoča luč v svetilniku

occultare

A) v. tr. (pres. occulto)

1. skriti, skrivati, prikrivati

2. astr. zakriti

B) ➞ occultarsi v. rifl. (pres. mi occulto) skriti se

oc-cultō -āre -āvī -ātum (frequ. k occulere)

1. skri(va)ti, zakri(va)ti: noli avorsari neque te occultassis (= occultaveris) mihi Pl., o. lacertos V., gladium veste Cu., boves silvis O., se tugurio S., se silvis L., se ramis T., se latebris Ci., se post montem C., quae in terrā occultaverant C.; med.: stellae tum occultantur (se skrivajo), tum aperiuntur Ci.

2. metaf. skri(va)ti, prikri(va)ti, zatajiti (zatajevati), pritajiti (pritajevati), imeti skrito: Sen. rh. idr., facinus, gaudium, sententiam Ci., neminem (= nullius nomen) Ci., voluntatem N., inceptum suum S., consilium, fugam C., magistratus, quae visa sunt (svoje ukrepe), occultant, quaeque esse ex usu iudicaverunt, multitudini produnt C., occultare et dissimulare adpetitum voluptatis Ci., occultare et abdere T.; z inf.: res … quam occultabam tibi dicere Pl. — Od tod adv. komp. occultātius (iz adj. pt. pf.) bolj naskrivaj (skrivoma): aliquem veneno o. petere Aur. manj pozornost vzbujajoče.

ocultar skri(va)ti, prekri(va)ti (de, a pred); zamolčati

ocultarse a la vista odtegniti se pogledu

operiō -īre -eruī -ertum (prim. ob in aperiō)

1. prekri(va)ti, pokri(va)ti, pregrniti (pregrinjati): Lucr., Tib., summas amphoras auro N., brachia plumis O., classem … lapidum saxorumque nimbo L., mons opertus nubibus O., umbris nox operit terras V.; metaf. aliquem loris usque ad necem Ter. pokriti koga z udarci z bičem skoraj do smrti = (pre)bičati koga skoraj do smrti; occ.
a) ogrniti (ogrinjati), zagrniti (zagrinjati): corpus chlamyde Ci., caput Pl., Petr., caput pallio Petr., capite operto esse Ci., o. aliquem paludamento T., veste T., Cels., opertus tunicā Pr.
b) z zemljo pokri(va)ti, pokopa(va)ti: reliquias pugnae T.
c) zapreti (zapirati): ostium Ter., operta tectica Ci., domum Cat., oculos Petr. ali oculos alicuius Plin., Sen. rh. zatisniti svoje oči ali oči kakega umrlega.

2. metaf.
a) (le pt. pf.) obkladan s čim, zakopan v kaj, zasut s čim: iudicia operta dedecore Ci., opertus infamiā T.
b) skri(va)ti, zakri(va)ti, prikri(va)ti, tajiti, zatajiti (zatajevati): luctum Plin. iun., res opertae Ci., opera bella V. skrivna nesloga. — Od tod

1. subst. pt. pf. opertum -ī, n
a) skriven (zaprt) kraj: o. Bonae Deae Ci., telluris operta subire V. v zemeljsko globino = v podzemlje.
b) skrivnost, tajnost: operta Apollinis Ci. skrivni izreki, preroštva, qui divinarum litterarum operta aperuerunt Aug., opertum hoc litterarum Gell. pisemska skrivnost.

2. adv. pt. pf. opertē skrito, olepšano, obzirno, ocvetličeno, „v rožicah“ (prim. „kot bi rožice sadil“): Gell.

Opomba: Sinkop. impf. operibat: Pr., operibantur: Varr.; star. fut. operibo: Pomp.

planquer [plɑ̃ke] verbe transitif, populaire skriti, spraviti na varno

se planquer skriti se, spraviti se na varno pred nevarnostmi, zmuzniti se

potúliti pòtūlīm
I.
1. skriti, skloniti: ne preostade mu drugo nego da potuli glavu i da ode neobavljena posla
2. priviti: potuliti svjetlo; potuljena svjetlost
3. pogasiti: potuliti vatru
II. potuliti se
1. skriti se: potuliti se u grmiću
2. prihuliti se, potuhniti se: potulio se kao zec; potulio se od stida

premō -ere, pressī, pressum

I.

1. tiščati, pritisniti (pritiskati): ad pectora natos V., genibus praecordia O. klečati na … , pede p. aliquem V. stopiti na koga, p. anguem V. stopiti na kačo, pohoditi kačo, vestigia p. alicuius T. stopati za kom, vestigia p. per ignem V. iti skozi ogenj, membra paterna rotis inductis p. O. peljati se čez … , policem Plin. palec (palce) tiščati (kot znamenje naklonjenosti); iuvenci pressi iugo O. vpreženi v jarem; occ. telesno se združiti (združevati) z žensko, (o)skruniti žensko, storiti ženski silo, posiliti (posiljevati): uxorem Suet., anhelantem Peucen Val. Fl.; (o petelinu) rástiti (se), pariti se, jarčiti (se), naskočiti (naskakovati): feminas premunt galli Mart.; metaf.: litus p. H. voziti se ob bregu, latus O. dotikati se, aëra Lucan. leteti, insulam premit amnis O. obteka, obliva, obdaja, obkroža.

2. obteževati, težiti kaj (koga), ležati, sedeti na čem: Tib., Pr., Sen. tr. idr., trabes premunt columnas H., carinae pressae V. obložene, p. toros O., p. pharetram cervice O., phaleras auro Stat. obložiti = (o)krasiti, frondes ore caducas O. leže(č) tiščati obraz (v listje), p. terga equi O., p. ebur O. sedeti na kurulskem stolu, saltus montium praesidiis L. (obilno) v velikem številu zasesti, zastaviti, zapreti, forum p. Ci. pogosto obiskovati; metaf. stiskati, pestiti, nadlegovati, mučiti, težiti, tlačiti: aerumnae me premunt S., necessitas eum premebat Ci., iussa Faunique premunt V. te vznemirjajo, premor formidine V. ali periculo, valetudine N.; pass. premi tudi biti (nahajati se) v stiski: premi inopiā, re frumentariā C. ali aere alieno C., Ci. zaradi …

3. pritiskati na koga, za kom, delati komu silo, biti nasilen do koga, dreviti za kom, poditi, goniti, preganjati koga, poganjati se za kom, zasledovati koga: videbat, uti … hac fugerent Grai, premeret Troiana iuventus V., p. hostem (urbem V.) obsidione C., aliquem telis V., novissimos C., premi viderent C. da so v stiski, premere hostes de loco superiore C. potiskati, apri cursum clamore V., cervum clamore in retia V. poditi; metaf. privi(ja)ti, trdo prije(ma)ti, pestiti koga: criminibus veris aliquem O., cum ad exeundum premeretur, exire noluit N., premi se procuratoribus Ci., me verbo premis Ci. držiš me za besedo, culpam poena premit comes H. kazen nastopa takoj za krivdo, premere argumentum Ci. živo poudarjati, propositum O. ostajati (vztrajati) pri sklepu, držati se sklepa, ne odstopiti od sklepa.

4. pokri(va)ti, kriti, zakriti (zakrivati), zagrniti (zagrinjati): comam coronā V., canitiem galeā V., mitrā capillos O., crinem fronde O., calix testo pressus O., arva pelago premere H. poplaviti; pren.: pressus gravitate saporis O., quies ventos nocte pressit V. (o spanju), pressit iacentem alta quies V.; occ. zakopa(va)ti, pokopa(va)ti: ossa male pressa O., quod terrā premam H.; metaf. zakri(va)ti, skri(va)ti, pokri(va)ti, pritajiti (pritajevati): lumen obscura luna premit V., curam sub corde V., gemitum sub imo corde V., dolorem alto corde V., iram T., pavorem vultu T., pressa est gloria facti V. je omračena (zamračena), je nanjo padla senca, haec non premit ore V. ni zamolčal. —

II. (s postranskim prepozicionalnim pomenom)

1. vtisniti, vtiskati (vtiskavati, vtiskovati), potisniti (potiskati), poriniti (porivati): vestigio leviter presso Ci., pressus vomer V. vtisnjen, globoko zarezujoč (zarezavajoč), cubito remanete presso H. s komolcem, vtisnjenim v blazino = z uprtim komolcem, p. dentes in vite O., ensem Lucan., pollicem Pr. pritisniti, ferrum in guttura O., hastam sub mentum V., od tod: hastā premere V. prebosti; occ.
a) saditi, vsaditi (vsajati), zasaditi (zasajati): virgulta per agros, papaver V., pressi propaginis arcus V. upognjena (v zemljo zapičena) grebenica.
b) zaznam(en)ovati: rem notā aeternā O.

2. (navz)dol potisniti (potiskati), (navz)dol tiščati, (navz)dol spustiti (spuščati): currum O. v globino usmeriti, aulaea premuntur H. zastor se spusti, pade (ob začetku igre), mundus premitur Libyae devexus in austros V. se znižuje (visi) proti Libiji; s prolept. obj.: sulcum V. globoko zabrazditi, globoko zaorati, fossam Plin. iun. izkopati, cavernae in altitudinem pressae Cu. globoko izkopane; occ. na tla podreti (vreči), pobiti, ubiti, potolči: armigerum Remi premit V., pressus et exanimatus est T., paucos erumpere ausos circumiecti pressere T.; metaf.
a) poniž(ev)ati, v nič da(ja)ti, za malo šteti, malo ceniti, ne ceniti, zaničevati, prezirati, omalovaževati, podcenjevati, ne upoštevati: premendo superiorem se extollebat L., extollere vires gentis, contra premere arma Latini V., laudet domi, premat extra limen (sc. mea opuscula) H., humana omnia p. Ci.
b) preseči (presegati, presezati), prekositi (prekašati): facta premant annos O., vetustas laude saecula nostra premat O., Latonia nymphas premit Stat.

3. (po)tlačiti, zadrž(ev)ati, ovreti (ovirati), ustaviti (ustavljati): obligant bracchia, premunt (ustavijo) sanguinem T., lucem premit caligo L., p. vestigia V. obstati, naves nimio onere pressae T.; metaf.
a) (za)dušiti, udušiti (uduševati): ignem V., vocem suam V. dušiti (ali celo molčati), clamorem O., L.; s prolept. obj.: pontus premit placida aequora V. kroti.
b) zatreti (zatirati), (za)dušiti, udušiti (uduševati), (u)krotiti, zadrž(ev)ati, ugnati, obvladati (obvladovati): Aug. idr., consilium silentio Cu., vulgi sermones T., filii vocem V. utišati sina, zapreti sinu usta, iras T., sensus suos T., cursum ingenii Ci. zadrževati; v političnem pomenu: premendi inimicum occasio Cu. užugati (zatreti, spodnesti) sovražnika.
c) vladati, gospodovati komu: ventos imperio V., Mycenas servitio V. držati v težkem (hudem) suženjstvu, populos dicione V., arva aliena iugo V. pod jarmom (= v) sužnosti držati.

4. stisniti (stiskati): pressis manibus tenere Cu., alicui fauces O. ali laqueo collum H. komu zadrgniti vrat, presso ter gutture V. v treh odstavkih, presso obmutuit ore V. z zaprtimi usti, p. oculos mortui V. zatisniti, frena dente O. (za)gristi, frena manu O. trdo prijeti (držati), grana ore suo O. (pre)žvečiti, (po)jesti, aliquid morsu Lucr. ali morsibus Sen. tr. (z)gristi, iungere oscula pressa H. krepko poljubiti (poljubljati), p. ubera O., favos V., bacam H., lac pressum V. sir, sucos Lucan. ali Liberum, vina, oleum, mella H. ali caseum O. in caseos V., Col., Plin. stiskaje (s stiskanjem) (iz)delati, stiskati, prešati, spuščati, sir(ar)iti; occ.: et premere et laxas dare habenas V. zategniti in popustiti vajeti; metaf. (s)krčiti (skrčevati), manjšati, zmanjš(ev)ati: falce vitem H. obrezovati; od tod: umbram V. senčnato listje obrez(ov)ati; quae a nobis dilatantur, Zeno sic premebat Ci. — Od tod adj. pt. pf. pressus 3, adv. -ē

1. stisnjen: presso gradu incendere L. „z nogo ob nogi“, v strnjenem koraku, v tesno sklenjenih vrstah; tako tudi: pede presso retro cedere L.; pesn.: subsequitur pressoque legit vestigia gressu O. tik za njim.

2. umerjen, zamolkel, pridušen, tih, zadržan: soni Ci., pressi et flebiles modi Ci., pressā et temulentā voce Ci., pronuntiatio (naspr. citata) Q.

3. rjavkast, temen: color pressior Plin. iun., quae (sc. sinopis) pressior vocatur Plin., spadices pressi Serv.

4. obotavljiv, obotavljav, zadržan, udržljív, vzdržen: cogitationes pressiores Ap., cunctatio Plin. iun., in quo tibi parcior videtur et pressior Plin. iun.

5. kratkobeseden, redkobeseden, skopobeseden, kratek, jeder (jedrén, jedrnàt), zgoščen: orator, oratio Ci., oratio pressior Ci., stilus pressus Plin. iun., Attici oratores pressi, Asiatici inflati habentur Q., fiunt pro pressis exiles Q., oratorum genus alterum presse, alterum ample dicentium Ci., pressius describere Plin. iun.; o izreki, izgovarjanju: presse loqui Ci. glasov ne izgovarjati preširoko, ne preveč zatezati.

6. natančen, določen, jasen, izčrpen: verba Plin. iun., Thucydides verbis pressus Ci., taxare pressius est quam tangere Gell., pressius agere Ci., perturbationes pressius definire Ci., pressius audire causas Vell. z napeto pozornostjo (= z vso pozornostjo) poslušati sodne razprave.

prìkriti prȉkrijēm (se) skriti, prikriti (se): prikriti se u kuću

prō-tegō -ere -tēxī -tēctum (prō in tegere)

1. spredaj pokri(va)ti, spredaj zakri(va)ti: V., O., Col., Plin., Sen. tr., Sil. idr., remigem … scutorum testudine armati protegebant Cu., cratibus rates, aliquem scutis C., tabernacula protecta hederā C., protegendi corporis memor L., protectum in acie hostium manibus eripi Ci.; z gr. acc.: scutis protecti corpora longis V., protectus hominem equumque O. pokrivajoč si (s tem) človeško in konjsko telo; occ. kaj oskrbeti s pristreškom (nadstreškom, napuščem, predstrešjem), narediti (delati) pristrešek pri čem: aedes Ci., in suo (pri svoji hiši) Ulp. (Dig.), servitus protegendi S.

2. metaf.
a) zasloniti (zaslanjati) = (za)ščititi, (za)varovati: Iuv., Plin. iun. idr., ego iacentem et spoliatum defendo et protego Ci., regem L., portus naves ventis protegit C., aliquem ab impetu ferarum Sen. ph., Haterius Augustae precibus protegebatur T., favore numinis protectus ab irā alicuius Lucan., status protectus Cod. I. zavarovan(o).
b) odvrniti (odvračati), zadrž(ev)ati, ovreti (ovirati): hiemes Stat.
c) skri(va)ti: insidias risu Iust., parricidii immanitatem metu maiore Q., nequitiam supercilio truci Vell.

receive [risí:v]

1. prehodni glagol
prejeti, sprejeti, dobiti kaj (from od koga)
dobiti svoj delež
cerkev prejeti (zakrament, obhajilo); sprejeti kot resnično, dopustiti, priznati; vzeti, čuvati, skriti, prikrivati (ukradene stvari); sprejeti vase, ujeti, dobiti (vtis itd.), doživeti, izkusiti; upreti se, ustaviti se čemu; prenesti, pretrpeti (udarec); smatrati, imeti za, priznati za primerno, za táko, kot treba; dočakati, sprejeti koga; nastaniti koga, vzeti pod streho; dopustiti pristop (to k, into v)

to receive an affront doživeti žalitev
to receive a blow (an offer, an order, a compliment) dobiti udarec (ponudbo, ukaz, kompliment)
he was coldly received bil je hladno sprejet
to receive s.o.'s confession izpovedati koga
to receive s.o. among one's friends sprejeti koga med svoje prijatelje
he receives stolen goods on prikriva (skriva) ukradeno blago
to receive a refusal biti odklonjen
to receive a present sprejeti, dobiti darilo
they were received with shouts sprejeli so jih z veselimi vzkliki
to receive a wound biti ranjen
the arches have to receive the weight of the roof oboki morajo nositi težo strehe
proposal received attention predlog je bil uvaževan, vzet v obzir

2. neprehodni glagol
sprejemati (goste, obiske), prirediti sprejem; radio sprejemati, loviti (valove); biti prejemnik
cerkev prejeti obhajilo, pristopiti k obhajilu

she receives once a week ona sprejema (obiske, goste) enkrat na teden
it is more blessed to give than to receive dajati je slajše kot sprejemati

recess² [risés] prehodni glagol
izdolbsti, poglobiti; postaviti (hišo) v jamo, v vdolbino; potisniti nazaj; odriniti, skriti, umakniti dlje od ceste
neprehodni glagol
ameriško, pogovorno iti na počitnice, vzeti si odmor; odgoditi se, preložiti se

reclūdō -ere -ūsī -ūsum (re in claudere)

I.

1. kaj zaprtega odpreti, odkleniti: Q., Pr., Lucr. idr., ostium recludere Pl., reclusa mane domus H., hosti portas recludere O.; večinoma pren.: tellurem dente (= aratro) recludere V. razorati, preorati, razkopati = humum recludere T., virtus recludit caelum H., vi terra dehiscens infernas reseret sedes et regna recludat pallida V., ensem recludere V. potegniti, izdreti, pectus mucrone V. ali iugulum ense recludere O. prebosti, iram Enn. fr. razbrzdati, sprostiti, dati prosto pot, fata recludere H. razdreti usodo = streti vezi (spone) usode = uničiti (razdreti) sklep usode (o Merkurju).

2. metaf. razode(va)ti, odkri(va)ti, razkri(va)ti, narediti (delati) očitno, (po)kazati: Plin. iun. idr., ebrietas operta recludit H., si recludantur tyrannorum montes T., aperiet et recludet contecta et tumescentia victricium partium volnera bellum ipsum T. —

II.

1. zapreti (zapirati), zakleniti (zaklepati): Pall. idr., recluso Iani templo Amm., matronas in carcerem Iust.

2. pren. prikri(va)ti, skri(va)ti: hoc agnatis reclusum esse Iust. prikrito, neznano.

Opomba: Pt. pf. reclausus: Ven.