Franja

odr̀žati -žīm
I.
1. obdržati: održati red, trgovačke veze, prijateljstvo s kim, na istoj visini
2. držati: održati riječ ostati pri besedi
3. ohraniti: održati kome život
4. imeti, prirediti: održati konferenciju, govor, sjednicu
5. obdržati, vzdržati: održati put u ispravnom stanju
6. izpolniti: održati obećanje, zakletvu
7. održati pobjedu zmagati; održati korak iti s kom, v korak
II. održati se obdržati se: održati se na površini; održati se na snazi obdržati veljavnost; zakon se održao na snazi; održati se u borbi protiv koga, u nadmoćnoj sili

organiser [-ze] verbe transitif organizirati, urediti, prirediti; ustvariti

s'organiser urediti se, organizirati se, priti v red; izvesti se

organizá -éz vt. organizirati, prirejati, prirediti, pripraviti

organizzare

A) v. tr. (pres. organizzo) organizirati; pripraviti, pripravljati; prirediti, prirejati; povezati, vključiti v organizacijo

B) ➞ organizzarsi v. rifl. (pres. mi organizzo) organizirati se; pripraviti, pripravljati se

ōrnō -āre -āvī -ātum (iz *ōrd(i)nō)

1. opremiti (opremljati), oskrbeti (oskrbovati), preskrbeti (preskrbovati), prirediti (prirejati): Pl., H., Lucr., Plin. iun. idr., posteaquam … aedificasset ornassetque classes Ci., classem, naves L., triremem armatis N. oskrbeti z moštvom (s posadko), exercitum L., aliquem armis V., magistratūs mulis L., divitiis Athenienses N., ornare et apparare convivium Ci., o. fugam Ter. pripravljati se na beg, provinciam Ci. ep., L., Suet. konzulu ali pretorjem odkazati posebna upravna sredstva (denar, čete, nižje uradnike); tako tudi o. consules, praetores Ci. ep.

2. (o)krasiti, (o)lepšati, (o)dičiti, (o)venčati, (o)kititi, lepo opremiti (opremljati), (o)lišpati, (na)lišpati: Pl., Ter., L., Pr., Hier. idr., templum, domum suam Ci., aliquem torque o. N., ornabant manilia collum O., ornabant cornua sertis V.; z gr. acc.: ornatus caput foliis V.; occ. (po)česati, (s)frizirati: capilli ornandi O., sollers ornare Cypassis O., nondum ornata capillos O.

3. metaf.
a) (o)krasiti, (o)lepšati, (na)lišpati, na svetlo postaviti (postavljati): orationem Ci., seditiones Ci. hvaliti, eorum studio et dignitate ornatur causa Ci., fuit ornandus in lege Maniliā Pompeius Ci.
b) pospešiti (pospeševati), odlikovati, proslaviti (proslavljati), povzdigniti (povzdigovati), (po)častiti: civitatem omnibus rebus C., civitas meis beneficiis ornata Ci., pudor ornat aetatem Ci., o. eius mortem monumento Ci., ornare aliquem Ci. ali ornare et tollere aliquem Ci. ep., Suet. počastiti (in povzdigovati) koga, tj. pomagati komu do kake časti, častne službe. — Od tod adj. pt. pf. ōrnātus 3, adv. -ē

1. opravljen, opremljen, s potrebnim preskrbljen, oskrbljen: Pl., Ter., Auct. b. Afr., T. idr., equus L. ali asini Ca. obrzdan(i), elephantus N., ordinatissimus et paratissimus omnibus rebus Ci., ornatissimus exercitus N. kar najbolje oborožena, naves omni genere armorum ornatissimae C. zelo dobro opremljene z ladijskim orodjem, fundus ordinatissimus Ci.

2. metaf.
a) okrašen, olepšan, krasen, krasoten, ličen, lep, izboren, izvrsten, okrasen, ukrasen: Pl. idr., oratio Ci., o. in oratione N., ornati homines in dicendo et graves Ci. možje, ki znajo lepo in odločno (tehtno) govoriti, nihil ornatius agro bene culto Ci., ornate facere Ci., comparare magnifice et ornate convivium Ci., ornate loqui, dicere Ci., causas agere ornatius Ci., causam ornatissime et copiosissime defendere Ci.
b) časten, slavo prinašajoč, v čast komu, proslavljajoč koga: locus ad dicendum ornatissimus Ci., huic arti finitima est dicendi facultas et gratior et ornatior Ci.
c) (po)čaščen, čislan, spoštovan: testimoniis Ci., honoribus a senatu Ci., a nobis sum ornatus Ci., vir ornatus (naspr. non probatus) Val. Max., Syracusae urbs ornatissima Aug.; (kot naslov) velecenjen, velečastit, velespoštovan: ornatissimus adulescens, eques, civis Ci.

parer [pare] verbe transitif (o)krasiti (de z), (o)kititi; (o)čistiti, (o)trebiti (zelenjavo); architecture oklesati; technique pripraviti, prirediti; odbiti, prestreči, parirati (le coup udarec); ustaviti (konja); verbe intransitif odvrniti (à quelque chose kaj), (u)braniti se; ustaviti se

parer à un danger odvrniti, preprečiti nevarnost
parer au plus pressé, au plus urgent odpomoči najnujnejšemu, napraviti najnujnejše za preprečitev ali omiljsnje zla
on ne saurait parer à tout človek ne more na vse misliti
être paré contre le froid biti zaščiten proti mrazu
il se parait du titre de directeur général ničemerno si je dajal naslov generalnega direktorja, izdajal se je za generalnega direktorja
se parer des plumes du paon krasiti se s tujim perjem

parō² -āre -āvī -ātum (prim. pariō)

1. pripraviti (pripravljati), priravna(va)ti, prilagoditi (prilagajati), prirediti (prirejati), opremiti (opremljati), urediti (urejati), ukrepati, pripraviti (pripravljati) se na kaj, za kaj; abs.: Pl., Ter., Romani festinare parare S. ukrepajo; z obj.: Ter., S., H., T., Q., Pr., Hier. idr., convivium, insidias, ludos, navem Ci., turres, falces C., bellum C., N., bellum ante audierunt geri quam parari Ci., fugam Ci. pripravljati se na beg, iter C. ali se ad iter L. ali (abs.) ad iter L. pripravljati se na beg, se proelio Iust., alicui necem L. streči komu po življenju, deinde cur quicquam contra leges parasti? Ci.

2. z inf. (prav zdaj) pripravljati se, nameravati, nameniti se, namenjen biti, kaniti, v mislih imeti, misliti: Enn. ap. Varr., Ter., H., Iust., T. idr., liberos exstinguere parabant N., litteras Romam mittere parabam Ci., Labienum adoriri parabant C., in Apuliam … proficisci parabat L., caput orantis nequiquam et multa parantis dicere deturbat terrae V.; v enakem pomenu tudi s finalnim stavkom: animo virili ut sis, para Ter., deos paravisse, ne … Pl. so tako uravnali (uredili) … ; impers.: si ita naturā paratum (uravnano) esset, ut ea dormientes agerent Ci.

3. pridobi(va)ti (si), nabaviti (nabavljati) (si), oskrbeti (oskrbovati) (se), preskrbeti (preskrbovati) (se), priskrbeti (priskrbovati) (si), pripraviti (pripravljati) si, skupaj spraviti (spravljati), zb(i)rati: divitias O., argentum Ci., exercitus S., non modo pacem, sed etiam societatem L. skleniti, praesidium senectuti Ci.; o osebah: amicos, testes Ci.; subst. pt. pf. parāta -ōrum, n pridobljeno imetje, posestvo: H.; occ. priskrbeti (priskrbovati) si z denarjem = kupiti (kupovati): S. idr., hortos, praedia, mancipia Ci., iumenta immenso pretio C., servus argento paratus L. — Od tod adj. pt. pf. parātus 3, adv. -ē

1. pripravljen, gotov: Ter., Plin., Plin. iun. idr., omnia sibi parata et prompta esse C., sedes paratae V., victoria L. lahko dobljena, mors O., domus ali urbs V. pripravljen za sprejem; occ. pripravljen = naréd, pri rokah, na voljo, na razpolago: naves, quae forte paratae, corripiunt V., philosophi habent paratum, quid de quaque re dicant Ci.; z ad: omnia sibi esse ad bellum apta ac parata C., ad bella omnia parata Cu., famulae ad talia sacra paratae O. nameščene (pripravljene) za … ; pesn.: rictus in verba paratus O. pripravljena (hoteča) govoriti; z dat.: parata semper appulsui frons (sc. prorae) T., p. itineri ac proeliis Cu.

2. (o osebah) (z vsem srcem, odločno) pripravljen, namenjen, odločen, vóljen (volján), pri volji, naréd: sic animo paratus C. ali ita sum animo paratus Plancus in Ci. ep. take volje, tako razpoložen, v takem razpoloženju, ut animo essent parati in posterum (za bližnjo prihodnost) C., animo paratior Auct. b. Alx., sese esse paratos Auct. b. Afr., omnium esse militum paratissimos animos C., ad omnia mulieris negotia paratus Ci., paratiores ad omnia pericula subeunda esse C., homo ad omne facinus paratissimus Ci., paratus ad navigandum Ci. pripravljen vkrcati se; prim. navis parata ad navigandum C. odpluti, za odplutje; pesn. in poklas.: animus in utrumque paratus V., paratus in omne obsequium Suet., in obsequium parentis T. (Dial.); z dat.: Q., acies parata neci V., animus sceleribus paratus T., milites parati castris ponendis L., miles ipsi adeo paratus (vdan), ut … T.; z inf.: V., facere paratus N. odločno namenjen, quod parati sunt facere Ci., se iterum paratum esse decertare C., vos servire magis quam imperare parati estis S., quod pericula subire paratissimus fueris Ci.

3. (dobro) pripravljen na (za) boj, gotov (odločen) za boj: se parem non esse paratis adversariis N., facilius est imprudentem quam paratum opprimere N., exercitus paratus atque instructus C. ali instructus paratusque L., provincia paratissima Ci., naves paratissimae C.; z ab (glede na kaj): si paratior ab exercitu esse Caelius in Ci. ep., cum deûm benignitate ab omni re (v vsakem oziru) sumus paratiores Plancus in Ci. ep.; s contra (pren.): optime contra fortunam (udarce usode) paratus Ci. ep.

4. dobro pripravljen, izučen, izšolan, izurjen, vešč: itane huc paratus advenis? Ter., paratus atque instructus Ci., paratus et meditatus, paratus meditatusque Ci., nos paratiores reperiet quam putabat Ci., ad dicendum venire magis audacter quam parate Ci., paratius atque accuratius dicere Ci., diligentius paratiusque venire (sc. ad accusandum) Ci., paratissime respondere Plin. iun. zelo dobro pripravljen na odgovor, id si parate curavi ut canerem Pl. skrbno, natančno; z ad: ut ad partes (na svojo vlogo) paratus veniat Varr., Hernicos ad partes paratos (sc. esse) L. so se dobro naučili svojo vlogo, so se dobro izurili v svoji vlogi, omne tempus in his studiis consumpsi, quo paratior ad usum forensem … esse possim Ci.; z in z acc.: in omnes causas paratus Q.; z in z abl.: in iure paratissimus Ci.; s samim abl.: paratus simulatione T. vešč pretvarjanja, mojster pretvarjanja.

5. kupljen: servi aere parati S.

personalizzare v. tr. (pres. personalizzo) pripisati eni osebi; prilagoditi, prilagajati, prirediti, prirejati okusu nekoga

pique-niquer [-ke] verbe intransitif prirediti, organizirati piknik, piknikovati

praebeō -ēre -uī -itum (iz prae-habeō, prae-hibeo) „držati kaj pred čim“, od tod

1. (po)moliti, prožiti, poda(ja)ti, držati, nastaviti (nastavljati), da(ja)ti, ponuditi (ponujati): Col. idr., immotam cervicem L. fr., mammas L. dati (otroku) dojko, (po)dojiti, (na)hraniti, parvulo ubera Iuv., aquam pedibus Pl., praecordia ferro, manum verberibus O., terga praebere = dare Cu. spustiti se v beg; metaf. nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati), izročiti (izročati), prepustiti (prepuščati): alicui aures Ci. poslušati, alicui faciles aures Cu. rad poslušati, os ad contumeliam L. svoj obraz izpostavljati udarcem = dati se javno sramotiti, se telis L., aliquem hosti ad caedem L., conspiciendum se monstrandumque Plin. iun. postaviti se na ogled, se continendum Cu. dati se držati, se captandum Plin. iun. prepustiti (prepuščati) se lovcem na dediščino (dedinolovcem).

2. da(ja)ti, preskrbeti (preskrbovati), priskrbeti (priskrbovati), dobaviti (dobavljati), dostaviti (dostavljati), založiti (zalagati), oskrbeti (oskrbovati) koga s čim: aquam H., tectum … ligna salemque H., equos, alicui naves L., cibaria, navigia Ci., alicui panem N., alimenta terris Cu.; od tod subst.
a) pt. pf. praebita -ōrum, n kar se daje za preživetje (preživljanje, prežitek, preživnino), hranarina, plača, prejemki, službenina: Col., annua Suet.
b) pt. fut. pass. praebenda -ae, f od države dajana hranarina, nadárbina, prebénda: Cass.; metaf. da(ja)ti, (po)nuditi (ponujati), povzročiti (povzročati), vzbuditi (vzbujati), uprizoriti (uprizarjati), prirediti (prirejati): spectaculum Ci., plura spectacula H. nuditi več ogleda vrednega, speciem Cu., speciem atque opinionem pugnantium praebebant C. videti je bilo in mislilo se je, da … , exempla nequitiae vita parentis praebet Ci., haec studia rebus adversis perfugium et solacium praebent Ci., materiam seditionis L., suspicionem N., gaudium, metum, sonitum L., terrorem, tumultum L., modum O. ustvarjati glasbo, ludos Ter. zbijati šale, uganjati burke, dajati (ustvarjati) priložnost za smeh, vicem postium Plin. rabiti (služiti) za podboje; pesn.: praebuit ipsa rapi O. dala se je ugrabiti, praebet (dovoljuje, dopušča) tibi vellere barbam Iuppiter Pers., sed prohibet paulumque umeri libare sinistri praebuit Stat., se sceleri ducem Cu. pustiti se izkoristiti za vodnika pri zločinu (zlodejstvu).

3. kazati: nudam suam pulchritudinem Ap.; metaf. (po)kazati, izkaz(ov)ati: Atticus Ciceroni singularem fidem praebuit N., rei publicae operam L. služiti, honorem alicui Plin., praebuit strenuum virum (= praebuit se strenuum virum) Ter.; večinoma refl.: O. idr., se misericordem, se virum Ci., talem se imperatorem praebuit N., in eos se severum vehementemque Ci., se dissimilem in utroque Ci., in litteris mittendis nimis exorabilem se Ci., utrisque se aequum (nepristranskega) Eutr., bene de se meritis se gratum Ci.; s predik. abl.: pari se virtute p. N. enako hrabrega (pogumnega) se kazati.

prìmjeriti -īm (ijek.), prìmeriti -īm (ek.)
1. umeriti
2. pomeriti: primjeriti izum o nekoliko zastarjelih sistema
3. pomeriti: gdje sam primjerio, rijetko da bih promašio
4. primeriti, pomeriti: primjeri ovaj razvitak politike s povjesnicom i sa životom naroda
5. prilagoditi, prirediti: klavirska pratnja je primjerena da podrži pjevačev glas

priplòditi prìplodīm prirediti

priudèsiti -ùdesīm prirediti: djeca spavaju, pa nam je lakše priudesiti putne stvari

processionner [-sjɔne] verbe transitif prirediti, organizirati sprevod, procesijo

prō-videō -ēre -vīdī -vīsum

1. prvi ali prej videti (in pozdraviti), pred seboj, od daleč, v dalj(av)o videti: Kom., Cels. idr., excusat, quod non providisset eum H., iacula in tenebris, ubi, quid petatur, procul provideri nequeat, inutilia esse L., providere navem Suet., e cuius (sc. phengitis lapidis) splendore per imagines, quidquid a tergo fieret, provideret Suet. Klas. le

2. metaf.
a) naprej (v bodočnost, v prihodnost) videti, pre(d)videti (pre(d)videvati): Pac. ap. Gell. idr., plus animo providere et praesentire C.; z obj.: Lucr., Iust. idr., medicus morbum ingravescentem ratione providet Ci., quae multo ante provideram Ci., omnia providens et cogitans et animadvertens deus Ci.; pass.: ante provisa tempestas Ci.; z ACI: quod fore Caesar providerat C.; z odvisnim vprašalnim stavkom: est boni consulis providere, quid futurum sit Ci.
b) (po)skrbeti za kaj; abs. = biti previden, biti na oprezu, oprezovati, opazovati; z dat.: Pl., Corn. idr., rei frumentariae C., saluti vestrae Ci., vitae hominum Ci., cui rei non erat provisum ab iis C.; abs.: Ter., ni consules providissent L., actum de te est, nisi provides Ci.; s finalnim stavkom: L., ut in perpetuā pace esse possitis, providebo Ci., provideat (naj poskrbi = naj prepreči) ne palam res agatur Ci.; proviso (abl. abs.) T. previdno, pazljivo, oprezno.
c) vnaprej preskrbeti (preskrbovati), priskrbeti (priskrbovati), oskrbeti (oskrbovati), dobaviti (dobavljati), prirediti (prirejati), pripraviti (pripravljati), ukreniti (ukrepati), kar je treba; z acc.: Petr., Vell. idr., arma, frumentum L., rem frumentariam, frumentum exercitui, frumentum in hiemem C., ea, quae ad usum navium pertinent C., multa Ci., multum in posterum Ci., consilia in posterum Ci. vse previdno pripraviti za prihodnost; pass: Ci., provisis etiam heredum in rem publicam opibus T. vnaprej utrdivši tudi oblast svojih dedičev nad državo, omnia velut adversus praesentem Hannibalem cauta provisaque fuerunt L.; z de: de re frumentariā C., de Brundisio atque illā orā Ci. — Od tod adj. pt. pr. prōvidens -entis, adv. prōvidenter previden, pazljiv, oprezen: homo Ci., dux cautus et provedens L., satis providens S., id ad eas res est providentius Ci. ep., providentissimus quisque T., providentissimus homo Plin. iun., providenter exornare S., quanto prudentius Ps.-Q. (Decl.), prudentissime constituere aliquid Ci.

ridurre^*

A) v. tr. (pres. riduco)

1. nazaj pripeljati:
ridurre alla memoria priklicati v spomin
ridurre il gregge all'ovile spraviti čredo v stajo (tudi pren.);
ridurre all'ubbidienza ukrotiti, pokoriti
ridurre al silenzio utišati

2. napraviti, delati; spremeniti, spreminjati (v):
ridurre qcn. cieco koga oslepiti, narediti slepega
ridurre una stanza a un letamaio spremeniti sobo v hlev
ridurre in frantumi zdrobiti

3. prirediti; prevesti, prevajati

4. zmanjšati, omejiti, omejevati; skrčiti:
ridurre il personale skrčiti osebje
ridurre le spese omejiti, zmanjšati stroške

5.
ridurre sul lastrico pren. spraviti na beraško palico
ridurre in fin di vita pren. pretepsti do smrti

6. mat. krčiti

7. kem. reducirati

8. med. reducirati, reponirati

B) ➞ ridursi v. rifl. (pres. mi riduco)

1. propasti, obnemoči:
ridursi all'elemosina obubožati, priti na beraško palico
si è ridotto a non poter più camminare tako je obnemogel, da ne more več hoditi

2. omejiti, omejevati se; skrčiti se

3. umakniti, umikati se na
PREGOVORI: Bacco, tabacco e Venere riducon l'uomo in cenere preg. pitje, ženska in tobak, do groba le korak

scampanare

A) v. intr. (pres. scampano)

1. pozvanjati

2. prirediti, prirejati mačjo godbo

3. obl. zvonasto se razširiti

B) v. tr. obl. zvonasto razširiti

sceneggiare v. tr. (pres. sceneggio)

1. prirediti, prirejati (za gledališče, film, televizijo), ekranizirati

2. film napisati scenarij

schmeißen ([schmiß] schmiss, geschmissen) vreči, (schleudern) zadegati, treščiti; eine Tür: zaloputniti, zatreščiti; (verderben) pokvariti; ein Studium, einen Job, eine Therapie: opustiti; (bewältigen) imeti v rokah, biti kos (čemu), uspeti (das werden wir schmeißen to nam bo uspelo); eine Runde: plačati; eine Party: prirediti; einen Trip: biti na; schmeißen mit metati (kaj); sich schmeißen vreči se; sich schmeißen in potegniti nase (obleko); ➞ werfen

square² [skwɛ́ə]

1. prehodni glagol
dati (čemu) kvadratasto ali četverokotno (četverooglato) obliko, napraviti (kaj), otesati četverooglato; dati (čemu) pravokotne robove; položiti (kaj) pravokotno
matematika kvadrirati (število); karirati (papir); urediti, razporediti (kaj) (by po, v skladu z)
prilagoditi, prirediti (kaj) (to čemu)
izravnati; uskladiti (with z)
saldirati; izplačati, zadovoljiti (koga)
šport končati (tekmo) neodločeno
sleng utišati, podkupiti (koga), "mazati" (komu)
navtika namestiti križe jambora pravokotno na ladijski trup

2. neprehodni glagol
napraviti, delati pravi kot; imeti četverooglato obliko; poševno sedeti (na sedlu); skladati se, ujemati se (o računu); biti v skladu (with z)
spraviti se v sklad; urediti svoje zadeve

5 squareed 5 na kvadrat (5²)
to square (up) accounts with s.o. poravnati račune s kom; (tudi figurativno), obračunati s kom
to square the circle kvadrirati krog, figurativno lotiti se nečesa nemogočega
to square one's conduct with one's principles uskladiti svoje obnašanje s svojimi načeli
to square one's conscience pomiriti si vest
to square one's elbows razširiti komolce, s komolci si napraviti (dobiti) prostor
to square a number kvadrirati število
to square o.s. with s.o. pogoditi se s kom, (zopet) se zlágati s kom
he tried to square the police sleng skušal je podkupiti policijo
to square one's shoulders figurativno ostati trdovraten, hoteti doseči svoje
to square a stone oklesati kamen na 4 ogle
to square a theory to fit the facts prilagoditi teorijo, da ustrera dejstvom (praksi)
the facts do not square with the theory dejstva se ne skladajo s teorijo
to square timber oklesati hlod (deblo)
to square one's way of living to (ali with) one's square means svoje življenje prilagoditi ali urediti ustrezno svojim dohodkom