Franja

izvúći izvúčem, izvúci izvúkoh ȉzvūče, ìzvūkao izvúkla
I.
1. izvleči: izvući koga, što iz ruševina
2. potegniti: izvući top na brdo
3. izdreti: izvući mač iz korica
4. izpuliti: izvući klinac kliještima, kleštima
5. izžrebati: izvući loz
6. mat. koreniti: izvući korijen
7. ekspr. dobiti: izvući šamar, batine
II. izvući se
1. izmakniti se: izvući se od posla
2. rešiti se, izmuzniti se: izvući se iz neprilike, iz škripca
3. pokazati se: izvući na svjetlo dana

kȉdnuti -nēm
1. potegniti: kidnuti revolver, nož, sablju, britku ćordu na neprijatelja
2. ekspr. pobrisati jo, popihati jo: na brzu ruku proda svoj dućan i kuću, pa kidnu bez zbogom nekud u Madžarsku

kȉnuti -nēm, vel. kȉni, aor. kȉnuh kȉnū
I.
1. potegniti, izvleči: kinuti nož, sablju
2. utrgati, ločiti: kinuti koga sa života
II. kinuti se pobrati se: kini mi se s očiju; kini mi se s duše pusti me pri miru, daj mi mir

lug² [lʌg]

1. prehodni glagol
vleči, vlačiti (along za seboj, about okoli)

2. neprehodni glagol
potegniti (at za kaj)

to lug at one's oars naporno veslati
figurativno to lug in(to) za lase privleči, neumestno kaj uvesti v razgovor

mȁznuti -nēm
1. potegniti, narediti premaz: uzmi perce i mazni jedanput sebe po očima
2. ekspr. udariti, švrkniti: maznuti konje preko leđa

mitziehen^*

1. vleči, potegniti (s seboj, za seboj); (umziehen) preseliti se skupaj z

2. bei etwas: sodelovati (pri)

3. figurativ držati korak z, narediti isto kot

mystifier [mistifje] verbe transitif (pre)varati, natvesti (komu), figuré potegniti (koga); mistificirati

se faire mystifier pustiti se prevarati, potegniti, mistificirati
je l'ai mystifié en lui faisant croire cette histoire invraisemblable potegnil sem ga, ko sem mu natvezel (ko mi je verjel) to neverjetno zgodbo

nàfārbati -am (n. Farbe)
1. nizko pog. pobarvati
2. očrniti: nafarbati koga u novinama
3. ekspr. potegniti: vidiš da su te nafarbali

nagaráviti nagàrāvīm, nàgaraviti -īm
I.
1. počrniti, očrniti, črno namazati: nagaraviti obrve
2. nasajiti, osajiti: oganj je nagaravio koru od drveta
3. ekspr. potegniti, ponorčevati se iz koga, s kom, nasamariti koga: ćiftice paze koga će da nagarave
II. nagaraviti se
1. črno se namazati
2. ekspr. osmešiti se: grdno li se on nagaravi

namadáriti -màdārīm, namadžáriti -màdžārīm ekspr. potegniti, speljati na led, nasankati: baš su te lijepo namadarili

nasúkati nàsūčēm
I.
1. nasukati, naviti: nasukati pređu, konac; nasukati cijevi pri tkanju
2. nagovoriti, napeljati na slabo, prevarati: nije to prvi put da ga pokušavaju ovako nasukati
3. zapeljati na sipino: nasukati lađu, brod
4. zapeljati s ceste: nasukao ih je na trotoar
5. ekspr. potegniti, nasankati
II. nasukati se
1. nasukati se, naviti se
2. nasesti: lađa se nasukala
3. doživeti neuspeh, propasti, na nič priti: hoće li njegov kompanjon ovdje prosperirati ili će se oba nasukati svaštarskim trgovčenjem po ovim zagorskim ćumezima

navúći navúčēm, oni navúkū, vel. navúci, navúikoh nȁvūče, nàvūkao navúkla, navúčen -a
I.
1. obleči: navući lijepe haljine
2. obuti: navući nove cipele
3. preobleči: čisto navučena postelja; navući navlaku na jastuk
4. pomakniti, potisniti: marama joj je bila navučena na čelo
5. nabrusiti: navući brijački nož; navući nož
6. potegniti: navući pokrivač preko glave
7. navleči: navući kamenje
8. nasršiti: navući obrve
9. natakniti: navući šešir na glavu
10. nakopati si: navući bolest, mržnju svojih drugova, na sebe sramotu, sebi bijedu na vrat
11. izzvati: to će im navući rat
12. speljati: navući koga na tanak led
II. navući se
1. obleči se
2. namučiti se: dosta sam se navukao kapetanovih kofera
3. narediti se: u sobi se navuče čitav suton
4. navuklo se oblačje pooblačilo se je; navukao ti se oblak na čelo zmračilo se ti je čelo

ob-dūcō -ere -dūxī -ductum (ob in dūcere)

I. (duco = vlečem)

1. pred ali čez kaj (po)vleči, prevleči, potegniti (potegovati, potezati), zagrniti (zagrinjati): vestem T. čez usta potegniti, vestem corpori, aulaea lectis Cu., seram Pr. zasuniti zapah, zapahniti vrata, ab utroque latere fossam obduxit C. je izkopal jarek; med.: obductā nocte (sc. caelo) N. ko je noč prevlekla (zagrnila) nebo, pod ogrinjalom noči, obductae caelo nubes Cu. nebo zagrinjajoči oblaki; metaf.: callum dolori o. Ci. (u)blažiti bolečino, frons obducta (sc. nube) H. mračno, o. frontem H., Q. ali vultūs Sen. ph. nagubančiti, (z)mračiti.

2. pokri(va)ti, zakri(va)ti, zagrniti (zagrinjati), prevleči, obda(ja)ti: trunci libro aut cortice obducuntur Ci., obducit pascua omnia iuncus V., obducta vulneri cicatrice Cu.; metaf.: obducta cicatrix (sc. rei publicae) Ci. zarasla rana, luctus annis obductus O. ozdravljena; toda: obductum verbis volgare dolorem V. pritajeno, obstructio obducta Ci. zakrita.

3. zapreti (zapirati), zakleniti (zaklepati): penetralia Lucan., fores Sen. tr.

4. poškodovati, raniti: stomachum Cael.

5. vase potegniti (potegovati, potezati) = (po)srkati, (po)srebati, (po)piti: Petr., venenum Ci., potionem Sen. ph. —

II. (duco = vodim, vedem) proti komu (čemu) voditi (vesti), (po)peljati, pred koga privesti (privajati, voditi), (pri)peljati, dovesti (dovajati): vim Gallicam obduc contra in acie exercitum: lue patrium hostili fusum sanguen sanguine Acc. ap., scortum uxori o. Pl. (Merc. argum.), Curium Ci. ep. kot kandidata za častno službo postavljati nasproti drugim; metaf.: postremum diem o. Ci. ep. še dodati.

Opomba: Sinkop. inf. pf. obduxe (= obduxisse): Pl. (Merc. argum.)

pluck² [plʌk]

1. prehodni glagol
trgati, odtrgati (sadje, cvetje); puliti, izpuliti (perje, lase, plevel); skubsti, oskubiti (perutnino); potegniti, vleči (za roko)
glasba prebirati strune
pogovorno oskubsti koga, nasankati koga
sleng vreči pri izpitu

2. neprehodni glagol
puliti, vleči (at za)
loviti, grabiti po čem

sleng to be plucked pasti pri izpitu
to pluck down ponižati
to have a crow to pluck with imeti s kom obračun
to pluck up one's courage (ali heart, spirits) zbrati pogum
to pluck up a crow ukvarjati se z jalovim delom
to pluck a pigeon nasankati budalo

pòtegliti -īm
1. potegniti: da i ja poteglim teret moje braće, koja su u nevolji
2. potegliti muku pretrpeti težave; grdnu je muku poteglila ta žena kod tolike djece
3. ekspr. popihati jo: potegliti kući

potégnuti (potéći) pòtēgnēm
I.
1. potegniti: potegnuti brod kraju
2. mahniti, udariti: potegao ga sabljom
3. izdreti: potegnuti mač iz korica
4. potegniti, srkniti: potegnuti iz boce
5. odpraviti se: potegnuti kući, na onaj svijet
6. zgrabiti: pak potegne koplje ubojito
7. bilo je potegni-povuci bilo je zelo hudo, zelo težko
II. potegnuti se
1. vreči se: potegnuti se kamenom na koga
2. zavleči se: potegli su se ovi poslovi

povúći povúčēm, povúci, povúkoh pȍvūče, pòvūkao povúkla
I.
1. potegniti: povući kola; povući jedan dim iz cigarete; povući koga za sobom, koga u bezdan; povući kočnicu potegniti zavoro; povući vodu u klozetu; povući novčanice iz opticaja; povući kraći kraj potegniti krajši konec, biti na slabšem; povući nogu začeti, dati pobudo, pokreniti, potegniti koga za seboj; povući posmrtno zvono naznaniti smrt koga
2. preklicati: povući naredenje preklicati ukaz; povući molbu, prijedlog, predlog, optužbu, naredbu
3. ekspr. potegniti: povući koga za nos
4. ekspr. potegniti, napiti se: on je dobro povukao
5. povući jarak izkopati jarek; povući zaključak skleniti; povući okidač, oroz sprožiti; povući pogled, oči umakniti pogled, oči; povući rogove popustiti; povući koga za jezik potegniti koga za jezik, izzvati koga k besedi; to će povući dalekosežne posljedice to bo imelo daljnosežne posledice; povući koga pred sud pritirati koga na sodišče, pred sodnika
II. povući se
1. potegniti se
2. umakniti se: vojska se povukla; povući se iz javnog života; ona se na neko vrijeme povukla na selo; sasvim se povukao od svijeta čisto se je zaprl vase

prae-dūcō -ere -dūxī -ductum (prae in dūcere) spredaj, pred kaj ali čim potegniti, narediti, zgraditi, postaviti: ex grandibus saxis sex pedum murum, quo nostr[or]um impetum tardarent, praeduxerant Galli C., fossamque et maceriam sex in altitudinem pedum praeduxerant (sc. copiae Gallorum) C., plateasque inaedificat fossas transversas viis praeducit C. izkopati jarek, qua deceat tutam castris praeducere fossam Tib., cum argento, aere, plumbo lineae praeducantur Plin., lineas ex argento nigras praeduci plerique mirantur Plin., pendentes maiore ex parte librant et lineas itineri praeducunt Plin. začrtati linije (po katerih naj se položi vodovod), praeductam obsessis parentibus fossam Sen. ph., neque fossam aut vallum praeduxerunt T., iubet (sc. dux) succedere bello munitumque latus laevo praeducere gyro Lucan., nunc omnia complent imbribus et calido praeducunt nubila Phoebo Lucan., aut fossas instant praeducere muris aut portarum aditus Sil., quis Apolline merso frigida damnatae praeduxit nubila menti? Stat.

prevúći prevúčēm, oni prevúkū, prevúci, prevúkoh prȅvūče, prèvūkao prevúkla, prevúčen -a
I.
1. potegniti: prevući kola preko jaruge; prevući gudalom preko žica
2. premazati, prevleči: prevući lakom; pod, patos prevući voskom
3. obleči: prevući stolicu korom, prevlakom
4. ekspr. prepeljati: prevući čete, trupe
II. prevući se
1. potegniti se
2. prevleči se: pod belom mesečinom se prevukla ta duga kolona; ako u otopinu bakrenog sulfata stavimo štapić cinka, površina će se prevući bakrom
3. začrtati se: na čelu prevukla se tajanstvena zbilja

prō-dūcō -ere -dūxī -ductum (prō in dūcere)

I.

1. (pri)peljati naprej, (pri)peljati (voziti) pred koga, privesti (privajati), prinesti (prinašati): Pl., Col., Petr., Cael. idr., equos, iumenta C., eo duces producuntur C., scamnum lecto O. prinesti pred posteljo; occ. (kot voj. t.t.) vojsko (vojaštvo, vojake) izpeljati, zaukazati, da vojska (vojaštvo, vojaki) odrine(jo) (se dvigne(jo)), dvigniti se (odriniti) z vojsko (vojaštvom, vojaki), (od)peljati vojake, vojsko v boj: Pl. idr., milia peditum N., milites centuriatim C., copias pro castris C., exercitum in aciem N., producere aciem Iust.

2.
a) (kot držpr. t.t.) vpelj(ev)ati, postaviti (postavljati), spraviti (spravljati), (pri)peljati, privesti (privajati, voditi) koga (pred koga, kam), vključiti (vključevati), dati (omogočiti) komu nastop: aliquem in consilium Cu., aliquem testem in Sestium, testem in iudicium, harum rerum auctores testesque Ci., servos C. (kot priče), puerum Ci. ali pignora deorum Q. ali pueros in epilogum Q. (da bi z njimi zbudil usmiljenje), produci e carcere Ci., producere gladiatores ad forum C. (namreč iz ječe), aliquem capite involuto ad necem producere Ci., aliquem producere, ut securi feriatur Ci., servos ad supplicium Ci., aliquem catenatum Suet.; poseb. o ljudskih tribunih, ki so državljane, uradnike idr. pozivali pred narodne zbore, da bi izrekli svoje mnenje v kaki zadevi ali pričali: aliquem in conspectum populi Romani Ci., aliquem ad populum L., consules producti in contionem Ci.; podobno: pro rostris productus Suet.; tudi abs.: productus est ab eo Cn. Pompeius Ci., producto Iugurthā S.
b) (igralce, gladiatorje idr.) privesti, pripeljati, spraviti na oder, v cirkus, dati (omogočiti) komu nastop: Ci. ep., Lucan. idr., histrionem, in circo aurigas cursoresque et confectores ferarum Suet.; tudi = kaj na oder spraviti (spravljati), predstaviti (predstavljati), prikaz(ov)ati: nihil ab hoc (sc. Roscio) pravum et perversum produci posse arbitrabantur Ci., obscaenitates in scaenam usque productae Sen. ph.
c) razkaz(ov)ati, na ogled postaviti (postavljati): Armeniae regem Suet.
d) naprodaj (na trg) (pri)peljati: ancillam Ter., familiam alicuius venalem Suet., omnes (sc. servos) produxi ac vendidi Ter.
e) sprevajati, (po)spremiti (spremljati): aliquem, aliquem rus Ter., aliquem ad balneas Ap., nova nupta producit virum O., tua funera mater produxi V. pospremila sem te, mrtveca, šla sem za tvojim pogrebom, producere longum funus ad tumulos Lucan., nigrae sollemnia pompae producere Stat.
f) pripeljati koga kot (so)udeleženca pri kakem podjetju, podvigu: quos singuli binos produxerant Suet.

3.
a) zapelj(ev)ati, spelj(ev)ati, zavesti (zavajati), zvoditi (zvajati), (z)vabiti (zvabljati): aliquem dolo in proelium N., fugā aliquem longius Hirt., notitiā Septimi productus navem conscendit C., quo discordia cives produxit V.
b) dovesti (pripeljati, spraviti) koga do česa, kreniti, nagniti (nagibati) koga, da(ja)ti komu vzgib (spodbudo): quoniam unā cum oratoris officiis producti sumus, ut de orationis partibus loqueremur Corn., ut productus studiis et viribus ultra facile procurras Corn., nulla sponsione ad hoc productus Plin.

4. metaf. spraviti (spravljati) kaj pred koga, razode(va)ti, odkri(va)ti, razkri(va)ti komu kaj: occulta ad patres crimina Iuv. —

II.

1. dalje (naprej) (po)peljati, naprej pomakniti (pomikati), nategniti (nategovati, natezati), raztegniti (raztegovati, raztezati): paululum cornu L., unam navem longius C., mediam aciem Front., producta longius acie C., ferrum incude Iuv., dentibus pelles Mart., supercilium acu Iuv. kvišku potegniti, lineas ex argento nigras Plin. potezati, potegovati, vleči, cunctantem bovem Col. naprej potegniti, za sebo potegniti (naspr. proccurentem retrahere); metaf.: ignes in flammas O. (za)netiti; (pri izgovarjavi) zategniti (zategovati, zatezati), potegniti, podaljšati (podaljševati): primam litteram Ci., syllabam Q., Gell., fiat, ut producatur (sc. syllaba), quae nunc correptius exit O.; n. pl. subst.: producta breviare Hier. (naspr. brevia producere); (v časovnem pomenu)
a) raztegniti (raztegovati, raztezati), potegniti, (za)vleči (zavlačevati), podaljš(ev)ati: sermonem in multam noctem Ci., convivium ad multam noctem Ci., iucunde cenam produximus H. dolgo in prijetno smo obedovali, spem vitae eo usque T., somnum ultra primum lucem Suet., pauperi vitam Pl., vitam ad … Ci. živeti do … , produxi vitam N. životaril sem; pesn.: te vivae producent lucernae, dum … H. naj ti dajo obstoj (bivanje).
b) prebi(ja)ti, preživeti (preživljati): diem Ter., noctem Mart.; occ. odložiti (odlagati), preložiti (prelagati), zavleči (zavlačevati): rem in hiemem C., res producitur C. se vleče.
c) (po)norčevati se iz koga, (pre)varati koga, voditi koga za nos, (pre)slepiti koga: aliquem falsa spe Ter. vleči za nos z lažnim (s praznim) upanjem = pitati koga s prazno žlico, condicionibus hunc, quoad potest, producit Ci.

2. (vz)rediti (vzrejati), gojiti, vzgojiti (vzgajati): audientem dicto filiam Pl., filiolam turpem Iuv., illud scelus Ter., subolem H., principes liberos T., laevo monitu pueros avaros Iuv., tempus producit semen in aristas O., qui te produxit, arbos H.; occ. roditi (rojevati), ustvariti (ustvarjati): hominum corpora V., filiam Pl., liberos Luc., nova (sc. vocabula) quae genitor produxerit usus H., magnanimus nos natura produxit Sen. ph.

3. pomakniti (pomikati), povzdigniti (povzdigovati) na višjo stopnjo, poviš(ev)ati v službi, odlikovati, poveč(ev)ati, pospešiti (pospeševati) rast česa, čemu: aliquem ad dignitatem Ci., aliquem ad magna et honorata ministeria Cu., eum omni genere honoris L.; tudi samo producere aliquem Ci., Sen. ph., quos producunt divitiae Luc. fr., sibi carnem producentes Cels. — Od tod adj. pt. pf. prōductus 3, adv. -ē

1. raztegnjen, podaljšan, dolg: Q., productiore cornu sinistro (sc. ibat manus equitum) T., productissimum sarmentum, flagellum Col. najviše zrasla, neve minor neu sit quinto productior actu fabula H.

2. metaf.
a) zategnjen, dolg (naspr. correptus, brevis, correpte, breviter): Don., extrema (sc. syllaba) producta atque longa Ci., syllabam productam pronuntiare Gell., littera Ci., nomen Ci. (s pristavljenim zlogom) podaljšano ali izpeljano v podaljšani obliki, producte dicere syllabam Gell., producte dici Ci.
b) zatezajoč se, (dolgo) trajajoč, (dolgo) vlekoč se, dolgotrajen, vztrajen: exitus (sc. orationis) Ci., dolores longinquitate producti vehementius torquent Ci., docuit productius ieiunare Aug. — Subst. prōducta -ōrum, n (= gr. προηγμένα) odličnejše (imenitnejše) reči (stvari, zadeve), ki po stoiškem nauku sicer niso čisto dobro, pa jim vendar gre prednost pred drugimi, če si jih sme človek izbirati, npr. zdravje, lepota idr.: Ci., Sen. ph.

Opomba: Star. inf. pf. produxe (= produxisse): non tu eum rus hinc modo produxe aibas? Ter.