Franja

Zadetki iskanja

  • mind2 [máind]

    1. prehodni glagol
    paziti na kaj, meniti se za kaj, skrbeti, brigati, ozirati se na kaj; nasprotovati, ugovarjati
    arhaično spomniti (of na)
    spomniti se na kaj

    2. neprehodni glagol
    paziti; biti proti

    to mind one's book pridno se učiti
    to mind one's own business pometati pred svojim pragom, brigati se zase
    if you don't mind če nimaš nič proti
    don't mind me ne oziraj se name, ne pusti se motiti
    would you mind coming! bi prišel, prosim!
    do you mind my smoking? imaš kaj proti, če kadim?
    pogovorno mind you write glej, da boš pisal
    pogovorno I don't mind if I do prav rad to storim
    mind and do that pazi, da boš to res storil
    sleng to mind one's eye biti previden
    mind (yon)! zapomni si!
    never mind! nič ne de, ni važno, ne vznemirjaj se, ne oziraj se na to!
    never mind him! ne brigaj se zanj!
    sleng mind out! pazi, umakni se!
    he minds a great deal je proti, zelo ga moti
    to mind one's P's and Q's biti previden v besedah in vedenju
    I shouldn't mind (a drink) rad bi (kaj popil), nimam nič proti
    mind the step! pazi na stopnico!
  • mop2 [mɔp] prehodni glagol
    pobrisati, obrisati s krpo za pod

    sleng to mop the floor with s.o. pometati s kom, popolnoma premagati
    to mop one's face otreti si obraz
    to mop up (with, from) pobrisati (s čim, s česa); sleng pograbiti (dobiček); vojska razpršiti ali pobiti osamljene sovražnikove skupine; britanska angleščina, sleng lokati, polokati
  • oignon [ɔnjɔ̃] masculin čebula; čebulica; familier stara, velika žepna ura; médecine trda koža na nožnem palcu

    soupe féminin à l'oignon čebulna juha
    oignon de tulipe tulipanova čebulica
    en rang d'oignons v eni sami črti
    vêtu comme un oignon debelo oblečen
    pelure féminin d'oignon (figuré) svetlo rdeče vino
    il a fait un travail aux petits oignons opravil je delo skrbno
    s'occuper de ses oignons brigati se za svoje posle, (figuré) pometati pred svojim pragom
  • pomêsti (-mêtem) | pométati (-am) perf., imperf.

    1. spazzare, scopare

    2. spazzare via; sfatare:
    pomesti pred svojim pragom spazzare davanti a casa propria
    pomesti z zastarelimi idejami sfatare le idee antiquate

    3. pometati (pri premikanju dotikati se česa) pren. arrivare a:
    krilo pometa po tleh la gonna le arriva a terra
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. pomesti skledo testenin spolverare un piatto di pastasciutta
    pren. pometati s kom maltrattare, strapazzare qcn.
    PREGOVORI:
    nova metla dobro pometa granata nuova spazza bene tre giorni
  • prȁg prȁga m, mest. na pràgu, mn. prȁgovi
    1. prag: prag od sobe, od kuće; ja sjedim na pragu; došao je i odmah s -a pitao in je precej pri vratih vprašal; prijeći, preći preko -a stopiti čez prag; obijati, obilaziti tude pragove prosjačiti pred tujimi pragi; pusti pijetla na prag; prag on hoće i u kuću vsiljivec hoče vedno več; čistiti, mesti pred svojim -om pometati pred svojim pragom
    2. železniški prag: oslonac željezničke pruge su drveni ili betonski pragovi
    3. katarakt, brzica: nilski -ovi; Drina teče preko svojih pragova
    4. geogr. prag, podmorski greben: Atlas se nastavlja podmorskim pragom na Siciliju
    5. ekspr. domovina, domača hiša: da oslobodimo svoj domaći prag
    6. psih. dražljajski prag: prag osjeta
  • ruīna -ae, f (ruere)

    1. zalet, zagon, napad, strmoglavljenje (strmoglavljanje): primi ruinam dant sonitu ingenti V. planejo (se zaženejo) drug na drugega.

    2. pàd, pádec, padanje, udiranje: Pr., Amm., Cael. idr., grandinis Lucr., iumentorum L., aulaea ruinas … fecere H. so se zrušili, dare equitum peditumque ruinas Lucr. pometati (podreti, povalíti) konjenike in pešce, ruina poli Val. Fl. grom, ruina caeli V. ploha, naliv, silna nevihta, líjavica (lijávica), pljuskavica, polivka.

    3. occ. udor, podor, razpàd, razpadanje, razsip, podrtje, podiranje, udiranje, porušitev, zrušenje, zrušitev stavbe, zgradbe: Auct. b. Alx., Sen. ph., Suet., Vell. idr., repentinā ruinā pars eius turris concidit C., (sc. conclavis) ruinā oppressum interire Ci., loca vasta convolsa ruinā V., ruinam dare, trahere V. zrušiti se, Capitolio ruinas parare H. groziti (pretiti) z uničenjem; meton. porušena stavba (zgradba), razvalina, ruševina, podrtija, ruína: flumina ad lavandam hanc ruinam iugis montium obiter duxere Plin.; klas. le v pl. razvaline, ruševine: Sen. ph., Vell. idr., ruinae Thebarum, templorum L., Sagunti ruinae nostris capitibus incident L., ruinae Iliaceae, Pergameae V.

    4. metaf.
    a) pàd, pádec, padanje = spodrsljaj, zmota, napaka, pregrešek, zmeda, zmešnjava: facere ruinas Lucr., Ci., Plin., Sen. ph., Vell.
    b) pàd, pádec, padanje α) nezgoda, zoprnija, nesreča, uničenje, pogíbel, poguba, propàd, propádanje, polom, razsulo, zaton, prevrat: rerum nostrarum L., ruinae fortunarum tuarum Ci., subitae fundatissimae familiae ruinae Ci., quantis fatigaret ruinis H., aetatis facta est tanta ruina meae O., ruinas edere Ci. uničiti, ruina soceri T., ruina Hannibalis L. poraz = strage ac ruinā Gallos fundere L. β) pesn. smrt: ille dies utramque ducet ruinam H. nama bo obema zadal smrt; meton. (o osebah, ki povzročajo nesrečo ali so tvorci prevrata) poguba, pogíbel = razdiralec, podiralec, rušilec, rušitelj, uničevalec: ruina rei publicae Ci., ruina publicanorum Ci. (o Pizonu in Gabiniju).
  • schwingen (schwang, geschwungen) vihteti, zavihteti (sich se); Vögel die Flügel: zamahniti z; den Flachs: otepati; intransitiv Physik, Technik nihati, zanihati, vibrirati; Turner: kolebati; Brücke, Bogen usw.: peti se, bočiti se; Ton: zveneti, pozvanjati; in jemandes Worten/Stimme: pozvanjati; bei der Skifahrt: vijugati; sich in einem Bogen schwingen viti se v loku; das Tanzbein schwingen plesati; den Besen schwingen pometati; das Glas schwingen popivati, pijančevati; die große Klappe schwingen širokoustiti se
  • uscio m (pl. -sci) vrata; vhod:
    l'uscio di casa hišna vrata
    l'uscio di strada vhod z ulice
    a uscio a uscio od vrat do vrat
    a uscio e bottega pren. pog. tik zraven
    tra l'uscio e il muro pren. v škripcih, v zagati
    essere secco, magro come un uscio pren. biti suh kot trska
    farsi sull'uscio pogledati na prag
    ha il malanno e l'uscio addosso pren. tepe ga usoda; je žrtev slabe šale
    infilare, prendere l'uscio popihati jo
    non fermarsi al primo uscio pren. ne se zaleteti s prvo izbiro, odločitvijo
    non se ne trova al primo uscio pren. kaj takega ne najdeš povsod
    spazzare al proprio uscio pren. pometati pred svojim pragom
  • wipe [wáip]

    1. samostalnik
    brisanje, sušenje
    figurativno (nepričakovan) udarec s strani
    figurativno porogljiva opazka
    sleng žepni robec

    to give s.th. a wipe obrisati kaj
    to give s.o. a wipe zagosti jo komu

    2. prehodni glagol
    (o)brisati, otreti, (o)čistiti
    tehnično mehko spajkati
    sleng udariti, pretepsti, namahati

    to wipe s.o.'s eye sleng zasenčiti, izpodriniti koga
    to wipe the floor with s.o. sleng brezobzirno ravnati, "pometati" s kom
    to be wiped (down) with an oaken towel figurativno hudo tepen biti
  • чистить čistiti, snažiti;
    ч. картошки lupiti krompir;
    ч. трубы ometati dimnike;
    ч. улицу pometati ulico;
    ч. рыбу oluskavati ribo