Franja

sub-moveō (sum-moveō) -ēre -mōvī -mōtum (sub in movēre)

1. odpraviti (odpravljati), odgnati (odganjati), oddaljiti (oddaljevati), odstraniti (odstranjevati): Aur., submovere inertes strictis gladiis L., instantes O., alios longe submotos arcet harena V., nec tyrannicidae (sc. imago) ullo alio casu summoveri (sc. potest) Q., gemitus suspirio tectus animam paene submovit Petr. me je skoraj zadušilo; med.: submotis nubibus V. ko se megle dvignejo, iz megel, ki so se dvignile. Od kod? z abl.: aliquem orbe suo O., quae (sc. Niobe) modo Latois populum summoverat aris O.; s praep. a: coniugem et liberos procul a furentibus T., aliquem a conspectu (sc. suo) Val. Max., Iust.

2. occ.
a) odvrniti (odvračati), udržati, zadrž(ev)ati: siquem tellus extrema refuso summovet oceano V.
b) odpraviti (odpravljati) = (za)ukazati komu umakniti se, veleti komu odstopiti (oditi): iubet … recusantes nostros advocatos submoveri Ci., submovere (sc. Academiam) non audeo Ci., summota contione Ci., summovere legatos L., cum pro tribunali quaedam ageret … starentque summoto populo accusator et reus L., summotis arbitris L., Cu., summoto Lysandro N., submoto eo (sc. Caesare) Vell.; poseb. kot t.t. (o liktorju) odpraviti (odpravljati), s poti spraviti (spravljati), odstraniti (odstranjevati), odriniti (odrivati) ljudi, ki so v napoto prihajajočim oblastnikom, zaukazati (veleti) jim umakniti se ali narediti (delati) prostor: lictor, submove turbam et da viam domino L., summovere populum L., obvios Val. Max., nemo submovebatur Plin. iun.; abs. = narediti (napraviti, delati, pripraviti) prostor: submoveri Laetorius iubet L., lictores submoventes L., consul lictores misit, qui submovendo iter ad praetorium facerent L., per vacuum in summoto locum cuneo irruperunt L.; od tod abl. abs.: lictor apparuit, summoto incesserunt L. ko je bil narejen prostor; brezos. z dat. osebe, ki se ji dela prostor: felix est L. Sulla, quod illi descendenti ad forum gladio submovetur … ? Sen. ph., is, cui submovetur, non felicior eo, quem lictor semita deicit Sen. ph.; pren.: neque consularis summovet lictor miseros tumultus mentis H.
c) pregnati (preganjati), (od)poditi, prepoditi, zapoditi, zavrniti (zavračati), nazaj potisniti (potiskati): Eutr., Fl., Vop. idr., nostros longius Hirt., avide ruentes barbaros Cu., procul amne Macedonum copias Cu., postquam … statione summotos hostium lembos audivit L., reliquos a porta paulum summovit C., summovere victorem hostem a vallo L., hostes ex muro ac turribus submoventur C., summovere cohortes sub murum C., hostes ab Alpibus in Italiam S. fr., summotis velut in aliam insulam hostibus T., hostes ex agro Romano trans Anienem submovere L., Germanos ultra Albim fluvium Suet.
d) (iz domovine v tujino) pregnati (preganjati), izgnati (izganjati), (od)poditi: summotum studio defendis amico O., qui sum summotus ad Histrum O., summotum patriā proscindere O., ut … Pyladen urbe atque Italiā summoverit Suet., summovere philosophos ab urbe Plin. iun.
e) s prodajo stran spraviti (spravljati), proda(ja)ti: agnos, oves Col.
f) kaj čemu odtegniti (odtegovati, odtezati), odvze(ma)ti: arte nefandā summota est capiti tabes Lucan.
g) kako področje (lokacijo), kak kraj dalje ven pomakniti (pomikati), premakniti (premikati), premestiti (premeščati), nazaj potisniti (potiskati): marisque … urges summovere litora H., maria proiectis molibus submoventur Sen. rh.
h) kako področje, kak kraj odmakniti (odmikati), ločiti (ločevati) od drugega: terrae, quas natura longe submoverat Cu., submotae vastius terrae Mel. široma ločene ena od druge, Isthmos Aegaeum mare ab Ionio submovens Mel., ubi Alpes Germaniam ab Italia submovent Plin., in summoto loco partis meridianae murorum Amm. na izstopajočem delu (mestu). Od tod adj. pt. pf. submōtus 3 stran ležeč (stoječ), skrit: hic spelunca fuit, vasto submōta recessu V., submotae terrae Mel., submotus locus Amm.

3. metaf.
a) koga od česa odvrniti (odvračati), nagniti (nagibati), pripraviti koga do česa, (pri)siliti koga, da kaj opusti, da se izogne čemu: quem (sc. legatum) ad summovendos a bello Antiochum et Ptolemaeum reges misistis L., ut … magnitudine poenae a maleficio summoverentur Ci., solā formidine oppidanos a propugnandi studio summoturus Amm. (od)vzeti meščanom voljo braniti se.
b) α) koga pri čem zavrniti (zavračati), koga od česa izključiti (izključevati), ne pripustiti (pripuščati) k čemu, ne dovoliti (dovoljevati) komu česa: absentes petitione honorum Suet., athletarum spectaculo muliebre secus omne Suet., quid … crudelius quam homines honestis parentibus ac maioribus natos a re publica (od državne uprave) summoveri? Q., neminem ab eius latere (od zaupnega občevanja z njim) summovere Lamp. β) koga iz kake javne službe, s kakega častnega mesta (položaja, funkcije) odstraniti (odstranjevati), odpustiti (odpuščati), koga spraviti (spravljati) ob službo, koga odsloviti (odslavljati): aliquem administratione rei publicae Suet. = aliquem a re publica Vell., aliquem a proconsulatu Plin. iun., ministeria seniora summovere Lamp.; occ. (pesn.) izpodriniti (izpodrivati), spodriniti (spodrivati) koga (z njegovega položaja): dispeream, ni submosses (cj. plpf. v pomenu fut. II) omnes (sc. aemulos) H.
c) kaj odstraniti (odstranjevati), (iz)brisati iz česa: cum alia iure (na osnovi prava, na pravnem temelju) summoveantur Q., libros … tamquam subditos summovere familiā Q., sumendae voces a plebe summotae (po novejših izdajah semotae) Petr. ljudski govorici tuje besede.
d) α) odvrniti (odvračati) kaj od česa: silva … frondibus … Phoebeos submovet ictus O., summovisse hiemem tecto Lucan., quae (sc. cryptoporticus) … aquilonem inhibet summovetque Plin. iun. β) kako stanje odgnati (odganjati), pregnati (preganjati), (pre)poditi, odpraviti (odpravljati): informes hiemes reducit Iuppiter, idem summovet H., summovere regnum (samodrštvo, tiranijo) Plin. iun., dolores Cels., querelam Ph., summotus pudor H. premagan.
e) česa ne rabiti, ne dovoliti (dovoljevati) (upo)rabe, ne trpeti, ne prenašati: submovendum vero est utrumque ambitus genus Q., summovere mendacem … superstitionem Val. Max.
f) zavrniti (zavračati) koga ali kaj = ne pripustiti (pripuščati) koga, česa k čemu, ne ozreti (ozirati) se na kaj, ne upoštevati česa, vnemar pustiti (puščati) kaj pri čem: tabellas e quaestione Val. Max., sermonem a persona iudicis aversum … quidam in totum a prooemio summovent Q.
g) s prepovedjo odpraviti (odpravljati), prepovedati (prepovedovati): aurum a vestibus Vop. prepovedati rabo zlata na obleki.

super-indūcō -ere -dūxī -ductum (super in indūcere)

1. (od) zgoraj, povrh(u) prevleči: tabellas cerā Iust.

2. metaf.
a) (pri)poditi, (pri)gnati, (pri)dreviti, poslati (pošiljati) nad koga: eis principes Vulg., in aliquem magnum malum Vulg.
b) povrh(u) (vrh(u) tega, nato) še omeniti (omenjati): dispositionem caeli Tert.

terreō -ēre, terruī, territum (iz *terseo; indoev. kor. *teres- (*ters-, *tres-) tresti se, razširjen iz kor. *ter- [prim. skr. taraláḥ tresoč se]; prim. skr. trásati trese se, trastáḥ tresoč se, gr. τρέω [iz *τρέσω] tresem se, bežim, ἔτερσεν = ἐφόβησεν, ἄ-τρεστος neustrašen, lat. terror, tremo, sl. tresti, tresti se, lit. trišù tresem se, trìmti stresti se) „povzročiti, da se kdo (s)trese“

1. spraviti (spravljati) v strah, navda(ja)ti s strahom (grozo), strašiti, ustrašiti, ostrašiti, prestrašiti, (u)strahovati, plašiti, splašiti, preplašiti, zaplašiti, uplašiti; v pass. (tudi) ustrašiti se, prestrašiti se, (s)plašiti se, preplašiti se, (z)bati se: vi lacessere et terrere coepit Ci., ultro territuri succlamationibus L.; z obj.: suae quemque malae cogitationes terrent Ci.; multum ad terrendos nostros valuit clamor C.; poleg obj. še abl. instrumenti: urbem incendiis Ci., aliquem metu Cels., aliquem mortis (sc. supplicii) metu Cu., omnipotens tonitruque et fulgure terruit orbem O.; pass.: terreri furiarum taedis Ci., metu terreri Ci., Cu. splašiti se, preplašiti se, (z)bati se (včasih se pass. sloveni z act.: strah in groza obide (obhaja), spreleti (spreletava) koga), pars territos confirmare S., territus hoste novo O.; z loc.: territus animi (v srcu) S., L.; s pro: nec dubito te quoque eādem cogitatione terreri pro istis, quae … Plin. iun. S konstrukcijo glag. timendi: terruit urbem … , grave ne rediret saeculum Pyrrhae H., Samnites territi, ne … opprimerentur L.

2. occ.
a) (pre)plašiti, splašiti, pognati, pregnati, (s)poditi, prepoditi, odpoditi: sonitu terrebis aves V., feras terrere fugaces V., profugam (sc. Io) per totum terruit orbem O.
b) odvrniti (odvračati), (pre)poditi, zaplašiti, (pre)plašiti, (pre)strašiti, zastrašiti (zastraševati), plašeč odvrniti (odvračati): a repetundā libertate S. fr.; po konstrukciji glag. timendi: quominus libere hostes insequerentur, terrere C., memoria (sc. eos) terrebat, ne rem committerent L.; z inf.: inimicos loqui terrent amplitudine potestatis Amm., terreor tantis insistere umbris Ps.-V. (Cul.).

tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
I.
1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
12. nesti: ova puška daleko tjera
13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
II. tjerati se
1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
2. tiščati (na stran): tjera me napolje
3. poditi se: tjeraše se po polju široku
4. izbijati se: klin se klinom tjera
5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi

trūdō -ere, trūsī, trūsum (indoev. baza *tr(H)-eu̯-d- tlačiti, stiskati iz kor. *ter(H)- treti, zatirati; prim. sl. trud, truditi se, truden, got. usþriutan povzročati težave, þrjóta utruditi (se), þrot pomanjkanje, þrēat moč, pritisk, stvnem. driozan nadlegovati, nem. verdrie§en)

1. suniti (suvati), pahniti (pehati), (po)riniti, poriniti (porivati) (proč, od), potisniti (potiskati) (proč, od), odriniti (odrivati), (od)suniti, (po)gnati, goniti, (po)tirati: Lucr., Mart., Amm., Cl. idr., et trahi et trudi Pl., hostes T., cohortes trudebantur in paludem T., apros in plagas H., glaciem cum flumina trudunt V., trudentes (odrivajoč) pectore montes V.

2. occ.
a) (o rastl.) pognati (poganjati), spustiti (spuščati): pampinus trudit gemmas V., se trudunt gemmae V., truditur e sicco radix ligno V.
b) povzročiti, da kaj (npr. voda, para) raste (narašča, se dviga, se krepi), dvigniti (dvigati, dvigovati): quas mihi tenebras trudis? Pl. kaj mi hočeš natvesti?; med. = rasti, naraščati: fecundus aquae truditur latex Cl.

3. metaf. suniti (suvati), potisniti (potiskati), (od)gnati, pregnati (preganjati), (od)poditi, prepoditi: fallacia alia aliam trudit Ter. pride ena za drugo, truditur dies die H., vita truditur Sen. ph., sic vita truditur Petr. tako se prebijamo skozi življenje, in arma trudi T., in quae (sc. comitia) omnibus invitis trudit noster Magnus Auli filium Ci. poriva naprej.

vexō -āre -āvī -ātum (intens. k vehere?)

1. sem in tja gibati, premikati, gnati, poditi, dreviti, pehati, vleči, stres(a)ti ipd.: Vell., Gell. idr., venti vexant nubila O., quam (sc. Scyllam) fama secuta est … Dulichias vexasse rates V., navigia vexata Lucr.. venti vis … montis supremos … vexant Lucr., (sc. vector) per confragosa vexabitur Ci., Lact., in turba vexatus Suet. sem in tja pehan, clades regionum vexatarum T. (sc. terrae motu) Iust.

2. metaf.
a) koga nadlegovati, gnjaviti, stiskati, mučiti, trapiti, trpinčiti, grdo (nasilno) ravnati s kom, poškodovati, (po)kvariti: cum Hannibal Italiam vexaret Ca. ap. Gell., Caesar ad vexandos hostes profectus C., uxorem vexavistis, raptavistis Ci., cives vexati, verberati, necati Ci., vexare senatum Ci., rem publicam, omni scelere vexare rem pubicam Ci., quos locorum asperitas hostiliter vexavit L., vexati omnes … difficultate viae L., Antigonus saepe in itineribus vexabatur N., comae vexatae O. skodrani, rosae vexatae Mart. zmečkane, napol ovenele, aspera tussis fauces vexat Mart., quem humor vexat, vexari grandine Plin., immodicis imbribus terram vexari posse Sen. ph. lahko utrpi škodo, anser non dubitavit crus meum morsu vexare Petr., vexare vestem solo Petr. (o)guliti; od tod v obscenem pomenu: vexare maritum Petr., Mart., Aus.; abs.: rapere, trahere, vexare Aur. ropati, pleniti, stiskati; subst. pt. pf. vexāta -ōrum, n zmečkanine, udarnine, otiske, otiščanci, žulji ipd.: Cels., Plin.
b) occ. α) pokončati (pokončevati, pokončavati), (o)pustošiti, (o)pleniti, (o)globiti: Galliam, Gallorum agros C., agros vectigales vexatos, Sicilia vexata est a Carthaginiensibus, fana vexata, bello vastabitur Italia, vexabuntur urbe, vexare nobilium bona Ci., pecuniam S. zapravljati. β) (duševno) nadlegovati, mučiti, trapiti, vznemiriti (vznemirjati), (pre)plašiti: qui omnia divina vexarint Ci., vexare aliquem honestissimis condicionibus Ci., sollicitudo vexat impios Ci., cum (sc. Fulvia) … terroribus vexaretur N., conscientia mentem excitam vexabat S., mentem mariti vexare Iuv., conscientiā, invidiā vexari S. γ) (po)lotiti (lotevati) se koga, prevze(ma)ti koga, navda(ja)ti koga: civitatis mores luxuria vexabat S., me honoris cupido vexabat S. δ) (ustno ali pis(me)no) koga napasti (napadati), trdo prije(ma)ti, v nič dajati (devati) koga, kaj, (o)zmerjati, (o)psovati ipd.: vexare aliquem contumeliis, probris Ci., Cato Pisonem eis verbis vexavit Ci., vexatur Theophrastus et libris et scholis omnium philosophorum Ci., res eas, quas gesseram, vexare Ci.

víjati vîjām, vîjān -a
I.
1. goniti, poditi: vijati divljač
2. vrteti: vijati glavom
3. vihrati, viharno voditi: vijati kolom
4. divjati: velike su mu muke dušom vijale
II. vijati se
1. poditi se
2. viti se, zvijati se: vija se barjak

vìtlati -ām
I.
1. motati: vitlati pređu
2. mahati: vitlati sabljom; bikovi ljutito vitlaju rogovima
3. vrtinčiti: vjetar vitla lišće, prašinu
4. poditi: vitlati kokoši i ćurke po avliji
5. poditi se, potepati se: inače mačak vitla cijelu noć
II. vitlati se
1. vrteti se: ventilator poče se vitlati
2. plapolati: gledaj kako se vitlaju pera u kukuruza
3. poditi se: par golubova veselo se vitla u vazduhu
4. preganjati se: da se braća tako vitlaju, to je slabost naša

виганя́ти -ня́ю недок., izgánjati -am nedov., podíti |koga| -ím nedov.

гнать gnati, goniti, poditi; preganjati; (les) plaviti;
г. водку kuhati žganje;
г. в. шею (взашей) surovo izgnati; (vulg.)
гони деньги! denar sem!;
г. мяч (šport.) driblati žogo;

прогонять, прогнать (po)gnati, preganjati, pregnati; (s)poditi;
прогнать сквозь строй šibati: vojak je moral skozi vrsto s šibami opremljenih vojakov (kazen v carski vojski)

разгуливать, разгуять² zabavati se, (s)poditi (neprijetno čustvo); preganjati, pregnati (spanec);
пойду разгулять мою грусть pojdem na sprehod, da si preženem žalost;

турить, турнуть (s)poditi, odganjati, odgnati

aperrear poditi s psi; mučiti, nadlegovati

aperrearse zmučiti se, utruditi se; koprneti (tras po)

bacchor -ārī -ātus sum (Bacchus)

I. intr.

1. bakhovo obhajati, Bakhov praznik slaviti: Baccha bacchans Pl., bacchari cum aliquo Plin.; od tod bacchantēs -ium (pesn. -um), f = Bacchae, bakhantke: bacchantium fremitus, bacchantium lusus Cu., similes bacchantibus Cu., Cithaeron … bacchantum voce sonabat O., bacchantum ritu O.

2. pren.
a) (o ljudeh nasploh) α) bakhantsko razgrajati, divjati, vreščati, besneti: Vulg., tum baccharis, tum furis Ci., quanta in voluptate bacchabere? Ci. se boš po bakhantsko naslajal, bacchari in vestra caede Ci., non ego sanius bacchabor Edonis H., bacchans et grassans Suet. besneči grozovitež. β) divje poditi se, dreviti se, bloditi, klatiti se: Lucr., Lamp., Cl., medias Italum per urbes V., saevit inops animi (regina) totamque incensa per urbem bacchatur V.
b) (o živahnem govorniku ali njegovem govoru) bakhantsko vnemati se: quod eos, quorum altior oratio … esset …, furere atque bacchari arbitraretur Ci., dicendi genus, quod … inanibus locis bacchatur Q.; (o pesniku) z bakhantskim zanosom naslajati se: ad aras Stat.; (o zamaknjeni vedeževalki) besneti: immanis in antro bacchatur vates V.
c) (o rečeh) α) divjati, besneti, vihrati: Val. Fl., Boreas bacchatur ab arcto O., bacchante vento H., fama bacchatur per urbem V. se bliskoma širi. β) (šalj.) prekipevati: ubi bacchabatur aula, cassabant cadi Pl.

— II. trans.

1. Bakha klicati, bakhovski klic (euhoe) zaganjati: euhoe bacchantes Cat.

2. pt. pf. bacchātus 3 (s pass. pomenom) od bakhantk zdivjan, od bakhantovanja odmevajoč, bučeč: Val. Fl., Stat., Cl., bacchata iugis Naxos V., virginibus (grški dat.) bacchata Lacaenis Taygeta V. koder so se drevile besneče lakonske device.

3. v bakhantskem zanosu pesniti: carmen Iuv.

caracoler [-kɔle] verbe intransitif delati obrate, skoke (o konjih); sukati konja na levo in desno; poskakovati, skakati, letati sem in tja, poditi se

cavalcader [-de] verbe intransitif napraviti sprehod na konjih; familier teči, poditi se v skupinah

circumcursō -āre -āvī (frequ. glag. circumcurrere)

1. v krogu tekati, se sukati: circumcursare columnae uti pueris videantur Lucr.

2. okrog tekati, dirjati, poditi se, tekati v (ob, pri) čem, abs.: Cypr., hac illac Ter., per omnes portas Ci. ap. Lact.; z acc.: omnia (povsod) Pl., quam circumcursans hinc illinc saepe Cupido fulgebat Cat., c. castrorum ambitum Amm.

cōnsector -ārī -ātus sum (frequ. glag. cōnsequī)

1. venomer slediti, hoditi za kom (v tem prvotnem pomenu redko): hoc consector Ter., eos cupit, eos consectatur Pl., pren.: tardi ingenii est rivulos consectari, fontīs rerum non videre Ci.; occ.
a) hiteti za kom, zasledovati koga, preganjati koga (tudi pren.), poditi se za kom: Pl., Auct. b. Afr., praedones consectando mare tutum reddidit N., Fufium … sibilis consectantur Ci. ep., c. hostes, naves, equites C., pueros mulieresque C., fessos L., per urbem victos implacabili odio T., aliquem stricto gladio Iust.; o lovcih: Lucr., c. pecora L. loviti, lupus magno consectantium tumultu evasit L. preganjalcev.
b) (o živalskih samcih) letati, tekati, poditi se za samico: Plin.; od tod (o osebah): c. mares, feminas Pl.

2. pren. stremeti, težiti za čim, poganjati se za kaj, služiti čemu, poskušati kaj dobiti (doseči): levitatis est omnes umbras falsae gloriae consectari Ci., c. umbram virtutis Val. Max., Alexander largitione benevolentiam Macedonum consectatur Ci., verba c. Ci. držati se le besed, neque quisquam est, qui dolorem ipsum, quia dolor sit, amet, consectetur, adipisci velit Ci.; z inf.: dum passerem consectatur arripere Ap.; occ.
a) pretresajoč zasledovati, v nadaljnji pretres vzeti (jemati): ne plura, quae sunt innumerabilia, consecter, comprehendam brevi Ci., c. singulorum munificentiam Val. Max., sed quid singula consecter et colligo Plin. iun. zasledujem in navajam, Aratus minutissima sidera consectatur et colligit Plin. iun.
b) po sledeh česa iti, slediti čemu, kaj, poizvedovati po čem, kaj: deorum monita Val. Max. (o drobogledu), subtilius ista consectati Plin. ko so to dodobra premislili.
c) opisujoč (pišoč, posnemajoč) gnati se za čim, poskušati kaj doseči, lotiti se česa: ubertatem orationis Ci., rationem disputandi Ci. posnemati, vitium de industria, in historia puerile quiddam Ci. — Act. soobl. cōnsectō -āre preganjati (le v pass.): uxorem tuam … a populo lapidibus consectari video Lab. ap. Prisc.

dash about neprehodni glagol
naokrog (se) poditi